VRBAS Media

Autor: INFO

  • Đukanović će sa Osmanijevom posaditi drvo prijateljstva

    Đukanović će sa Osmanijevom posaditi drvo prijateljstva

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovaće danas u zvaničnu posjetu Kosovu i Metohiji, na poziv predsjednice Vjose Osmani Sadriu.Iz Kabineta crnogorskog predsjednika saopšteno je da će Đukanović po dolasku imati razgovor s Osmani Sadri, koji će nastaviti na susretu delegacija Crne Gore i Kosova.

    Đukanović će, kako se navodi, u prisustvu predsjednice Kosova zasaditi drvo prijateljstva u bašti Vladinog kompleksa i pokloniti se zajedno s njom pred spomenikom posvećenom nestalim osobama, prenosi Avaz.

    U nastavku posjete, Đukanović će razgovarati i s predsjednikom Skupštine Kosova Gljaukom Konjufca, a sastaće se i s gradonačelnikom Prištine i s predstavnicima opozicionih parlamentarnih stranaka.

    Drugog dana posjete, Đukanović će, kako je najavljeno, obići bazu KFOR, održati predavanje na prištinskom AAB koledžu i učestvovati na Biznis forumu u organizaciji počasnog konzula Crne Gore na Kosovu.

  • Vučić sa novim ambasadorom Ukrajine o politici Srbije, obećao i pomoć za obnovu gradova

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas akreditivna pisma novoimenovanog ambasadora Ukrajine Volodimira Tolkača i naveo da se Srbija, u skladu sa sopstvenom dosljednom politikom, zalaže za mirno rješavanje sporova.

    Utom smislu Srbija podržava sve napore koji su usmjereni na pregovore.

    Vučić je izrazio žaljenje zbog situacije u Ukrajini, te upoznao Tolkača sa stavovima Vlade Srbije i Savjeta za nacionalnu bezbjednost, saopšteno je iz Službe za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

    Predsjednik Srbije naglasio je da je Beograd privržen poštovanju načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta država, kao jednog od osnovnih principa međunarodnog prava sadržanog u Povelji UN, te da u tom smislu uvažava teritorijalni integritet Ukrajine.

    Vučić je naglasio da je i Srbija izložena neprincipijelnom stavu dijela svijeta kada je riječ o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova i zahvalio Ukrajini na poštovanju teritorijalnog integriteta Srbije.

    Ističući da je Srbija civilima izbjeglim iz Ukrajine obezbijedila najbolje moguće uslove, kao i sva prava na boravišne i radne dozvole, u skladu sa pravilima zemalja EU, čak i na višem nivou, Vučić je najavio skoru posjetu ovim izbjeglicama zajedno sa Tolkačem.

    Vučić je najavio i da će Srbija učestvovati u obnovi gradova u Ukrajini.

    Predsjednik Srbije naglasio je da dvije države imaju mogućnosti da razvijaju saradnju u različitim sferama od obostranog interesa i naglasio potrebu da se nastavi rad na jačanju ekonomskih odnosa, čim to situacija bude dozvolila.

    Ukrajinski ambasador Tolkač zahvalio je za humanitarnu pomoć koju Srbija pruža ugroženim ukrajinskim civilima, kao i za finansijsku pomoć.

  • Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zvanična predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je pokušaje Kijeva da predaju militanata sa Azovstalja predstavi kao “specijalnu operaciju humanitarne prirode”.

    Prema njenim rečima, takve izjave demonstriraju propagandu zasnovanu na lažima koje su ukrajinske vlasti “koristile sve ovo vreme”. “Video sam ove izjave i naravno da je to remek delo.

    Iz pera onih koji stvaraju “Kvartal 95”. Imam utisak da pišu novu seriju ili tekst za svoju sledeću korporativnu zabavu”, rekla je Zaharova.

    Ovakvim izjavama kijevske vlasti “demonstriraju svoje laži i propagandu zasnovanu na lažima koje su koristile sve ovo vreme”, dodala je ona.

  • Alumina utrostručila dobit u prošloj godini

    Alumina utrostručila dobit u prošloj godini

    Najveća zvornička kompanija Alumina nastavila je pozitivan trend poslovanja.

    Prošla godina bila je jedna od najprofitabilnijih za zvorničku kompaniju i ujedno najbolja od pokretanja stečaja u fabrici glinice Birač.

    Kompanija je ostvarila dobit od 17,6 miliona maraka, pokazuje finansijski izvještaj ovog preduzeća.

    Alumina je lani u odnosu na 2020. godinu imala skoro tri i po puta veću dobit i znatno veće prihode. Ukupni prihodi kompanije iznosili su 287,8 miliona maraka, uz ostvarenu dobit od 17,6 miliona.

    Godinu ranije prihodi Alumine iznosili su 213,7 miliona, a dobit 5,1 milion maraka.

    2021. godina je bila godina gdje su se parametri u poslovanju vratili u odnosu na 2018. i 2019., prihodi od prodaje su na nivou te dvije godine, kaže direktor Sektora za ekonomiku i finansije u Alumini Vladimir Krstić.

    – Sami tokovi i prodaje i naplate i uopšte poslovanja su bili takvi da je dobit koja je ostvarena najveća od momenta otvaranja stečaja 2013. godine. Iskoristili smo situaciju gde su sirovine bile, sa aspekta 2022. i okolnosti u kojima sad poslujemo izuzetno povoljne i mogućnost njihove nabavke u adekvatnom vremenskom roku je bila izvesna – ističe Krstić.

    Iz kompanije poručuju da su plaćeni svi porezi i doprinosi, a da je istovremeno i povećana prosječna plata. Vodilo se računa i o investicijama.

    – Osnovno obeležje poslovanja u 2021. godini jeste smanjivanje obaveza prema bankama po osnovu kredita, kamata. Preduzeće više nema ni jednu obavezu koja je dospela, a nije plaćena. Ne postoje u našim bilansima zakonske zatezne kamate. Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nemamo dospele obaveze na dan preseka – kaže Krstić.

    Aktiva Alumine nadmašuje ukupnu pasivu Alumine, poručuje Krstić.

    – Rezultat je važan u smislu adekvatnog balansiranja samih prihoda i rashoda koji se generišu u našem poslovanju i veoma kompleksnim procesima, sad i dodatno kompleksnim okolnostima vezano za događaje u Ukrajini, koji su takvi da mi ne možemo da predvidimo ni srednjoročno, a kamo li dugoročno kretanje cena sirovina. Tu primarno mislim na kretanje cena gasa i lužine, kao dve ulazne komponente.Ovaj rezultat koji je ostvaren jeste dodatna sigurnost i za proizvodni proces i za sve poverioce koje Alumina ima, počevši od banaka, dobavljača, zaposlenih i na kraju svih priznatih potraživanja u Biraču u stečaju – ističe Krstić.

    Alumina je ove godine zaposlila 30 novih radnika, a prema najavama menadžmenta kompanije, do kraja godine, u skladu sa prioritetima i potrebama, biće zaposleno još oko 100 radnika.

  • SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedjelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu kao bržu alternativu potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.

    Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.

    Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdijevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.

  • Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH

    Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH

    Iako je dozvoljen izvoz brašna iz Srbije u većim količinama koje će se, prema najavama, prodavati jeftinije, to trenutno zbog visokih cijena pšenice na svjetskom tržištu neće uticati na umanjenje cijena pekarskih proizvoda u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Saša Trivić, vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, u čijem sastavu posluje i pekara “Manja”, rekao je da su do sada uvozili brašno iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, te kupovali kod domaćih mlinara.

    “Pitanje je kolika će biti cijena tog brašna iz Srbije, jer do sada nije bilo jeftinije. Mi sad trenutno kupujemo brašno po cijeni od 0,95 do jedne KM, a cijena je ista kao u Mađarskoj”, kazao je Trivić.

    Na pitanje da li bi zbog dozvoljenog uvoza brašna iz Srbije moglo doći do stabilizacije ili nižih cijena pekarskih proizvoda, Trivić odgovara da za to još nema realnog osnova.

    “Prije tri dana Indija je zabranila izvoz pšenice, a kako Ukrajina zbog rata koji se tamo dešava ima problema sa izvozom, cijene pšenice na svjetskom tržištu su za tri dana skočile za više od 15 odsto. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, ali zasad nema realnog osnova za stabilizaciju cijena”, pojasnio je Trivić.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, naveo je da su cijene brašna već poznate, i to oko 30 KM za vreću, te da na bazi toga pekari formiraju cijene svojih proizvoda.

    “Ako uđe brašno koje je nešto jeftinije, ono nije dovoljno da se napravi pekarski proizvod, pa se onda miješaju skuplje i jeftinije i pravi neki prosjek, pa pekari imaju cijene koje imaju”, objašnjava Kos. Ističe da mlinari nemaju prostora za tako nešto jer nemaju gdje da kupe jeftinu pšenicu.

    “Tona pšenice u Srbiji je 350 evra, a u Mađarskoj preko 400 evra. Naši pekari očekuju kvalitetno brašno, te ako kupimo srbijansku pšenicu, moramo je miješati sa mađarskom kako bismo napravili taj neki prosjek. Srbija i subvencioniše iz robnih rezervi, pa tako bude jeftina pšenica, brašno i na kraju hljeb. To kod nas nije slučaj”, zaključio je Kos.

    Sa druge strane, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da bi dozvoljeni uvoz brašna iz Srbije mogao stabilizovati cijene ovih proizvoda na domaćem tržištu.

    “Ako su veće količine nekog proizvoda dostupne na tržištu, onda se cijene stabilizuju i više ne rastu, jer što bi rasle ako je veća ponuda. Koliko sam informisan, uvezene su određene količine pšenice na lagerima, naši mlinovi mogu raditi, plus ovaj uvoz iz Srbije, te se po svim procjenama očekuje dobar rod pšenice. Mislim ako sve ovo bude ovako, da smo mirni cijelu ovu i dobar dio iduće godine”, kazao je Vasić.

    Dodao je da najmanje što možemo očekivati u narednom periodu jeste stabilizacija cijena brašna i da neće biti nestašice.

    “Trebalo bi očekivati da zbog svega ovoga ne dođe do rasta cijena pekarskih proizvoda jer će biti neki vid konkurencije i imaćemo dovoljno količina”, naglasio je Vasić.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva četiri mjeseca ove godine uvezen je 19.230.481 kilogram mlinarskih proizvoda ukupne vrijednosti 16.462.425 KM.

    “Najviše je uvezeno iz Srbije, i to ukupne vrijednosti 7.957.891 KM, zatim slijedi Hrvatska za 3.937.022 KM i Mađarska za 1.440.202 KM”, navodi se u podacima UIO BiH.

  • Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio je da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

    Geoana je juče rekao da bi Gruzija te Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. Precizirao je da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.

    Dodao je da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

    Kako je Geoana objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje kibernetičke sigurnosti uz pomoć NATO-a važno za obranu i odvraćanje “, a otišao je toliko daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

    Ukazao je na velike kibernetičke napade izvršene na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su cyber napadi, uz dezinformacije i digitalnu špijunažu, dio nove vrsta ratovanja.

    Podsjetimo da je Rusija 24. februara započela invaziju na Ukrajinu koja je promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi, ujedinila saveznike i ukazala na potrebu jačanja zajedničkog sigurnosnog kišobrana Evrope.

    Bosna i Hercegovina, uz Gruziju, često se spominje kao posebno ranjiva tačka, odnosno mjesto gdje bi Moskva mogla pokušati provesti svoje interese preko lokalnih političara.

    Stoga je, odmah po invaziji na Ukrajinu, NATO saopštio da je spreman ponuditi dodatne sigurnosne garancije i pojačati saradnju sa zemljama u kojima bi Rusija mogla pokušati prošiti svoj utjecaj.

    Slična je situacija i u drugim dijelovima Evrope. Švedska i Finska, tradicionalno vojno neutralne zemlje, odlučile su zatražiti članstvo u NATO-u u strahu od ruske agresije.

  • Predsjednik Evropskog savjetra Charles Michel dolazi u Bosnu i Hercegovinu

    Predsjednik Evropskog savjetra Charles Michel dolazi u Bosnu i Hercegovinu

    Predsjednik Evropskog savjeta, Charles Michel će u petak i subotu boraviti u Bosni i Hercegovini gdje će se susresti sa najvišim državnim zvaničnicima.

    Charles Michel će razgovarati o osiguravanju potrebnih sredstava za održavanje izbora nakon što su HDZovi ministri u Savjetu ministara blokirali raspoređivanje 12,5 miliona KM potrebnih za organizaciju.

    Michel će se sastati i sa šefom Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, Erduanom Kafedžićem i savjetnikom u ime ambasade SAD, Erikom Larsonom.

    Planirano je da Charles Michel u Bosni i Hercegovini provede dva dana, te da se sa predstavnicima vlasti sastane u Sarajevu i Mostaru.

    U Bosni i Hercegovini nedavno je boravio Simon Mordue, šef kabineta Michela, koji se kod zvaničnika raspitivao o izbornoj reformi, mogućem nastavku pregovora i formatu.

  • Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Medvedev: Nećemo dozvoliti da izbije treći svjetski rat

    Rusija neće dozvoliti da izbije treći svjetski rat, ali je u stanju da uputi momentalni i “supersnažni” odgovor u slučaju da bude napadnuta, rekao je danas zamjenik predsjednika Ruskog savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    On je rekao da se nuklearni štit Rusije sastoji od najsavremenijeg arsenala i pouzdanog naoružanja koje “hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu treći svjetski rat na svoju ili nečiju tuđu ruku”, prenio je TASS.

    “Mi nećemo dozvoliti ovu situaciju, ali smo primorani da uvijek kažemo i podsjetimo da u slučaju napada na našu zemlju možemo da uputimo momentalan i supersnažan odgovor u odbijemo bilo koju agresiju koja prijeti našoj zemlji”, dodao je ruski zvaničnik.

    Medvedev je izjavio da je ruskoj nauci potrebna podrška u uslovima sankcija i da će biti povećan uvoz zamjenskih i pokrenuta proizvodnja domaćih rješenja, kao i obuka specijalista visokog potencijala.

    On je dodao da se u to moraju uključiti velike državne korporacije i privatne kompanije kao mušterije i organizatori.

    Medvedev je izjavio da je Rusija spremna za naučnu saradnju s prijateljskim zemljama.

  • Vidović: Budžet Srpske biće veći za oko 300 miliona KM

    Vidović: Budžet Srpske biće veći za oko 300 miliona KM

    Budžet Republike Srpske biće, predstojećim rebalansom, veći za oko 300 miliona KM, a taj novac će biti usmjeren ka građanima.

    Planiramo i dodatna izdvajanja za nabavku prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, ali i subvencije za nabavku osnovnih životnih namirnica.

    Rekla je to “Glasu Srpske” ministarka finansija RS Zora Vidović te dodala da još rade na rebalansu budžeta koji bi trebalo da bude usvojen u junu.

    “Od početka godine imamo povećanje poreza. Prihodi od indirektnih poreza koji su pripali RS povećani su za 22 odsto za četiri mjeseca ove godine u odnosu na lani i iznose 543,5 miliona KM. Javni prihodi koje ubire Poreska uprava veći su za 14 odsto i iznose 911,5 miliona KM. Razlozi za ovakve rezultate su u boljoj naplati, ali i inflaciji, koja je za sada još ispod 10 odsto, ali je teško predvidjeti njene dalje tokove, s obzirom na kretanja na svjetskim berzama i tržištima, zbog čega smo pripremili novi set mjera, drugi u ovoj godini”, navela je Vidovićeva.

    U okviru mjera koje su planirali Vidovićeva navodi da će morati raditi na korekciji plata, penzija, boračkog dodatka i socijalnih davanja.

    “U ovim trenucima najvažnije je podržati najugroženije. Ukupno će nam za sva ova povećanja do kraja godine trebati 159 miliona KM, a dodatno ćemo ojačati privredu, poljoprivredu i investicije. Očekujemo da će budžetski okvir biti povećan za oko 300 miliona KM i taj novac biće usmjeren prema građanima”, kazala je Vidovićeva.

    Pojasnila je da su u rebalansu planirana povećanja plata budžetskih korisnika i boračkih davanja za po deset odsto te da je već ukalkulisan rast penzija za isto toliko.

    “Dodatnih 50 miliona smo planirali da izdvojimo za socijalna davanja. Sav ovaj novac u budžetu je od onog što privreda isplati, a privrednici su u veoma teškoj situaciji. Zbog toga ćemo i njih podržati. Planirali smo dodatna izdvajanja za privredu i poljoprivredu u iznosu od 40 miliona KM”, dodala je Vidovićeva.

    Vlada RS je već u okviru interventnih nabavki kupila određene vrste robe, a nastavlja da prati kretanje cijena na međunarodnom tržištu.

    “Blagovremeno ćemo reagovati u okviru raspoloživih resursa. Zbog toga ćemo planirati i novac za nabavku prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, ali i subvencije za nabavku osnovnih životnih namirnica”, naglasila je Vidovićeva.

    Navela je da je jedna od mogućnosti ograničavanje cijena ili njihovo zamrzavanje.

    “Trenutno je u skladu sa Zakonom o regulisanju cijena na snazi određivanje marži na naftu i naftne derivate i ograničenje marži na osnovne životne namirnice koje se određuju u odnosu na nabavnu cijenu”, zaključila je Vidovićeva.

    Zora Vidović kazala je da su uprkos svim dešavanjima uspjeli sve budžetske obaveze redovno isplaćivati, ali i povećati određena davanja.

    “Ove godine smo imali izmjenu i povećanje plata i penzija, koje ćemo dodatno korigovati”, poručila je Vidovićeva.