VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: “Moramo biti fer prema EU”; Mišel: “Rat dramatično uticao na energetiku”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić napomenuo je da je za 33 odsto veća trgovinska razmena Srbije i Evropske unije u prva tri meseca ove godine.

    “Naša projekcija je da će trgovinska razmena u naredne 3 godine ići preko 50 milijardi evra”, rekao je on posle sastanka sa Šarlom Mišelom.

    Podsetio je da je robna razmena u prošloj godini sa EU iznosila 31 milijardu evra, a roba usluga 37 milijardi evra. EU, prema njegovim rečima, učestvuje u ukupnoj trgovini sa više od 60 odsto.

    Vučić je preneo da je u prvih četiri meseci ove godine povećana trgovinska razmena za 33 odsto i da je dostigla 9,1 milijardi evra, te je procena da će u naredne tri godine biti iznad 50 milijardi evra.

    „To govori o značaju EU, državama članice, fabrikama koje grade u našoj zemlji, izvozu koji ostvarujemo, uvozu robe. Najveći izvoz i uvoz imamo sa u EU. EU je ubedljivo najveći investitor u našoj zemlji sa 67 odsto udela“, rekao je on. Naglasio je da to građani treba da znaju, i da mora da bude fer i pokaže poštovanje prema novcu i prema svemu što je EU ovde učinila.

    „Hvala na strukturnim i suštinskim promenama u zemlji“, kazao je on. Vučić je posebno poželeo dobrodošlicu Mišelu Srbiju i naglasio da to ne govori iz kurtuaznih razloga, već što iskreno misli i oseća da je njegova poseta u ovom trenutku veoma značajna za budućnost naše zemlje.

    „Posebno sam zahvalan Mišelu što je uvek bio spreman da čuje argumente srpske strane makar se s njima ne slagao, što je uvek imao ne samo dovoljno vremena, i što je pokazivao dovoljno pažnje i želju da idemo brže u EU, što je sve činio ličnom snagom i ugledom da mi provodimo reforme brže, ali i da neke zemlje razumeju zašto je važno da Zapadni Balkan bude deo evropskog kontinenta, ne samo u geografskom, već u svakom smislu“, istakao je on.

    Vučić je ukazao da su danas zajedno posetili Naučno tehnoloički park koji, kaže, ne bi postojao da nije bi bilo zančajne pomoći EU.

    „Napravićemo zajednički park u Sarajevu, i verujem da ćemo za to dobiti dodatnu podršku EU“, dodao je on.

    Vučić je kazao da će biti mnogo problema zbog energenata, te da će biti gladi u svetu.

    “Zbivaju se neverovatne, tektonske promene, ova zima će biti jedna od najtežih, zato nam je bitno da budemo bliski sa EU, da možemo da razgovaramo o tome”, rekao je Vučić.

    On je napomenuo da se hiljadu problema dnevno dešava po pitanju inflacije i snabdevanja.

    “Nadam se da će Bugari da završe to do aprila, maja sledeće godine pa da imamo još jedan kanal za dobijanje gasa. Moramo da razmišljamo na koji način naftu da dobijamo, jer ne znamo kakav će biti novi paket mera protiv Ruske federacije, a vi znate da je vlasnik naše najveće kompanije Rusija”, rekao je on.

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da rat u Ukrajini ima dramatičan uticaj na snabdevanje energentima.

    “EU je pozvala Zapadni Balkan da se pridruži novoj platformi snabdevanja gasom i vodonikom”, rekao je on.

  • Amerika se “umješala” u rat

    Amerika se “umješala” u rat

    Bijela kuća radi na isporuci protivbrodnih raketa ukrajinskoj vojsci, kako bi im pomogla da pobjede rusku pomorsku blokadu, rekli su američki zvaničnici.

    Dodali su da bi još moćnije oružje, koje može da potopi ruske ratne borodove, moglo da intenzivira sukob.

    Ukrajina nije krila da želi naprednije američko oružje, pored aktuelnog koje dobija.

    Na listi želja Kijeva su, na primer, rakete koje bi mogle da odguraju rusku mornaricu od ukrajinskih luka u Crnom moru, što bi toj zemlji omogućilo da ponovo izvozi žitarice i ostale poljoprivredne proizvode.

    Tri američka zvaničnika i dva izvora iz Kongresa saopštila su da se dve vrste jakih protivbrodskih raketa, Harpun, koji pravi “Boing”, i “Nejvl strajk misl”, koji pravi “Kongresberg” i “Rajtion tehnoloddzis”, na razmatranju da se pošalju direktnom pošiljkom Ukrajini, ali preko transfera nekog od evropskih saveznika, koji već kod sebe ima ove projektile.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u aprilu apelovao na Portugaliju da im dostavi Harpune, koji imaju domet do 300 kilometara.

    Oko 20 brodova ruske ratne mornarice, uključujući i podmornice, su u operativnoj zoni Crnog mora, navelo je britansko ministarstvo odbrane.

  • Američki Senat odobrio do sada najveći paket pomoći Ukrajini

    Američki Senat odobrio do sada najveći paket pomoći Ukrajini

    Američki Senat odobrio je skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, što je do sada najveći paket hitne pomoći toj državi.

    Kako bi stupio na snagu, dokument mora da potpiše i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden.

    Senat je glasao sa 86 glasova za i 11 protiv za paket vojne, ekonomske i humanitarne pomoći, a svih 11 glasova protiv bilo je iz Republikanske stranke.

    Predstavnički dom američkog kongresa predložio je zakon 10. maja.

  • Plenković izrazio saučešće porodici Periš “Zahvaljujem policiji Srbije na saradnji”

    Plenković izrazio saučešće porodici Periš “Zahvaljujem policiji Srbije na saradnji”

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izrazio je danas saučešće porodici Mateja Periša, čije je tijelo pronađeno u Dunavu u Beogradu pet mjeseci nakon utapanja, te zahvalnost policiji Srbije na saradnji.

    Izražavamo saučešće porodici Mateja Periša nakon što smo primili informaciju iz Beograda. Juče sam razgovarao sa njegovim ocem, žao nam je što se to dogodilo. Zahvaljujem policiji Srbije na saradnji. U ime cijele vlade, izražavamo naše saučešće, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.

    Beogradski mediji nezvanično saznaju da je obdukcija, koja je urađena na beogradskom Institutu za sudsku medicinu, potvrdila da je riječ o tijelu Splićanina Mateja Periša i da je uzrok smrti utapanje.

    Prema nezvaničnim informacijama, rezultati toksikološke analize biće gotovi za dvadesetak dana.

    Tijelo su pronašli juče mornari kod Ade Huje, nizvodno od obližnjeg Pančevačkog mosta na Dunavu.

    Periš je nestao u noći između 30. i 31. decembra 2021. godine, kada je posljednji put viđen u jednom beogradskom noćnom klubu na ušću Save u Dunav u Beogradu.

    Uslijedila je obimna potraga u koju su bile uključene sve raspoložive jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, uključujući i ronioce.

  • Rebalansom budžet Srpske veći za 358 miliona

    Rebalansom budžet Srpske veći za 358 miliona

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog rebalansa budžeta Republike Srpske za 2022. godinu čiji je okvir 4,382 milijarde KM, što je uvećanje za 8,9% ili 358 miliona KM.

    Razlog za donošenje Rebalansa budžeta, kako su naveli iz Vlade, je stvaranje uslova za sprovođenje njenih mjera koje se odnose na povećanje penzija i svih boračkih i socijalnih davanja za 10 odsto, te povećanje bruto plata zaposlenih u javnom sektoru za 10 odsto, od mjeseca maja 2022. godine, a sve s ciljem ublažavanja negativnih efekata inflacije, kao i omogućavanje realizaciju kapitalnih investicija i izmirenje obaveza u skladu sa važećim zakonskim propisima i dinamikom njihovog dospjeća.

    “Ukoliko se analiziraju makroekonomska kretanja u prethodnoj godini i početkom ove godine, evidentno je da je došlo do bržeg oporavka privrede od očekivanog, što ima pozitivan uticaj na kretanje budžetskih prihoda (posebno prihoda od poreza na dobit)”, naveli su iz Vlade.

    U Prijedlogu Rebalansa su planirani poreski prihodi 3,352 milijarde KM, što je povećanje od 10,9 odsto ili 330,7 miliona KM u odnosu na planirani Budžet za 2022. Prihod od poreza na dobit iznosiće 312,5 miliona KM, što predstavlja rast od 25,4 odsto ili 63,3 miliona KM u odnosu na planirano Budžetom za 2022. godinu.

  • Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Na Wall Streetu su u srijedu berzanski indeksi oštro pali, izgubivši sve dobitke od prethodnoga dana, jer su ulagače zabrinuli slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati najvećih američkih trgovačkih lanaca.

    Dow Jones pao je 1.164 boda ili 3,57 odsto, na 31.490 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,04 odsto, na 3.923 boda, a Nasdaq indeks 4,73 odsto, na 11.418 bodova.

    Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od juna 2020. godine posljedica je, među ostalim, pada cijene dionice Targeta za 25 odsto, nakon što je taj trgovački lanac izvijestio o oštrom padu dobiti u prvom tromjesečju i upozorio na rast troškova za gorivo i transport.

    Dan prije najveći američki trgovački lanac Walmart smanjio je iz istih razloga procjene buduće dobiti.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 cijene su dionica pale, a najviše u trgovačkom i potrošačkom, više od 6%.

    „Ovaj pad posljedica je procjena o tome kako će duže nego što se očekivalo razdoblje bržeg rasta inflacije od plata uticati na potrošnju u maloprodaji. Rezultati trgovačkih lanaca počinju pokazivati uticaj slabljenja kupovne moći potrošača”, kaže Paul Christopher, strateg u Wells Fargo Investment Institute.

    Taj je institut juče objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkoj ekonomiji.

    Rast inflacije, rat u Ukrajini, dugotrajni poremećaj u nabavnim lancima, ‘zatvaranja’ gradova u Kini zbog koronavirusa i zaoštravanje monetarne politike centralnih banaka posljednjih mjeseci pritiskaju tržišta dionica jer izazivaju strahovanja od usporavanja rasta globalne ekonomije.

    Među najvećim gubitnicama bile su dionice tehnoloških divova. Cijene Applea, Amazona, Nvidie i Tesle pale su između 5,5 i 7%.

    Zbog toga su berzanski indeksi izgubili sve dobitke od prethodnoga dana.

    Od početka godine S&P 500 pao je oko 18 odsto, dok je Nasdaq indeks potonuo 27 odsto.

    Gotovo dvije trećine dionica iz sastava S&P 500 palo je 20 ili više odsto u odnosu na svoju najviši nivo u posljednje 52 nedjelje.

    I na evropskim su berzama cijene dionica juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,07 odsto, na 7.438 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,26 odsto, na 14.007 bodova, a pariški CAC 1,20 odsto, na 6.352 boda.

  • Napao policajce nožem i sjekirom, prebačen na psihijatriju u Banjaluci

    Napao policajce nožem i sjekirom, prebačen na psihijatriju u Banjaluci

    LJ.Đ. u mjestu Romanovci kod Gradiške napao je policajce Interventne jedinice Sudske policije Republike Srpske nožem i sjekirom nakon čega je savladan i uhapšen, saopšteno je iz Policijske uprave Gradiška.

    “Uviđaj na licu mjesta izvršili su policajci Policijske uprave Gradiška, a o svemu je obaviješten dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka koji je naložio da se u redovnoj proceduri, nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta, dostavi izvještaj protiv LJ.Đ. za krivično djelo ‘Napad na službeno lice u vršenju službene radnje'”, navodi se u saopštenju PU Gradiška.

    Nakon kriminalističke obrade, LJ.Đ. sprovedeno je na liječenje u Kliniku za psihijatriju u Banjaluci.

    Policijska uprava Gradiška osuđuje svaki vid nasilnog ponašanja i napada na policajce i poziva građane da se uzdrže od ovakvih ili sličnih ponašanja.

  • Cvijanović: Netačni navodi u uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji

    Cvijanović: Netačni navodi u uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da nije donesena nikakva relevantna odluka pred relevantnim organima ili institucijama BiH zaduženim za spoljnu politiku o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji te navela da su netačni navodi u pojedinim medijima da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uveo sankcije Rusiji.

    “Predsjedništvo BiH nije se bavilo pitanjima koja bi mogla da produkuju neki stav ili platformu koja bi trebalo da posluži u svijetu da sprovodi tu politiku”, rekla je Cvijanovićeva i naglasila da formalno nema domaće odluke u tom smislu.

    Govoreći o krizi u Ukrajini, Cvijanovićeva je navela da je ovaj svijet postao takav da u njemu nema prave diplomatije i, nažalost, primjenjuje se sila.

    “Jedna sila je oružana, a s druge strane imate silu koja se ogleda kroz različite sankcije koje pogađaju svakog čovjeka”, istakla je Cvijanovićeva navodeći da Republika Srpska ne želi nikome rat, niti da učestvuje u bilo kojem sukobu, kao ni da sluša ikoga sa strane, osim svoje građane.

    Ona je naglasila da ovo vrijeme nosi pojačanu odgovornost za institucije Republike Srpske koje u ovoj situaciji rade kao veliki tim kada se mora obezbijediti stabilnost i sigurnost za građane Srpske.

    “Pokušavamo da dođemo do nekih rješenja kako bi se poskupljenja zbog ove krize amortizovala kroz povećanja plata, penzija, boračkog dodatka, socijalnih davanja te subvencija i podsticaja u poljoprivredi”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da najave da će u Srpskoj do kraja trećeg kvartala ove godine jednokratnu pomoć od 100 KM dobiti borci, mladi od 18 do 30 godina i penzioneri nisu nikakvi predizborni trikovi, kako to tvrdi opozicija.

    “Ova jednokratna pomoć nije prvi put. Kada sam vodila Vladu Republike Srpske u dva do tri navrata smo imali jednokratne pomoći i određene intervencije kada nisu bile izborne godine. To rade i druge Vlade i u Srbiji i ne vidim u čemu je onda problem”, kaže Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o odugovlačenju izdavanja viza od Ambasade Velike Britanije reprezentativkama BiH srpske nacionalnosti u taekvondou koje su trebale učestvovati na seniorskom prvenstvu Evrope u Mančesteru, Cvijanovićeva je navela da je to neprihvatljivo te da je na sceni apsolutna diskriminacija i segregacija.

    “Zamislite koliko je to kvarno, tendenciozno i neprihvatljivo da se vize izdaju reprezentativkama bošnjačke, ali ne i reprezentativkama srpske nacionalnosti koje dolaze iz Republike Srpske”, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Cvijanovićeva smatra da će oni biti održani i da je Republika Srpska spremna za taj proces.

    “Treba održati izbore. Potpuno razumijem političku frustraciju HDZ-a, ali je izostala volja Bošnjaka i njihove politike da se stvari poslažu i da se izađe u susret onom pravu koje je Ustav BiH dao da imate konstitutivnost i da ste ravnopravni bez obzira na broj i da imate pravo da izaberete svoje legitimne predstavnike”, napomenula je Cvijanovićeva, koja je potpredsjednik SNSD-a.

    Ona je izrazila žaljenje što zbog blokade bošnjačke politike nije bilo uspjeha raznih inicijativa da se nađe rješenje za reformu Izbornog zakona u koje su bili uključeni SAD, EU, jer bi to umnogome olakšalo situaciju u BiH.

    “SNSD je pokazao opredijeljenost da izbora bude, ali i dalje razumijemo da postoji problem između bošnjačke i hrvatske komponente da se dođe do određenih dogovora, vrijeme ide, ali mislim da će izbora biti”, navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanović: Sankcije usmjerene prema onima koji govore istinu
    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da institucije Republike Srpske ne smetaju nikome u BiH, osim onima koji mrze Srpsku, a da su sankcije usmjerene prema onima koji u BiH govore istinu.

    “Istina je da ima mnogo problema koje su prouzrokovali domaći faktori, ali bi ti problemi bili daleko manji da se nisu petljali međunarodni koji sada uvode sankcije”, rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o sankcijama koje joj je uvela Velika Britanija, Cvijanovićeva je rekla da je to više znak nemoći i odsustva realnosti međunarodnih faktora da se bave realnim stvarima.

    “Totalno su nespremni da razumiju realnosti u BiH. Pošto nemaju rješenje za probleme koje su uglavnom sami prouzrokovali, niti viziju BiH kakva ona može da uspije, onda se obračunavaju na ovaj način”, istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da sve vrijeme zagovara ustavni poredak BiH, a da su u obrazloženju sankcija navedene nebuloze, te da je sramno reći da je ona prijetnja nečemu što se zove regionalni mir i stabilnost.

    Predsjednk Srpske je istakla da su oni veća prijetnja, oni su ti koji podrivaju ustavni poredak BiH jer mijenjaju realnosti tako da one ne odgovaraju onome što je Ustav propisao.

    Cvijanovićeva je rekla da sankcije doživljava kao potvrdu da nije nigdje pogriješila i da radi dobar institucionalni posao, te da živi normalno, kao što je i prije.

    Ona je ukazala i da sankcije nikada nisu poboljšale situaciju u okviru BiH, pa neće ni sada.

    Cvijanovićeva je konstatovala da je besmislica izjava Kristijana Šmita da je zagovaranje izvornog Dejtona antiustavno i naglašava da je teško razumjeti međunarodni faktor koji se na ovaj način bavi BiH.

    “Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao Aneks 4 gdje je propisano šta jeste, a šta nije”, dodala je je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da su laž navodi da radi po nalogu predsjednika Rusije Vladimira Putina, ističući da radi po nalogu građana Republike Srpske koji su je izabrali i da Republika Srpska traži samo da se poštuje Ustav BiH.

    “Dok god me građani budu birali radiću po njihovom nalogu i ne može mi niko drugi narediti ko god on bio na planeti, zato što znam na koji način se ovdje donose odluke”, rekla je Cvijanovićeva.

  • Trivić: Odluka Vlade o minimalcu nezakonita i populizam

    Trivić: Odluka Vlade o minimalcu nezakonita i populizam

    Smatramo da je odluka Vlade RS o povećanju minimalca na 650 maraka pritivzakonita jer zakon kaže da se to razmatra jednom godišnje, a, osim toga, nije joj prethodnila nikakva analiza, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    “Sa druge strane, sva ova priča oko rasta plata je pokušaj da se utiče na način raspodjele u preduzećima, što će vrlo negativno se odraziti na neka preduzeća, tako da je Vlada RS preuzela odgovornost na sebe i za negativne posljedice ovakvih odluka”, rekao je Trivić.

    Prema njegovim riječima, Sindikat je “preko Inspektorata izvršio pritisak na mnoge poslodavce”, na način da su tu i isplata prevoza i toplog obroka.

    “Tako da najniža plata nije ono što neko prima u ovom momentu, već ona prelazi 800 ili 850 maraka”, naglasio je Trivić.

    Dodao je da sve što se trenutno priča u javnom prostoru u vezi sa platama predstavlja jedan vid populizma.

    “I mislim da smo prešli granicu dobrog ukusa u smislu razgovora o platama. O platama u svijetu niko u javnom prostoru ne priča, a mi smo došli u situaciju da pojedinci, Sindikat i slično hoće da utiču na to kolika će biti plata, koliko će biti razlika između plata jednih i drugih. Dobijamo situaciju da pokušavamo vratiti socijalizam u današnja preduzeća, što je apsolutno nemoguće”, rekao je Trivić.

  • Džaferović: BiH može da računa na podršku svjetskih sila

    Džaferović: BiH može da računa na podršku svjetskih sila

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kaže da su predstavnici najvećih svjetskih sila vrlo dobro upućeni u stanje u BiH i da BiH može da računa na njihovu podršku, jer su, kako navodi, “svi jako svjesni rizika i opasnosti”.

    Tvrdi da je, kako kaže, secesionistička politika srpskog člana Predsjedništva BiH “doživjela potpuni fijasko i da je izolovana, a da su reakcije svijeta na probosansku politiku pozitivne”.

    O najavljenom pokretnaju njegove smjene, ukoliko ne podnese ostavku, koju je od njega tražio Dodik, Džaferović kaže da se radi o “neozbiljnoj izjavi” i misli da je ona više reakcija na kritike opozicije u Republici Srpskoj.

    O stavu BiH o inicijativi Otvoreni Balkan, Džaferović kaže da je važno što je u izjavi G-7 podržana regionalna ekonomska saradnja, u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta – CRM, koje je zamišljeno kao dio Berlinskog procesa.

    Smatra, međutim, da umjesto novih inicijativa, treba realizovati ono što je potpisano u Sofiji na EU-zapadni Balkan, a to je, dodaje, upravo ovo Zajedničko regionalno tržište.

    “Na kraju, taj okvir, za razliku od Otvorenog Balkana, uključuje sve države regiona, a ne samo neke”, rekao je Džaferović.

    Na pitanje da li će biti obezbijeđena sredstva neophodna za održavanje izbora, koje je CIK raspisala za 2. oktobar, Džaferović kaže da se moraju naći i da su demokratski izbori temelj Ustava i ukupne društvene stabilnosti.

    “Očigledno je u HDZ-u prevladalo mišljenje da treba da imaju vlast, bez obzira na rezultate izbora. To je neka vrsta puzajućeg puča. Ja im savjetujem da ne idu tim putem, jer dobro se zna kako su završili svi oni koji su pokušali da ukinu demokratiju”, naveo je Džaferović, između ostalog, u intervjuu za Anadoliju.