VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Kada se Putin poziva na kosovsko pitanje, Srbija je najveća žrtva”

    “Kada se Putin poziva na kosovsko pitanje, Srbija je najveća žrtva”

    Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gost je nedeljnog Jutra na TV Prva.

    On govori o svim aktuelnim temama.

    “Počeo bih, ako mi dozvolite na drugačiji način, da se obratim građanima Srbije. Ponekad u ovim vremenima je pametnije određene stvari prećutati”, rekao je Vučić.

    Na pitanje o sankcijama, rekao je da takve stvari ne mogu da se posmatraju izolovano.

    “Ljudi, nemojte da se ponašamo kao da se ništa oko nas ne dešava, i da čekamo da živimo bolje, a imamo uslove gotovo proglašenog svetskog rata i svetskog sukoba”, kazao je. “Moj posao je da budem realan, a ne da lažem ljude. Ja i u kampanji ne želim da lažem ljude i obećavam ono što ne može da se ostvari. Koga god da slušate na bilo kojoj televiziji, ugasim jer ta željoteka i fontana želja kako oni znaju kako nam je lako i kako bi oni izdržali, to ne mogu da slušam”, rekao je predsednik Srbije.

    O uvođenju sankcija Rusiji rekao je da su svi protiv toga i da je on sam protiv toga, ali to nema veze sa vođenjem države, objasnio je.

    “Cena koju plaćamo je ogromna, suštinski nemamo izlaz na tržište kapitala”, rekao je. “Sad će svi da kažu – evo ga Vučiće će da uvede sankcije, ne , borićemo se dokle god možemo da vodimo svoju politiku. Ogromnu štetu trpimo i ni od koga ne tražimo hvala, bio bi malo više fer ruski ambasador da je pokazao malo više poštovanja. Svo moje objašnjenje svako tumači onako kako bi on želeo, i mnogo puta lažu. Moje je samo da kažem narodu – trpimo strašno, trpimo mnogo”, rekao je.

    Kako je objasnio, živeli bi desetostruko bolje da smo uveli sankcije Rusiji. Ministri G7 pozvali Srbiju da uskladi politiku sa EU, i to je komenatarisao predsednik Srbije.

    “BiH je uvela sankcije Rusiji… Izgleda samo mi iz te jedne zemlje smo držali do sovje reči i do onoga što smo pričali. Da se vratim i na Zaracina i novo saopštenje G7… To saopštenje kao da je pisano samo o Zapadnom Balkanom i kao da je krojeno samo za Srbiju. Kada sam video saopštenje… Šta da radite? Kada je reč o toj politici, to je politika bez principa i brutalnih pritisaka. Čak se Britanci korektnije ponašaju nego Nemci, bar neće sekiru da koriste odmah”, obajsnio je Vučić.

    Kada kažu da neće da naruše integritet Ukrajine, a to rade u slučaju Srbije, to je onda licmeerno, rekao je Vučić.

    “Kada se Medvedev i Putin pozovu na kosovsko pitanje, oni nemaju drugi primer nego taj jedan. Da li je fer prema nama nije, ali prema njima jeste. Oni koriste jedino što imaju. Izvukli su brutalno kršenje međunardog prava i sada se toga drže”, kazao je.

    Objasnio je da je Srbija u svemu tome najveća žrtva.

  • Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Kreditna zaduženost građana Bosne i Hercegovine kod komercijalnih banaka u posljednje vrijeme umjereno raste, a najviše su se podizali nenamjenski potrošački krediti, kazali su iz Centralne banke BiH, ustvrdivši kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Evropske centralne banke (ECB).

    Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u martu 2022. godine iznosi 10,5 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine iznosila 10,4 milijardi maraka, potvrdili su iz Centralne banke BiH.

    Navode kako kreditna zaduženost bh. građana umjereno raste tako da je godišnji rast u martu iznosio 5,5 odsto.

    Na početku godine, dodaju, došlo je do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli rasti, dok je u cijeloj 2021. godine bilježen porast za razliku od recesijske 2020. godine u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita.

    Visoka stopa inflacije
    Visoka inflacija uticala je i na rast kamatnih stopa pa su pojedine ključne centralne banke u borbi s rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa.

    Tako je FED u martu 2022. godine podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom maja uslijedilo drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75-1 odsto.

    Takođe, Bank of England je 5. maja 2022. godine povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi 1%, što je najviši nivo u posljednjih 13 godina.

    Iz Centralne banke BiH napominju kako je Evropska centralna banka zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenima, premda se priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju.

    “U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na europskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu”, kažu iz Centralne banke.

    Visoke stope inflacije, dalje navode, bilježe se na globalnom nivou i mogle bi se zadržati i u 2022. godini, imajući u vidu strukturne poremećaje na tržištu energenata uzrokovane izbijanjem rata u Ukrajini, novi kineski lockdown i njegov uticaj na globalne lance snabdijevanja, kao i činjenicu da kompanije povećavaju plate jer se suočavaju s deficitom radnika.

    Kolika je štednja građana u bankama?
    Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH na kraju marta 2021. godine ukupni depoziti stanovništva iznosili su 13,78 milijardi maraka.

    Ukoliko se promatra ročna struktura depozita stanovništva, kratkoročni i dugoročni depoziti iznose 4,98 milijardi maraka, dok depoziti po viđenju i transakcijski računi iznose 8,80 milijardi maraka.

    Upitani koliko se često ažuriraju podatci u Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u BiH, iz Centralne banke kažu kako banka podatke ažurira odmah po njihovom prijemu, nakon čega su ažurirani podaci dostupni korisnicima podataka.

    “Dakle, ažuriranje podatka u registru je u realnom vremenu, ali nakon što Centralna banka zaprimi ispravno dostavljene podatke od strane sudionika koji dostavljaju podatke o zaduženjima fizičkih osoba i poslovnih subjekata”, naglašavaju iz Centralne banke BiH.

  • Automobil sletio s puta u Vrbanji, pa završio na krovu

    Automobil sletio s puta u Vrbanji, pa završio na krovu

    Mladen V. i Emin Z. povrijeđeni su kada su vozeći se “sitroenom c3” sletili s puta u naselju Vrbanja.

    Nesreća se desila jutros, a vozilo se nakon slijetanja prevrnulo na krov.

    Kako se saznaje, Mladen V. je zadobio povrede nogu, ruke i glave, a Emin Z. povredu noge, potvrđeno je Glasu Srpske.

    Na terenu su pripadnici policije koji vrše uviđaj kao i ekipa banjalučke Službe hitne pomoći koji su povrijeđenima ukazali pomoć i prevezli ih u bolnicu.

    Više detalja biće poznato nakon što se uviđaj i istraga završe.

  • Dva muškarca životno ugrožena, dvije osobe teško povrijeđene

    Dva muškarca životno ugrožena, dvije osobe teško povrijeđene

    Dva muškarca životno su ugrožena, a još dvije osobe su teško povrijeđene u sudaru na magistralnom putu kod Pala, u mjestu Sjetlina, rečeno je Srni u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo.

    Portparol Policijske uprave Istočno Sarajevo Vesna Stokanović rekla je da su životno ugroženi muškarci čiji su inicijali K.M. i T.S, a da je teške povrede zadobila žena D.K, koja je upravljala putničkim vozilom “ford”, i osoba sa inicijalima B.L.

    Povrijeđeni su prevezeni u Bolnicu “Srbija” u Istočnom Sarajevu.

    Stokanovićeva je rekla da su u saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila jutros u 5.40 časova, učestvovali automobili “golf dva” i “ford”.

    Ona je dodala da je uviđaj završen.

    Iz Auto-moto saveza su naveli da se saobraćaj odvija redovno.

  • Britanci vjeruju da će vlasti Hersona tražiti priključivanje Rusiji

    Britanci vjeruju da će vlasti Hersona tražiti priključivanje Rusiji

    Kako se navodi u redovnom izvještaju britanskih obavještajaca, vojno-civilina uprava Hersona na čije čelo su postavljeni ruski ljudi, tražit će da se ova regija pripoji Ruskoj Federaciji.

    Centralni dio ruskog originalnog plana invazije je bio da iskoristi lažne referendume kako bi na vlast u većini ukrajinskih regiona dugoročno obavljali pro-ruske vlasti.

    “Činjenica da je Rusija jedino uspjela da pro-rusko lokalno vodstvo uspostavi u Hersonu dodatna naglašava neuspjeh ruske invazije u ostvarivanju političkih ciljeva u Ukrajini”, smatraju britanski obavještajci.
    Ukoliko bi Rusija organizovala referendum u ovoj oblasti, gotovo sigurno bi manipulisala rezultatima kako bi pokazala da je većina stanovništva za napuštanje Ukrajine. Međutim, građani ove regije i dalje nastavljaju da iskazuju svoje nezadovoljstvo ruskom okupacijom.

    Herson je grad na jugu Ukrajine, okupiran u početnim sedmicama rata i njegova okupacija je najznačajniji uspjeh koji je Rusija ostvarila do sada. Grad je 2017. godine imao blizu 290.000 stanovnika i značajna je luka. U gradu su organizovane i demonstracije protiv ruske okupacije.

  • “Moj zadatak je da što više oružja stigne u Ukrajinu”

    “Moj zadatak je da što više oružja stigne u Ukrajinu”

    Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba smatra da je njegov zadatak da dopremi što više oružja u Ukrajinu i doprinese da se što više pooštre sankcije protiv Rusije.
    “Moj zadatak je da u Ukrajinu dopremim što više oružja, da iniciram što više sankcija protiv Rusije i pomognem Ukrajincima koji su morali da pobjegnu u inostranstvo”, rekao je Kuleba u intervjuu njemačkom “Bildu”.

    Govoreći o šansama da se postigne sporazum o prekidu vatre sa Rusijom, on je istakao da ne vidi ništa loše u primirju, ako ono bude prvi korak ka rješenju koje će dovesti do oslobađanja ukrajinske teritorije”.

    “Nećemo dozvoliti odvajanje dijela teritorije (Ukrajine). Spremni smo za diplomatiju, ali nećemo dozvoliti da ona produži našu agoniju i samo odloži narednu fazu rata”, rekao je diplomata.
    Kuleba je izrazio žaljenje što je njemački kancelar Olaf Šolc malo vremena posvetio razgovoru sa njim tokom posjete Berlinu.

    “Cijenim gestove. Ali, istovremeno moram da podsjetim da predsjednik Zelenski organizovao zvanični sastanak za ministarku inostranih poslova Njemačke Analenu Berbok”, rekao je Kuleba.

  • Stranke za nosioce izbornih lista stavljaju već “zauzete” kadrove

    Stranke za nosioce izbornih lista stavljaju već “zauzete” kadrove

    Odlukom rukovodstva PDP da aktuelnog gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, postave za nosioca izborne liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske u banjalučkoj izbornoj jedinici, nastavljena je praksa političkih stranaka da svoje najistaknutije kadrove “guraju” na izbore, pa čak iako je svima jasno da oni, koji se već nalaze na značajnim funkcijama, nemaju namjeru da se vraćaju u poslaničke ili odborničke klupe.

    Tako je, na primjer, PDP na prošlim lokalnim izborima u najvećem gradu Srpske za nosioca svoje odborničke liste postavila Jelenu Trivić, trenutno vjerovatno najpopularnije lice iz te stranke, iako je “sto odsto” bilo sigurno da će ona zadržati poziciju poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Druge političke partije, takođe, imaju običaj da pred izbore svoja najpoznatija lica stavljaju za nosioce lista. Pomalo već vječiti ministar u raznim sazivima Vlade Srpske i lider Socijalističke partije, Petar Đokić, redovno se pojavljuje kao nosilac liste SP za Narodnu skupštinu u svojoj izbornoj jedinici 6, ali mu ne pada na pamet da poslije izbora ustane iz ministarske fotelje.

    Poseban fenomen je SNSD, najveća politička stranka u Srpskoj, koju zluradi često nazivaju i “slonom na staklenim nogama”, budući da, prema nekim procjenama, ta stranka ne bi imala ni polovinu sadašnje snage da se kojim slučajem Milorad Dodik sutra povuče iz politike.

    Da u takvim pričama vjerovatno ima nešto istine potvrđuje to da se uz naziv te stranke, u nekoliko zadnjih izbornih ciklusa, na glasačkim listićima redovno pojavljuje i ime njenog lidera, valjda po uzoru na Aleksandra Vučića i njegov SNS u Srbiji.

    Komentarišući za Srpskainfo to što se ovdašnji političari, koji već obavljaju značajne funkcije, pojavljuju kao nosioci izbornih lista mada je jasno da skoro nijedan nema namjeru da dobrovoljno mijenja radno mjesto, politikolog Darko Kuzmanović kaže da se na to pitanje može ponuditi odgovor u smislu da li se čaša posmatra kao poluprazna ili polupuna.

    – Takve kandidature mogu da donesu korist političkim strankama ukoliko se radi o kvalitetnim ličnostima, koje glasači kao takve prepoznaju. Ako kandidat ima dobru reputaciju u javnosti, on svojoj partiji sigurno može donijeti veliku korist i benefite na izborima. S druge strane, ako se za određenog kandidata vezuju razne afere ili malverzacije, njegovo ime sigurno ne može donijeti ništa dobro listi na kojoj će biti nosilac – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    On, međutim, dodaje da čak ni dobra reputacija pojedinih kandidata ne mora biti garancija za uspjeh izbornih listi na koje ih je partija stavila za nosioce.

    – U principu, u našem glasačkom tijelu, kao i našem mentalnom sklopu, teško da postoji neko bezgrešan, kome se neće pronaći neke mane. Takođe, vrijedi istaći i to da lica koja su već nekoliko decenija u političkom životu, koja su, da tako kažemo, potrošena u javnosti, strankama ne mogu donijeti neke benefite na izborima. Ovdašnja javnost, prosto, više ne želi takve političare. Ona želi nova lica, neke nove i nekompromitovane ljude za koje se ne vežu afere. Činjenica je da se ovdje za većinu političara koji su bili, ili još uvijek jesu na funkcijama, vezuju afere – zaključio je Kuzmanović.

  • Iz Ambasade SAD poručili da je BiH očajnički potrebna reforma javnih nabavki

    Iz Ambasade SAD poručili da je BiH očajnički potrebna reforma javnih nabavki

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH oglasila se povodom reformi koje očekuju državu te su napomenuli kako se velika pažnja mora posvetiti reformi javnih nabavki.

    Između ostalog, iz Ambasade SAD su naveli kako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine mora usvojiti nacrt zakona koji je usklađen s međunarodnim pravilima.

    – Bosni i Hercegovini je očajnički potrebna reforma javnih nabavki. Parlamentarna skupština BiH bi trebala učiniti pravu stvar i usvojiti dugo odlagani nacrt zakona usklađen s međunarodnim standardima i koji će donijeti više transparentnosti u proces javnih nabavki – pojasnili su iz Ambasade SAD.

    Takođe, naveli su kako se novac ne može koristiti za bogaćenje korumpiranih političara, piše Klix.

    – Javni novac se mora koristiti za dobrobit građana, a ne za bogaćenje korumpiranih političara i javnih funkcionera – saopštilii su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

  • Ruski ambasador u Washingtonu zaprijetio SAD-u: Previše se involvirate, opasno je

    Ruski ambasador u Washingtonu zaprijetio SAD-u: Previše se involvirate, opasno je

    Ruska Federacija je poručila Sjedinjenim Američkim Državama da neće biti kapitulacije Moskve u Ukrajini, rekao je ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov.

    “Govorimo čvrsto i jasno i nedvojbeno smo sigurni u to, barem ruski diplomati koji ovdje rade, neće biti takve kapitulacije, nikada je neće biti”, rekao je Antonov, prenosi TASS.

    Antonov je istakao da su ciljevi i zadaci “specijalne vojne operacije” jasno definisani.

    “Sve što želimo je da ne postoji prijetnja Ruskoj Federaciji s područja Ukrajine”, dodao je.

    Naglasio je da Sjedinjene Američke Države guraju Rusiju na pregovore, ali uz uvjet da zaustavi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

    “Amerikanci nas, u principu, tjeraju na pregovore sa svih strana, ali pod određenim uvjetima, a ja bih naveo tri takva uvjeta. Prvo, zaustaviti neprijateljstva tokom posebne vojne operacije. Drugo, povući naše trupe iza crte 24. februara ove godine. I treći – pokajati se za sve što smo učinili”, precizirao je.

    Antonov je skrenuo pozornost na činjenicu da se Sjedinjene Države sve više involviraju u sukob s nepredvidivim posljedicama.

    “Situacija je, međutim, danas iznimno, iznimno opasna. Sjedinjene Države su sve više involvirane u sukob s najnepredvidivijim posljedicama za odnose između dviju nuklearnih sila”, dodao je.

  • CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine su danas obavijestili javnost da novac za izbore, što je trenutno vrlo upitno, mora biti osiguran do 19. maja. Pozvali su vlasti da osiguraju nesmetano odvijanje demokratskog procesa uprkos dosadašnjim pokušajima blokade.

    Nakon što ni ove godine nije došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona, iz HDZ-a BiH su najavili opstrukcije izbora. Lider stranke Dragan Čović rekao je kako zbog nepostojanja dogovora izbori ne mogu i neće biti održani u oktobru.
    Predstavnici međunarodne zajednice, članovi CIK-a i mnogi političari ističu pak da ne smije doći do izigravanja izbornog procesa te da bojkot, koji je također najavljivan, nije dobra ideja po one koji ga planiraju.


    Od početka ove godine, tenzije oko izbornih pregovora su na vrhuncu, a nastavile su se i nakon što su napori da se postigne dogovor propali. Ministarstvo finansija na čelu sa HDZ-ovim Vjekoslavom Bevandom još nije pripremio Budžet za 2022. godinu kojim bi finansiranje izbora bilo omogućeno. Također on ne planira izdvojiti novac ni iz drugih fondova gdje je to moguće.

    Uprkos toj neizvjesnosti, CIK je 4. maja 2022. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Kako ističu, izbori će biti održani u nedjelju, 2. oktobra ove godine, međutim prvo mora biti osiguran novac.

    Njihova procjena je da će za to biti potrebno otprilike 12.528.000 KM, a mnogi su pozvali na odgovornost prema izbornom procesu i osiguravanje potrebne sume.

    “Prema odredbama člana 1.2a Izbornog zakona BiH nadležne institucije sredstva za provedbu izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno u ovom slučaju do 19. maja. Centralna izborna komisija BiH će postupati po odredbama Izbornog zakona BiH i striktno se pridržavati svih zakonskih odredbi i rokova koji su propisani”, rekli su iz CIK-a.

    Ukoliko u naredna četiri dana Ministarstvo finansija BiH ne promijeni svoj dosadašnji narativ i aktiv te ne izdvoje novac za izbore, može se očekivati da bi na takvo rušenje demokratskog procesa u državi mogao reagovati Christian Schmidt.

    Problem sa izdvajanjem novca za izbore kroz Budžet leži i u tome što taj dokument mora biti usvojen u više državnih institucija tako da, sve i da Bevanda uputi Budžet 2022. u proceduru, nema dovoljno vremena za sve institucije da isti izglasaju.

    Uprkos tome, u CIK-u pozivaju donosioce odluka u Bosni i Hercegovini da ispune svoju zakonsku obavezu i u zakonskom roku osiguraju finansijska sredstva za provedbu Opštih izbora 2022. godine.