VRBAS Media

Autor: INFO

  • Srpska će realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”

    Srpska će realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će Srpska realizovati projekat vjetroparka “Hrgud”, koji je veoma isplativ i profitabilan, i da neće imati problem da obezbijedi drugi izvor finansiranja, nakon što je javno najavljeno da NJemačka obustavlja ovaj projekat.

    “Mi još nemamo zvaničan akt kojim njemačka državna KVF razvojna banka obavještava `Elektroprivredu Republike Srpske, odnosno Vladu, o tome da je obustavljen projekat. Imamo samo javnu najavu da je NJemačka obustavila projekte za Republiku Srpsku. Nakon što nas pisano obavijeste, mi ćemo odlučiti kako ćemo dalje djelovati”, rekao je Đokić.

    On je istakao da nije bio nijedan razlog da KVF obustavi ovaj projekat, dodajući da bi Evropa trebalo da pomogne BiH da prevazilazi ekonomske i političke teškoće.

    “Ekonomske teškoće možemo prevazići ako bi imali što više zajedničkih projekata, a političke ako bi oni pokazali razumijevanje za specifičnosti ove države”, rekao je Đokić za N1.

    Govoreći o izgradnji Hidroelektrane “Buk Bijela”, Đokić je rekao da ovaj projekat ne može da bude blokiran jer je u njega do sada investirano desetine miliona maraka i da bi u tom slučaju neko morao da plati odštetu.

    Đokić je istakao da iza odluke da se to pitanje nađe pred Ustavnim sudom BiH stoji politika i želja da se blokira razvoj, dodajući da Ustavni sud o tome ne treba da rješava.

    “Nije načinjena nijedna greška. Elektroprivreda Srpske je ranije dobila koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela u skladu sa zakonom, ali očito je nekom zasmetalo što će se taj projekat realizovati sa Elektroprivredom Srbije kao javnom kompanijom”, rekao je Đokić.

    On je istakao da u Republici Srpskoj ne postoji namjera da se povećava cijene struje, niti za privredu, niti za domaćinstva.

    “Danas je cijena električne energije u Srpskoj za građane i privredu najniža u regionu, a za stanovništvo u Evropi. Znamo šta znači tako niska cijena u uslovima velikih troškova, ali to je odgovornost ove vlasti prema građanima i ostaćemo pri toj politici do kraja ove godine”, rekao je Đokić.

    On je istakao da će “Elektroprivreda Republike Srpske” ostati u vlasništvu Srpske i neće doći do njene privatizacije.

    “Nemamo namjeru prodavati akcije koje su u vlasništvu Srpske, niti prepuštati Elektroprivredu bilo kojoj drugoj kompaniji, pa ni Elektroprivredi Srbije, niti državi Srbiji”, rekao je Đokić.

    On kaže da o tome nije bilo nikakvih razgovora do sada, niti zvanične ponude Srbije.

    “Imamo jasno definisanu Strategiju razvoja energetike do 2035. godine kojom nije predviđena privatizacija državnog kapitala Elektroprivrede Republike Srpske, a imamo i odluku Narodne skupštine Srpske koja je vrlo jasno ograničila mogućnst prodaje akcija ili privatizaciju ove kompanije”, rekao je Đokić.

  • Bafet: Kad biste mi ponudili sav bitkoin na svijetu za 25 dolara, ne bih ga uzeo

    Bafet: Kad biste mi ponudili sav bitkoin na svijetu za 25 dolara, ne bih ga uzeo

    Izgleda da legendarni američki investitor Voren Bafet neće tako skoro dodati bitkoin u svoj portfelj. U subotu je Bafet na godišnjoj skupštini dioničara Berkshire Hathawaya upitan da li je promijenio svoje negativne stavove o bitkoinu ili kriptovalutama, a 91-godišnji investitor bio je prilično direktan u svom odgovoru.

    Bafet je započeo odgovor rekavši da bi svim učesnicima konferencije, kad bi posjedovali sve poljoprivredno zemljište u Sjedinjenim Američkim Državama ili sve stanove u zemlji, odmah napisao ček kad bi mu ponudili jedan posto udjela u spomenutoj imovini za 25 milijardi dolara. Međutim, ne bi učinio isto za bitkoin i njegovu tržišnu kapitalizaciju od preko 700 milijardi dolara.

    “Kad biste mi ponudili sav bitjoin na svijetu za 25 dolara, ne bih ga uzeo. Šta mogu učiniti s tim? Morao bih ga na jedan ili drugi način prodati nazad vama. To ne služi ničemu”, odgovorio je Bafet.

    Svoje stavove o poljoprivrednom zemljištu i nekretninama za iznajmljivanje u odnosu na bitkoin opisao je kao “razliku između proizvodne imovine i nečega što zavisi od toga da vam neki sljedeći tip plati više nego što je platio prethodni tip”.

    Bafet je već dugo protiv kriptovaluta
    “Stanovi će proizvoditi prihod od najma, a farme će proizvoditi hranu. Kad bih imao sav postojeći bitkoin, opet bih bio u istoj poziciji kao osnivač bitkoina Satoshi”, objasnio je američki investitor i milijarder te privlačnost bitkoina pripisao svojevrsnoj čaroliji koja zaokuplja investitore.

    “Ne znam hoće li se vrijednost bitkoina povećati ili smanjiti u sljedećih godinu dana, pet ili 10 godina. Jedino u što sam siguran je da se ne množi, ne proizvodi ništa. Ima čaroliju u sebi, ali ljudi su pridavali čaroliju mnogim stvarima.”

    Bafet je već dugo protiv kriptovaluta. Godine 2018. je za CNBC rekao da će “kriptovalute doći do lošeg kraja” i naglasio da Berkshire Hathaway “nikada neće ulagati u kriptovalute”. “Upadam u dovoljno problema sa stvarima o kojima mislim da nešto znam. Zašto bih, pobogu, trebao ulaziti u investicije u nešto o čemu ne znam ništa”, rekao je tada Bafet.

  • Njemačka ministrica odbrane danas stiže u posjetu BiH

    Njemačka ministrica odbrane danas stiže u posjetu BiH

    Delegacija Ministarstva odbrane Savezne Republike Njemačke, na čelu sa ministricom Christine Lambrecht, boraviće danas u zvaničnoj posjeti Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, a planirane su posjete i Srbiji.

    Domaćin posjete delegaciji Ministarstva odbrane SR Njemačke je ministar odbrane BiH Sifet Podžić sa delegacijom Ministarstva odbrane BiH, saopćeno je iz MOD BiH.

    Kako je saopštila njemačka ambasada u BiH, u kampu Butmir bit će održan i sastanak sa komandantom EUFOR-a generalmajorom Antonom Wesselyjem.

    U fokusu razgovora će biti aktuelna politička i sigurnosna situacija u Evropi, njen uticaj na Zapadni Balkan i politička situacija u Bosni i Hercegovini.

  • Koje su Putinove naredne mete?

    Koje su Putinove naredne mete?

    Analitičarka za odbranu i sigurnost dr. Alex Walmsley za Sky News je rekla da trenutno postoje tri žarišta ruske invazije.

    Prvo žarište odnosi se na napredovanje prema zapadu, Moldaviji i njezinoj odcijepljenoj regiji Pridnjestrovlje, gdje ruski predsjednik Vladimir Putin, kako je rekla, želi prouzročiti nevolje i nestabilnost.

    Fokus je i na Mariupolju, opkoljenom lučkom gradu koji još uvijek odolijeva napadima i nije u potpunosti pao u ruske ruke unatoč stalnom bombardiranju. Walmsley ističe da će se, ako Putin zauzme čeličanu Azovstal, posljednju utvrdu ukrajinskog otpora u Mariupolju, moći reći da je cijeli južni koridor u ruskim rukama.

    Treće žarište odnosi se na napredovanje prema gradu Krivij Rihu, koji bi mogao biti sljedeća meta ruskih snaga. Walmsley ističe da se možda čini da to “nema nikakvu stratešku važnost, ali je vrlo simbolično jer je to rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog”. U Krivij Rihu, inače, živi više od 600.000 ljudi, a grad se nalazi između Mikolajiva i Zaporižje.

    “Putin želi pokazati rezultate jer je očito specijalna operacija u Ukrajini trebala trajati samo nekoliko dana, a evo nas u trećem mjesecu”, rekla je Walmsley za Sky News.

  • Bajden predložio novog komandanta NATO-a za Evropu, Alijansa prihvatila

    Bajden predložio novog komandanta NATO-a za Evropu, Alijansa prihvatila

    Američki predsjednik Džozef Bajden nominovao je američkog generala Kristofera Kavolija za komandanta NATO snaga u Evropi, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane SAD.

    NATO se složio sa Bajdenovom odlukom da imenuje Kavolija, navodi se u saopštenju i dodaje da se pod komandom komandanta za Evropu nalazi 100.000 američkih i 40.000 savezničkih vojnika raspoređenih širom kontinenta.

    Kavoli je stručnjak za Evroaziju i bio je učesnik u ratu u Avganistanu, a trenutno služi kao komandant snaga američke vojske u Evropi i Africi.

    Ovu dužnost preuzeo je u oktobru 2020. godine, nakon što je komandovao američkom vojskom u Evropi od januara 2018. godine, prenosi “Sputnjik”.

    Bajden je od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini 24. februara rasporedio još 20.000 vojnika u Evropi i sada ih ukupno ima 100.000.

    NATO je rasporedio trupe u Slovačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

  • Hrvatski ministar o izborima u BiH

    Hrvatski ministar o izborima u BiH

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman smatrada Centralna izborna komisija (CIK) BiH ne može donijeti odluke o sprovođenju Izbornog zakona BiH.

    Ne bi bilo dobro da CIK, kako je to činila i prije četiri godine, omogućuje i donosi uredbe o popunjavanju Doma naroda, već da se to riješi na način kako bi to trebalo biti u jednom perfektnom izbornom zakonu – rekao je on u Mostaru.

    Ističe da nije zadovoljan time što nisu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH kojima su trebali da se otklone svi oblici diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu kako bi se očuvala konstitutivnost kao temeljno načelo Dejtonskog sporazuma.

    – Ne mogu Hrvati biti zakinuti u svim pravima koja im pripadaju na osnovu Dejtonskog sporazuma zbog toga što su manji po broju – rekao je Grlić Radman i dodao da budućnost i stabilnost BiH zavisi od dogovora između političke elite.

    On kaže da treba vidjeti koji sve pravni i politički instrumenti Hrvatskoj stoje na raspolaganju kako bi se djelovalo u ovom periodu do izbora, dodavši da “još ima vremena”.

    – Trebamo pokazati strpljenje, biti uporni sa argumentima, vjerodostojni, kredibilni i ne smijemo stati – rekao je Grlić Radman.

  • Begić otvoreno o eksplicitnom videu i sukobu s Jelenom Trivić

    Begić otvoreno o eksplicitnom videu i sukobu s Jelenom Trivić

    Nekadašnji odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka Ivan Begić rekao je da je Jelena Trivić bila protiv njegova kandidature za odbornika zato što je Hrvat.

    Idalje sa 90 odsto ljudi sa kojima sam komunicirao i dalje imam korektne odnose. Sa nekim ljudima se nisam čuo mjesecima zbog njihovih obaveza ili neinteresovanja da se čuju sa mnom. Nije nikakva tajna da ja sa nekim ljudima od samog početka mog političkog djelovanja i odabira PDP kao političke opcije nisam imao slaganja. To je nekad izlazilo u javnost, nekad nije. Smatrao sam da to treba da ostane u četiri zida, kaže Begić u emisiji Tet-a-Tet i objašnjava:

    – Nije tajna da nisam imao korektne odnose sa Jelenom Trivić. Ona je tražila za mene nepojmljive stvari. Dobio sam rečenicu da ne mogu biti na listi za odbornika u Skupštini grada Banjaluka zato što sam Hrvat. Onda su me pokušali na sve moguće načine diskreditovati da ne budem na listi. Pronašli smo kompromis da budem 15. na listi i ušao sam kao odbornik sa najviše glasova- poručuje on.

    Begić kaže da je uvijek mirovne misije i zadržati korektan odnos, što će činiti i dalje ako će to biti presudno za pobjedu opozicije na izborima.

     Ja nisam imao kontakt sa SNSD, a Jelena Trivić jeste 2020. godine kada nije dobila podršku za kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke. Ti veliki opozicionari su imali kontakt sa SNSD, pravili dogovore i to rade i dan danas – rekao je Begić.

    Begić ističe da je spreman da pređe i preko sukoba sa Jelenom Trivić zarad ideje o promjeni vlasti u Republici Srpskoj. On naglašava da mu nije jasno zašto neki ljudi ne mogu da savladaju svoju sujetu i zašto se opozicija svađa oko funkcija koje uopšte nemaju.

    Begić je govorio o svemu što ga je pratilo zajedno sa pojavljivanjem snimka u javnosti, od ucjena i osuda, do podrške.

    – Dobio sam ucjene u septembru, dijelovi snimka se pojavljuju u decembru. Neko je sebi uzeo za pravo da viri u nečije krevete. Niko nema pravo da ruši moje dostojanstvo, ni bilo koga drugog. A to su pokušali mnogi politički lešinari da urade u Republici Srpskoj. Jedan dio iz opozicije, ali u 99 odsto slučajeva nakon objavljivanja snimka ljudi iz vlasti. Podsjetiću vas da je Dragoslav Topić na svom tviter profilu najavljivao taj snimak. Izlazi snimak i politički lešinari pokušavaju diskreditovati što veći broj ljudi u opoziciji – kaže Begić.

    Na pitanje o ko je sa Begićem na snimku, on poručuje da nije riječ o političaru.

    -Možda je filozof. Šta je bitno? Ne možemo dopustiti da neko viri u nečiji krevet. Rekao sam vrlo jasno da nije bitno ko je na tom snimku. U dobrim sam odnosima sa tom osobom i jasno ću demantovati to što se implicira da je Draško Stanivuković na snimku. Ne, na snimku nije Stanivuković. Gospodin Stanivuković i ja smo bili u zaista korektnim i prijateljskim odnosima. Radili smo u PDP, vodili zajedno kampanju, performanse i negdje je to zlonamjerna javnost pokušala povezati iz razloga da politički diskredituje i njega i mene. Zašto? Zato što je trn u oku i vlasti i opoziciji. Moram priznati da prvi poziv koji sam dobio je bio od gospodina Stanivukovića, drugi poziv je bio dvije osobe iz njegovog tima. Idući je bio od gospodine Borenovića. Moram priznati da je gospodin Stanivuković poslao svog prijatelja da me odveze, doveze, otišao sam potražiti stručnu pomoć. Poslije toga smo prekinuli komunikaciju – rekao je Begić.

    Begić ističe da je spreman da pređe i preko sukoba sa Jelenom Trivić zarad ideje o promjeni vlasti u Republici Srpskoj.

    – Kada govorimo o samom snimku radi se o montaži. Dio snimka je autentičan, dio je montiran sa ciljem da se politički diskredituju neki ljudi, u prvom redu ja. Nije pokazan kompletan video snimak, nego je iskorišćen jedan segment u kojem se pokušava prikazati da sam ja homoseksualac. Reći ću vam otvoreno, možda se uskoro promijeni i ovo sa početka “neoženjen”. Mnoge stvari u političkom životu Republike Srpske su otišle zaista dođavola – kaže Begić.

    On poručuje da je u prvim danima nakon objavljivanja snimka strahovao za svoju bezbjednost od nerazumnih osoba, ali umjesto toga dobio je podršku, prenosi ATV.

  • U Srpskoj najtraženije zanatlije i radnici bez škole

    U Srpskoj najtraženije zanatlije i radnici bez škole

    Radnik za jednostavne poslove, trgovac, šivač, konobar i automehaničar, pet je najtraženijih zanimanja u Srpskoj ove godine.

    Pokazalo je to Istraživanje tržišta rada u Republici Srpskoj za 2021/22. godinu koje je proveo Zavod za zapošljavanje RS, anketirajući 1.100 poslodavaca, među kojima prednjače mala preduzeća.

    Od ukupnog broja poslodavaca, njih 61 odsto reklo je da planira zapošljavati nove radnike u ovoj godini. Najviše preduzeća koja imaju potrebu za radnicima je sa područja Bijeljine, a najmanje iz Hercegovine.

    Glavni razlog za prijem radnika, kako navode, jeste povećanje obima poslovanja, te dijelom zbog promjena u sistemu poslovanja.

    Poslodavcima su najpotrebnije zanatlije sa završenom trogodišnjom srednjom školom, a potom nekvalifikovani radnici.

    Među 20 najtraženijih zanimanja nalaze se još obućar, bravar, pomoćni radnik u proizvodnji, stolar, vozač kamiona, kuvar, varilac, šivač gornjih dijelova obuće, CNC operater, tesar, vozač teretnog vozila, inženjer elektrotehnike, zidar, elektrotehničar i armirač.

    Broj potrebnih radnika, prema ovoj anketi, procjenjuje se na 5.767; riječ je o novozaposlenima i popuni upražnjenih radnih mjesta.

    – Anketirani poslodavci sa regije Banjaluka planiraju da zaposle više od 3.000 radnika u 2022. godini, a najtraženija zanimanja će biti radnik za jednostavne poslove, šivač, prodavač, stolar, obućar, dok poslodavci sa dobojske regije planiraju zaposliti oko hiljadu radnika, a među najtraženijim zanimanjima će biti prodavač, obućar, konobar, vozač, šivač, bravar – navodi se u Istraživanju tržišta rada.

    Poslodavci iz filijale Bijeljina namjeravaju da u toku godine zaposle oko 800 radnika.

  • U Pakistanu skoro 50 stepeni Celzijusa, u Indiji 25 mrtvih uslijed toplotnog udara

    U Pakistanu skoro 50 stepeni Celzijusa, u Indiji 25 mrtvih uslijed toplotnog udara

    Posljednjih nekoliko nedjelja, Nazir Ahmed živi na jednom od najtoplijih mjesta na Zemlji. Dok je brutalni toplotni talas zahvatio Indiju i Pakistan, njegov dom u Turbatu, u pakistanskom regionu Beludžistan, pati od nedjeljnih temperatura koje su u više navrata dostizale skoro 50 stepeni Celzijusa, što je bez presedana za ovo doba godine.

    Mještani su otjerani u svoje domove, nesposobni da rade osim tokom hladnijih noćnih sati i suočavaju se sa kritičnom nestašicom vode i struje. Ahmed se plaši da će se stvari samo pogoršati.

    Ovdje je 2021. godine zabilježena najviša svjetska temperatura za maj, nevjerovatnih 54 stepena Celzijusa, ali ova godina je, kako je rekao, još toplija.

    “Prošla nedjelja je bila ludo vruća u Turbatu. Nije bilo kao u aprilu”, rekao je on.

    Kako je toplotni talas pogoršao ogromnu nestašicu energije širom Indije i Pakistana, Turbat, grad od oko 200.000 stanovnika, sada jedva da dobija struju, sa do devet sati restrikcije svakog dana, što znači da klima-uređaji i frižideri ne mogu da funkcionišu.

    “Živimo u paklu”, prokomentarisao je Ahmed.

    Toplotni talas je već imao razoran uticaj na useve, uključujući pšenicu i razno voće i povrće. U Indiji je prinos pšenice opao do 50 posto u nekim od oblastima koje su najviše pogođene ekstremnim temperaturama, što je pogoršalo strah od globalne nestašice hrane uslijed sukoba Ukrajinu, koji je već imao razoran uticaj na snabdjevanje.

    U okrugu Mastung u Beludžistanu, poznatom po voćnjacima jabuka i bresaka, žetve su desetkovane. Farmer Haji Ghulam Sarvar Shahvani, farmer, gledao je u muci kako su mu stabla jabuke procvjetala prije više od mjesec dana, da bi zatim nesezonska vrućina, ubila cijeli rod. Poljoprivrednici u ovoj oblasti svjedoče i o “drastičnom” uticaju na njihove useve pšenice, dok je oblast nedavno takođe bila podvrgnuta 18-časovnom nestanku struje.

    “Ovo je prvi put da je vrijeme nanijelo ovoliki haos na naše useve na ovim prostorima. Ne znamo šta da radimo i nema pomoći države. Raste vrlo malo plodova. Poljoprivrednici su zbog ovog vremena izgubili milijarde. Patimo i ne možemo to sebi da priuštimo”, rekao je Šahvani.

    Šeri Reman, pakistanska ministarka za klimu, rekla je za Guardian da se zemlja suočava sa “egzistencijalnom krizom” jer se klimatske vanredne situacije osjećaju od sjevera do juga zemlje. Rehman je upozorila da toplotni talas uzrokuje topljenje glečera na sjeveru zemlje neviđenom brzinom i da su hiljade ljudi u opasnosti da budu zahvaćeni izlivom poplava. Ona je takođe istakla da visoke temperature ne utiču samo na useve, već i na snabdjevanje vodom.

    “Akumulacije za vodu presušuju. Naše velike brane su trenutno na mrtvom nivou, a izvori vode su rijetki”, rekla je ona.

    U Indiji 25 smrtnih slučajeva zbog toplotnog udara

    Realnost klimatskih promjena osjeća više od 1,5 milijardi ljudi, jer su užasne ljetnje temperature stigle dva meseca ranije, a olakšanje monsuna pristiže tek za nekoliko mjeseci. Sjeverozapadna i centralna Indija doživjela je najtopliji april u posljednje 122 godine, dok je Džakobabad, grad u pakistanskoj provinciji Sind, u subotu dostigao nevjerovatnih 49 stepeni Celzijusa, što je jedna od najviših aprilskih temperatura ikada zabilježenih u svijetu.

    Tokom vikenda u Indiji, Bikaner je bio najtoplije mjesto u zemlji sa 47,1 stepeni Celzijusa, prema indijskom meteorološkom zavodu. Međutim, u nekim dijelovima sjeverozapadne Indije sateliti su snimili da su površinske temperature premašile 60 stepeni Celzijusa – što je bez presedana za ovo doba godine.

    Iz tog razloga Indija se suočava sa najvećom nestašicom električne energije u posljednjih šest decenija. Restrikcije struje koje traju više od osam sati nametnute su u državama uključujući Džarkand, Harijanu, Bihar, Pendžab i Maharaštru pošto su domaće zalihe uglja pale na kritične nivoe, a cijena uvezenog uglja skočila. U pokušaju da ubrzaju transport uglja širom zemlje, Indijske željeznice otkazale su više od 600 putovanja putničkim i poštanskim vozovima kako bi napravile mjesto za transport uglja do elektrana.

    I to nije sve. Indijska zapadna država Maharaštra registrovala je čak 25 smrtnih slučajeva od toplotnog udara od kraja marta ove godine, što je najveći broj žrtava u posljednjih pet godina.

    “Uzrok smrti ovih ljudi je najvjerovatnije toplotni udar”, izjavio je Pradip Avate, zdravstveni zvaničnik Maharaštre za Rojters. Većina smrtnih slučajeva dogodila se u ruralnijim oblastima najbogatije indijske države, prenosi Rojters.

  • Bajden protiv ukidanja legalnosti abortusa

    Bajden protiv ukidanja legalnosti abortusa

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da “bazično poštenje i stabilnost zakona” zahtijevaju da Vrhovni sud ne ukine presudu iz 1973. godine kojom je u SAD legalizovan abortus i rekao da će raditi na tome da ovo pravo postane federalni zakon.

    Bajden u saopštenju, objavljenom dan nakon što su političke i informativne organizacije objavile nacrt sudskog zaključka prema kojem se Vrhovni sud priprema za poništavanje presude, navodi da ne može da govori o autentičnosti nacrta i da se njegova administracija sprema za sve situacije kada sud donese odluku.

    Predsjednik SAD je rekao da bi poništavanje presude u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973. godine podiglo uloge za glasače na novembarskim izborima za dio mjesta u Kongresu.

    “Na federalnom nivou će nam biti potrebno više senatora koji podržavaju pravo na abortus, kao i većina u Predstavničkom domu za usvajanje zakona koji kodifikuje slučaj Ro, za čije ću se usvajanje i potpisivanje zalagati”, rekao je Bajden, prenio je AP.

    Ukoliko Vrhovni sud poništi staru presudu, to bi dovelo do uvođenja zabrane abortusa u polovini američkih država.