VRBAS Media

Autor: INFO

  • BiH stabilna, probleme treba rješavati dijalogom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras u Briselu da će šefu diplomatije EU Žozepu Borelju prenijeti stav da je BiH stabilna i mirna i da rat u Ukrajini ne utiče na nju ni na koji način, osim ekonomskog aspekta.

    “Što se tiče rata u BiH, to je danas veoma daleko. Mi imamo značajnih političkih problema u BiH, pripremamo se za izbore ali nismo uspjeli da provedemo izbornu reformu zbog čega postoji osnovano nezadovostvo činjenicom da se ugrožava konstitutivnost naroda. Takođe, imamo lažno predstavljenog visokog predstavnika koga nije imenovao Savjet bezbjednosti i sve to pogoršava situaciju u BiH”, pojasnio je Dodik.

    Uoči večere koju je za lidere sa Balkana organizovao Borelj u Briselu, Dodik je izjavio novinarima da treba učiniti sve da se sačuva stabilnost i mir u BiH, a da se kroz politički dijalog unutar subjekata u BiH riješe problemi koji su prisutni.

    “Tu EU svakako može pomoći jeer je ona naš značajan faktor saradnje, ali isto tako treba spomenuti da imamo i mnogo problema koji su posijani u prošlosti od institucija EU a koji sada dolaze na naplatu u BiH u političkom smislu”, naglaasio je Dodik.

    On je ponovio da ukrajinska kriza utiče na BiH u sferi ekonomije, dok je u sferi mogućeg izazivanja sukoba to dvoje apsolutno nedodirljivo.

    “BiH nema nijedan ozbiljan indikator da bi moglo doći do eskalacije nasilja. Sve su to propaganadni trikovi. Najdogovorniji ljudi za bezbjednost na prostoru BiH kao što su komandant Altee i NATO saveza ocijenili su da nema elemenata za ugrožavanje bezbjednosti u BiH”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

  • BiH i Zapadni Balkan ostaju u predsoblju EU

    BiH i Zapadni Balkan ostaju u predsoblju EU

    Prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o osnivanju evropske političke zajednice za zemlje koje teže da uđu u EU otvorio je raspravu u javnosti šta bi to konkretno značilo za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, odnosno da li bi ih to približilo ili udaljilo od Evropske unije.

    Komentarišući zahtjev Ukrajine da se ubrzano primi u EU, Makron je prije par dana rekao da bi do članstva mogle proći decenije, te predložio formiranje nove političke organizacije koja bi okupila zemlje koje dijele evropske vrijednosti, ali nisu dio bloka. On je objasnio da je EU “veoma visoko postavila ljestvicu kada je riječ o integraciji“.

    – Kao rezultat toga nećemo moći integrisati nove članice nekoliko godina ili čak decenija – rekao je Makron.

    Paralelni entitet
    Umjesto da se spuste strogi standardi pridruživanja, on je predložio stvaranje paralelnog entiteta, “evropske političke zajednice”, koji bi mogao da se dopadne “zemljama koje teže pridruživanju EU ili su je napustile”, kao što je Velika Britanija.

    – Ova nova evropska organizacija dozvolila bi demokratskim evropskim nacijama, koje se pridržavaju naših suštinskih vrijednosti, da nađu novi prostor za političku saradnju, bezbjednost, energetsku saradnju, transport, investicije, infrastrukturu, kretanje ljudi – rekao je Makron.

    On je dodao da pridruživanje toj zajednici, međutim, ne prejudicira nužno buduće članstvo u EU.

    Makronov prijedlog je naišao na otpor dijela članica EU koje ne gledaju blagonaklono na tu ideju. Ukoliko ove zemlje na kraju popuste i Makronov prijedlog, ipak, prođe, ostaje pitanje da li će i kako to uticati na Bosnu i Hercegovinu i da li će to značiti zamjenu za članstvo u EU. Drugim riječima, da li bi evropska politička zajednica bila utješna nagrada za BiH i zemlje Zapadnog Balkana, koje će očito još mnogo godina stajati u predvorju EU?

    Odgađanje članstva
    Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da je Makron poznat po tome što je vrlo rezervisan kada je u pitanju proširenje EU.

    On podsjeća da je Makron i uveo nove principe načina pregovaranja zemalja članica, od kandidata do članstva.

    – A sad je i više nego jasan da dugi niz godina nije realno očekivati priključenje novih članova, što je generalno veliki problem. Iskreno, mislim da Makronov prijedlog jeste pokušaj pravljenja neke zamjene za članstvo u EU, odnosno neka vrsta odgađanja članstva. Francuska je velika zemlja i od njene odluke će zavisiti puno toga – ocjenjuje Ivanić za Srpskainfo.

    Dodaje kako ne vjeruje da će druge zemlje uspjeti da izvrše pritisak na Francusku da promijeni svoj princip.

    Blokada
    Ivanić smatra da bi bilo daleko bolje da se EU opredijeli da uvede neku vrstu pridruženog članstva. To bi značilo da zemlje Zapadnog Balkana postanu pridruženi članovi i da na taj način imaju sve efekte i koristi od EU, ali da zbog unutrašnjih odnosa ne budu te koje donose odluke.

    – Ako bi takav status bio definisan, mislim da bi bio koristan. Sve drugo znači samo razvlačenje, a ovo što Makron predlaže vidim upravo kao razvlačenje članstva – ističe Ivanić.

    Dodaje kako ne vjeruje da će članice EU koje su odbile Makronov prijedlog u međuvremenu promijeniti mišljenje. Ivanić kaže da je očito da će i dalje postojati neka vrsta blokade unutar EU i da nije realno očekivati u nekom skorijem periodu saglasnost za proširenje Unije.

    – Iz tog razloga smatram da vjerovatno neće biti nekog posebnog napretka u približavanju Evropskoj uniji – zaključuje Ivanić.

    Nema mjesta neutralnosti
    Profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, kaže da je Makron konzistentan sa svojim prethodnim sugestijama.


    – Sjetimo se “non-pejpera” o promjeni procesa prijema u EU i uvođenja mogućnosti ponovnog otvaranja već zatvorenih poglavlja u pregovorima. Lično mislim da je to dobra ideja, jer su brojni primjeri da su se zemlje nakon zatvaranja poglavlja, ili čak i prijema u EU, djelimično udaljile od demokratskih načela i vladavine prava – ističe Anđelić za Srpskainfo.

    Kaže da je ideja evropske političke unije dijelom reakcija na očite “ekspanzionističke apetite Rusije”, jer bi se time zemlje van EU, ipak, označile kao “evropske”, uslovno govoreći “zapadne”.

    – Ne bi bilo mjesta za “neutralnost” u Vučićevoj interpretaciji. Tome vjerovatno neće biti mjesta svakako. Francuzi imaju još jednu konzistentnost. Fransoa Miteran je još 1989. godine predlagao evropsku konfederaciju. Ta ideja je bila inkluzivnija prema tada još postojećem Sovjetskom savezu, ali je bila i relativno antiamerička. Željeli su se riješiti ključne uloge SAD u Evropi. Možemo ići još dalje, do De Gola (bivši predsjednik Francuske), u toj politici – ističe Anđelić.

    Navodi da zemlje van EU ovom idejom Makrona ne dobijaju ništa. Realnost je, dodaje Anđelić, da još dugo neće doći do proširenja Unije, da u slučaju bezbjednosne zabrinutosti Zapada može doći do ekspanzije NATO, ali za EU tada ima još manje razloga za širenje.

    – Makronov prijedlog je neka vrsta utješne nagrade – zaključuje Anđelić.

  • Vučić iz Brisela: “Neće ići tako lako onima koji misle da mogu da nas ucenjuju”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se medijima u Briselu nakon radne večere koju je za lidere sa Zapadnog Balkana organizovao Žozep Borelj.

    “Apsolutno sam posvećen daljem radu u okviru inicijative Otvoreni Balkan. Imali smo iskreno razumevanje po različitim pitanjima, pre svega sa predstavnicima Albanije i Severne Makedonije jer se mi ne nalazimo u lakoj poziciji. Situacija je za nas veoma složena i kompleksna, a sutra će biti još teža jer je gospođa Gervala potvrdila da će podneti zahtev za članstvo kako oni kažu Kosova”, rekao je on.

    Sebe, kaže, predstavljaju kao velikog borca protiv ruskog fašizma i totalitarizma.

    “Mi ćemo u narednih 36 sati zakazati sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost i reagovaćemo politički. Neće ići tako lako onima koji misle da mogu da nas ucenjuju i da vrše pritiske”, dodao je predsednik.

    Vučić je rekao da situacija nije jednostavna, ali “da nemamo kud i moramo da donosimo racionalne odluke.

    Dodao je da se nada da će uvesti Srbiju u mirnije vode, ali nemamo puno toga da uradimo, sem da se na međunarodnoj sceni borimo za dalje povlačenje priznanja tzv. Kosova.

    Kada je reč o statusu Ukrajine kandidata po “kiparskom modelu”, Vučić kaže da kada Srbija donese odluke, one nešto znače.

    “Ukrajinci su nam prijatelji, a kada je reč o principima, gde god pogledate u svetu shvatićete da principa nema i da se principa drži samo Srbija. Moramo da razumemo da je za nas važno da se držimo morala u donošenju odluka, a mi jedino možemo da se držimo javnog prava. Ako mislimo da ćemo zbog toga da pobedimo ili da od toga imamo koristi, ne, nećemo”, istakao je Vučić.

    Na pitanje čemu da se nadamo, predsednik je naglasio da se nada razgovoru. U Srbiji, naveo je, imamo problem u smislu da teško razumemo da se nešto menja.

    Dodao je i da je zadovoljan današnjim razgovorima, ali da nije srećan sveukupnom situacijom.

    “Neću da vam pričam bajke i da vam kažem: “Hajmo na spavanje, biće sutra sve u redu”. Neću to da radim”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, Srbija mora da živi i koliko god bude mogao da se bori za vitalne i nacionalne interese, to će i raditi.

    “Nemam lične strahove, ja sam politički veteran, ovo mi je poslednji mandat kao predsedniku i moje je da uradim sve što mogu za svoju zemlju. Mene interesuju moj narod i moja zemlja”, rekao je predsednik.

    Na pitanje o ulasku Srbije u EU i ubrzanju puta, Vučić kaže da je to naš strateški cilj, da ne može da govori u ime EU, a da nam je cilj dalji rad na ispunjavanju uslova.

    “Što se EU tiče, to pitajte njih. Očekujem da će mnogo toga biti razjašnjeno sredinom juna, kako će to biti, nisam analitičar, pa ne mogu tek tako da izgovaram. Mi moramo da idemo u EU i nemamo gde drugo, ali naravno čuvajući svoje interese”, poručio je predsednik Srbije iz Brisela.

    Podsetimo, u zgradi Evropske službe za spoljne poslove u Briseluorganizovana je radna večera koju je za lidere sa Zapadnog Balkana organizovao šef diplomatije EU Žozep Borelj.

    Na njoj je učestvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    U Briselu napominju da je u pitanju neformalna radna večera koju šefovi diplomatija EU već tradicionalno organizuju za lidere sa Zapadnog Balkana kako bi se procenila situacija i saradnja u regionu, angažman EU sa regionom i evrointegracioni put Zapadnog Balkana.

    Diplomatski izvori Tanjuga u Briselu naglašavaju da će ovoga puta ipak rat u Ukrajini biti u fokusu razgovora Borelja sa partnerima iz regiona. Predviđeno je da se razgovara o uticaju ”ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu” na bezbednosnu i ekonomsku situaciju u regionu ukljucujući i pitanja snabdevanja energentima i hranom, a domaćin je na dnevni red sastanka stavio i pitanje ”bolje koordinacije i zajedničkog odgovora” EU i Zapadnog Balkana na ”rusku agresiju”.

    Na večeri u Briselu su, pored predsednika Srbije, predsednik Crne Gore Milo Djukanović i premijeri Albanije i Severene Makedonije, Edi Rama i Dimitar Kovačevski.

    BiH je predstavljao srpski član Predsedništva Milorad Dodik, a privremne institucuje u Prištini ministarka spoljnih poslova Donika Gervala.

    Ranije danas se predsednik Srbije već obratio medijima i tada prokomentarisao najnoviji potez Prištine. Prema navodima medija, on će sazvati i sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost nakon loših vesti iz Brisela za našu zemlju.

  • Vučić: “Čeka nas mnogo problema”

    Vučić: “Čeka nas mnogo problema”

    Predsednik Srbije je tokom obraćanja iz Brisela rekao da će se i Srbija suočiti sa mnogim problemima u trenutku kada je ceo svet u krizi.

    Srbiju prema njegovim rečima čeka mnogo problema u trenutku kad će 25 odsto stanovnika na planeti ostati gladno zbog rata u Ukrajini.

    “Mi ne mislimo da je moguće da zimi bude velika kriza, a ja vas pitam kako ćete da prehranite svet kada imate manje žita. Mnogo će biti problema. Kada je reč o nafti, problem je u tome što ne znamo kakve će sankcije biti uvedene u šestom paketu, posle kojeg dolazi i sedmi i osmi. Sad vas pitam kako ćemo mi to da uradimo? Kako ćemo da dopremimo naftu”, upitao je Vučić.

    “Dobro, dovozićemo je tankerima, ali ko će da plati osiguranje? Odrekli smo se dela akcizi, i na sve to sada smo uspeli da za 5 odsto smanjimo cenu, ali teško nam je da to vratimo. A šta ćemo sa gasom od kojeg smo 100 posto zavisni? Šta ćemo sa industrijom i fabrikama? Imamo gomilu problema na dnevnom nivou, i voleo bih da razumemo da nam pozicija nije laka”, kazao je.

    Na pitanje o energentima, Vučić je naveo da nisu ni započeti pregovori sa ruskom stranom o gasu, ali će biti gotovi za nekih 15 dana. Preko Krka i Mađarske je skuplja opcija transporta gasa, ali je ne isključuje ako je to potrebno.

    “Spremni smo sa Hrvatskom da i po ovom i mnogim drugim pitanjima bliže sarađujemo. Nadam se da ćemo umeti da više razgovaramo u budućnosti, pa i o energetskim pitanjima”, rekao je predsednik Srbije.

    Naglasio je i da smo bili najbrže rastuća ekonomija u Evropi dve godine zaredom, ne računajući Irsku.

    “U prvom kvartalu smo imali dodatnih 4,3 odsto rasta. Ali sada imamo velike probleme kao i svuda, od uvezene inflacije do svih drugih muka. Do kraja juna dolar će biti snažniji od evra”, zaključio je Vučić u večerašnjem obraćanju medijima u Briselu.

    Istakao je da novac postaje sve skuplji, pa je situacija izuzetno teška. Naše je, kako je kazao, da nastavimo da vredno radimo.

  • Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom.

    “Sveukupno, više od 90.000 civila je zarobljeno od nacionalista, koji se kriju iza njih kao živog štita, u stambenim naseljima ili u prostorijama više od deset velikih industrijskih preduzeća u Kramatorsku i Slavjansku”, tvrdi Mizincev, kako prenosi TAS S.

    Ruski general tvrdi i da ukrajinske snage brutalno suzbijaju pokušaje civila da se sami evakuišu u bezbedna područja, bilo u Rusiju ili na teritoriju pod kontrolom Kijeva.

  • Još 15 osnovaca iz Prijedora sa istim stomačnim tegobama

    Još 15 osnovaca se zbog stomačnih tegoba, nakon povratka učenika Osnovne škole “Petar Kočić” sa ekskurzijske posjete Jahorini, do srijede ujutro javilo JZU Domu zdravlja u Prijedoru.

    Ovo je za “Nezavisne” potvrdila Ivana Šalabalija, službenik za informisanje iz Doma zdravlja Prijedor. Dodala je da su simptomi zbog kojih su se đaci javljali bili prvenstveno povraćanje, proliv i povišena temperatura.

    “Do srijede ujutro se javilo 15 osnovaca zbog zdravstvenih problema, kod nekih je radi spriječavanja dehidracije uključena infuziona terapija, a neka su, po potrebi, upućeni na liječenje u opštu bolnicu u Prijedoru”, kazala je Šalabalija.

    Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale, brojni učenici petog razreda OŠ “Petar Kočić”, koji su prethodnog vikenda išli na četvorodnevnu školu u prirodu na Jahorini su se razboljeli, a čak 18 djece je završilo na infuziji.

    Na Jahorinu su otišla četiri odjeljenja petog razreda, odnosno 91 učenik, sa četiri učitelja, pedagogom i ljekarom koji su odsjeli u hotelu “Nebojša”.

    Direktorica ove školske ustanove Gordana Bosančić je kazala da je u razgovoru sa roditeljima saznala da zdravstveno stanje kod učenike ide lagano na bolje, iako nažalost, ima par novih slučajeva.

    “Neka djeca su imali simptome samo jednu noć, neka su bolovala i 24 časa, a nekoj djeci su se tegobe nastavile i drugi dan”, kazala je Bosančićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, održan je razgovor sa roditeljima, koji je bio pun, kako ona kaže, žuči, jer je svim neizmjerno žao što su djeca morali da prođu kroz ovo.

    Slična neprijatna situacija zadesila je i učenike OŠ “Branko Čopić” iz Prijedora gdje je od 85 đaka koji su pohađali školu u prirodi na Jahorini, u istom hotelu, njih 22 prijavilo stomačne tegobe, potvrdila je za “Nezavisne” Sanja Muniza, direktorica ove škole.

    Dodala je da tegobe kod đaka nisu bile konstantne, te bi se simptomi smirili za pola dana, a u većini slučajeva nije bilo potrebno za preuzimanem ikakve terapije.

    “U pratnji đaka je bila liječnica koja je kazala da simptomi učenika najviše nalikuju stomačnom virusu”, kazala je Muniza.

    Kako dalje navodi, po dolasku u Prijedor održan je kolektivni roditeljski sastanak, gdje su ustanovili da se ukupno devetoro djece obratilo ljekaru, od kojih je dvoje ostalo u bolnicu radi primanja infuzije.

    Prema njenim riječima, stomačne tegobe kod đaka su obično trajale par sati, a najduže 24 časa, a njih troje je imalo i povišenu tjelesnu temperaturu.

    “Ja želim da se ovo istjera do kraja, da se utvrdi da li je problem u hrani, u vodi, ili je virus. Ko je odgovoran, treba i da odgovara”, zaključila je Muniza.

    Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kazali su za “Nezavisne” da je Inspektorat RS u utorak ujutro izašao na teren kako bi utvrdio jasne pokazatelje zašto je došlo do određenih zdravstvenih tegoba kod učenika.

    Rezultati ove kontrole se i dalje čekaju, a kako su ranije kazali iz hotela “Nebojša”, očekuju se u petak, s obzirom na to da im je rečeno da se radi o kontrolama koje traju oko četiri dana.

  • Dodik: Obraćanje Šmita u Savjetu bezbjednosti – rezultat nemoći Zapada

    Dodik: Obraćanje Šmita u Savjetu bezbjednosti – rezultat nemoći Zapada

    Obraćanje Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg Republika Srpska ne priznaje, u Savjetu bezbjednosti i optužbe predstavnika Velike Britanije na račun Republike Srpske za stanje u BiH rezultat je nemoći Zapada u pokušaju da kontroliše procese na Balkanu rekao je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik.

    U izjavi za Radio televiziju Republike Srpske rekao je da je očigledna kriza i u međunarodnim institucijama jer je Savjet bezbjednosti prekršio procedure i dozvolom za obraćanje Šmitu ali i bošnjačkom članu Predsjedništva Šefiku Džaferoviću.

    Ovim se, ističe Dodik, pokazalo da BiH nema šansu.

    Komentarišući obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, Dodik je poručio da “Džaferović nije pokazao ništa novo, osim ponovne mržnje prema Srbima”.

    “Zato je i požurio i tako se naprosto pojavio u NJujorku da bi mogao ponovo da kleveće i da laže prema Srbima, tvrdeći samo ono što je on mislio da je istina. To govori o tome da je isti taj Savjet bezbjednosti prekršio i procedure i sam Ustav BiH”, istakao je Dodik.

    Dodik je naglasio da Džaferović nije više pozicionirani funkcioner od predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije, ako nije u ime Predsjedništva.

    “Pošto nije bio u ime Predsjedništva, to samo govori da on ima jedan stereotip o tome koji želi da provede po svaku cijenu i da naprosto oni sami doprinose destabilizaciji i razbijanju BiH. I ova sjednica pokazuje da ona nema nikakvu šansu. Koliko ćemo se mrcvariti u tom beskorisnom, organizovanom pojmu koji se zove BiH, pokazaće vrijeme”, rekao je Dodik.

  • Svečanim defileom ešalona počelo obilježavanje Dana VRS

    Svečanim defileom ešalona Vojske Republike Srpske (VRS) kroz grad, danas je u Banjaluci počelo obilježavanje 30 godina od formiranja VRS.

    Defile je išao glavnom banjalučkom Ulicom kralja Petra Prvog Karađorđevića do platoa ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja, gdje je održan kulturno-umjetnički program.

    Svečanom defileu i kulturno-umjetnički programu prisustvuju komandant Trećeg Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH birgadir Milorad Krajšumović, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, predsjednik Skupštine grada Mladeni Ilić, kao i predstavnici republičke Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, te banjalučke gradske Boračke organizacije.

    U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci večeras će biti održana svečana akademija povodom obilježavanja tri decenije od formiranja VRS.

    Sutra će povodom ovog jubileja i 17 godina postojanja Trećeg pješadijskog puka u Centralnoj spomen-sobi VRS biti služen parastos i položeno cvijeće, a centralna svečanost biće održana u kasarni “Kozara”.

    Skupština srpskog naroda u BiH na zasjedanju u Banjaluci 12. maja 1992. godine donijela je odluku o formiranju Vojske Republike Srpske, koja je postojala od 12. maja 1992. do 1. januara 2006. godine, nakon čega je ušla u sastav Oružanih snaga BiH.

    Kroz Vojsku Republike Srpske prošlo je 210.000 boraca, a 23.801 njen pripadnik položio život u Odbrambeno-otadžbinskom ratu za odbranu Srpske.

  • Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze s BiH

    Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze s BiH

    Rusija smatra da Bošnjaci zagovaraju centralizaciju Bosne i Hercegovine te da situacija u Ukrajini nema nikakve veze s onom u Bosni i Hercegovini.

    Njeni predstavnici su ovo poručili danas na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Na početku obraćanja istaknuto je navodno zagovaranje centralizacije.
    “Zabrinuti smo zbog centralizacije zemlje koju zagovara jedna od etničkih grupa – Bošnjaci”, naveli su predstavnici Rusije.

    Optužili su Zapadne zemlje da narušavaju Dejtonski sporazum i “žale” što predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA), koji će se obratiti na sjednici, nije stavove usaglasio s ostalim članovima Predsjedništva poručivši mu da to nalaže “protokol”.

    “To je degradacija dijaloga i destabilizuje situaciju. Odgovornost za ovo stanje je na onima koji izvana pokušavaju preoblikovati Dejtonski sporazum”, dodaju.

    Predstavnici Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a su se osvrnuli i na izvještaj njihovog ambasadora u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova.

    “I kako je naš ambasador u Sarajevu naveo u izvještaju, situacija u Ukrajini nema nikakve veze sa situacijom u Bosni i Hercegovini”, tvrde.

    Pozvali su da se pročita i izvještaj Republike Srpske o stanju u Bosni i Hercegovini. Poručili su da je Dejtonski sporazum “relevantan, učinkovit te da za njega ne postoji alternativa”. Rusi su mišljenja da bi njegovo narušavanje imalo posljedice po cijeli Balkan.

    Rusija i Kina su se protivili da se Christian Schmidt obrati na današnjoj sjednici. Smatrale su da se on ne može obratiti tvrdeći da on nije visoki predstavnik, jer ga na tu poziciju nije imenovalo Vijeće sigurnosti.

    No, Schmidt se ipak obratio naglasivši, između ostalog, da Republika Srpska radi na prijenosu nadležnosti s državne na entitetsku vlast.


    Kina je podržala teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali ne misli da međunarodne institucije trebaju intervenirati u Bosni i Hercegovini. Uvjeravaju da podržavaju sve ono što dogovore bosanskohercegovački političari.

    Velika Britanija je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika istakla kao krivca za stanje u Bosni i Hercegovini. Francuska je podržala Schmidtov izvještaj te podržala međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini.

    Nije omogućeno obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zorana Tegeltije (SNSD).

  • Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage napredovale do granice između Luganska i Donjecka.

    Ako se ova informacija pokaže tačnim, to će značiti da su ruske snage na dobrom putu da ostvare kontrolu nad celim regionom Donbasa.

    Pre početka sadašnje invazije, osam godina nakon početka borbi u istočnoj Ukrajini, proruske snage su držale oko trećine celokupne teritorije Donbasa.

    Njujork tajms citira ukrajinske zvaničnike koji su rekli da je 80 odsto Donbasa trenutno u rukama ruske vojske.

    Ostvarenje tog ruskog cilja, iako daleko od prvih ambicioznih planova o preuzimanju većeg dela Ukrajine i Kijeva, zajedno sa kontrolom južnih delova zemlje koji čine kopneni most ka aneksiranom poluostrvu Krim, daje Kremlju ogromnu prednost u neki budući razgovori o okončanju sukoba, slažu se analitičari.

    “Njujork tajms” podseća da Rusija već dominira Crnim morem, jedinim morskim putem za ukrajinski izvoz, a blokada pomorskih puteva bi na kraju mogla da ugrozi Ukrajinu ekonomski.

    Zemlja sve više zavisi od zapadne vojne i humanitarne pomoći, piše NIT. Sve je više najava da će se u Ukrajini gledati scenario “produženog sukoba”.

    To je u utorak rekla i šefica američkih obaveštajnih službi Avril Hejns, koja je svedočila pred američkim Kongresom.

    Prema njenim rečima, ruski predsednik Vladimir Putin će vrlo verovatno objaviti bar delimičnu opštu mobilizaciju u Rusiji kako bi se postigli ratni ciljevi koji, smatra Hejns, “nadmašuju Donbas”.

    Rat bi, takođe predviđa, mogao da uđe u mnogo nepredvidiviju i opasniju fazu i da dovede do ponovne pretnje nuklearnim oružjem.

    Sve o ratu u Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

    Na terenu trenutno besni žestoka i nemilosrdna bitka. Često je reč o krvavim borbama za male oblasti, a dešava se da jednog dana selo padne u ruke Rusa, a sutradan Ukrajinci ponovo ostvare kontrolu nad njim. Ovo posebno važi za Donjeck i Lugansk.

    Lekari iz Kramatorska, grada u Donjeckoj oblasti, kažu da 80 odsto pacijenata dolazi sa minama i povredama od gelera.

    “Ili ste dovoljno daleko da preživite ili niste. Zato vidimo ili lakše povrede ili smrt”, rekao je kapetan Eduard Antonovski, stacioniran u bolnici, preneo je NIT. Ruska vojska se koncentrisala na male, ali ključne džepove otpora ukrajinskih snaga u regionu Luganska, koristeći sličnu taktiku kao u Mariupolju.

    Ona okružuje gradove, remeti ukrajinske linije snabdevanja i žestoko granatira ukrajinske položaje.

    Nakon što je zauzela Izjum, grad na granici sa Donbasom, i zauzela Popasnu, važnu za regionalni autoput, ruska vojska napada Lisičansk, Kramatorsk i Slavjansk, gradove sa 100.000 i više stanovnika.

    Otvoreno je pitanje, kažu vojni analitičari, da li Rusija ima dovoljno vojnika, municije i vremena da izvrši cilj opkoljavanja ukrajinskih pozicija na severu regiona i njihovog odsecanja od lanaca snabdevanja.

    Ipak, jasno je, ističu, da sadašnja taktika gušenja ukrajinskih vojnika u Donbasu pokazuje da bi Rusi mogli da postignu svoj taktički uspeh u roku od dva meseca.