VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu zbog zabrinutosti da bi visoke cijene goriva mogle naškoditi privredniom rastu.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 75 centi i sada je 108,36 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 1,42 dolara i iznosi 108,17 dolara po barelu.

    “Pad akcija predvođene maloprodajnim sektorom u SAD izazivaju zabrinutost oko privrednog rasta i time potražnju za gorivom,” rekao je analitičar tržišta iz banke “Sakso” Ole Hansen.

    Veliki padovi registrovani su na evropskim i azijskim berzama što je uslijedilo nakon najtežeg dana na Volstritu od sredine 2020. godine usljed upozorenja od najvećih firmi u maloprodajmon sektoru na posljedice visoke inflacije.

  • “Evropi će jednog dana biti potreban Sjeverni tok dva”

    “Evropi će jednog dana biti potreban Sjeverni tok dva”

    Rusija se ne nada da će pokrenuti gasovod Sjeverni tok dva u skorije vrijeme, ali je uvjerena da će Evropi jednog dana biti potreban taj gasovod, bez obzira na to šta govore sada, saopšteno je danas iz Kremlja.

    “Infrastruktura tog gasovoda je spremna i neko vrijeme će u radnom stanju ležati na dnu mora. Baš taj projekat će Evropi biti potreban jednom, šta god da kažu. Za sada nema nade (za pokretanje)”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Rojters.

    Berlin je zaustavio sertifikaciju tog gasovoda, koji ide po dnu Baltičkog mora i koji je dizajniran da udvostruči isporuke ruskog gasa direktno do Njemačku, nakon što je Moskva zvanično priznala nezavisnost dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini i pokrenula specijalnu vojnu operaciju u toj zemlji.

    Evropska komisija je u srijedu predstavila plan vrijedan 210 milijardi evra (220 milijardi dolara) u nastojanju da okonča oslanjanje Evrope na ruska fosilna goriva do 2027. i da ubrza prelazak na zelenu energiju.

    Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak rekao je danas da će Rusija preusmjeriti energente koje Evropa odbije u druge regione svijeta, uključujući Aziju, dodajući da će kupci na zapadu skuplje plaćati isporuke neruske energije.

  • Apple će 13. septembra predstaviti iPhone 14

    Apple će 13. septembra predstaviti iPhone 14

    O Appleovom iPhoneu 14 se već dugo špekuliše, a sada je “procurila” informacija da će novi smartphone biti predstavljen u utorak 13. septembra.

    Izvori bliski kompaniji su otkrili da će Apple održati događaj 13. septembra te da ćemo tada vidjeti novi iPhone 14, osim ako kompanija ne odluči iz nekog razloga promijeniti svoj postojeći plan.

    Pored iPhonea 14, odnosno četiri modela među kojima su standardni iPhone 14, Max, Pro i Pro Max, Apple će predstaviti Watch 8 uz njegovu Extreme Edition verziju, povoljniji Apple Watch SE 2, slušalice AirPods Pro 2 te novi iPad.

    S obzirom na veći broj uređaja, moguće je da Apple u konačnici ipak odluči organizovati dva događaja kao što je to bio slučaj 2020. godine. Tada smo vidjeli nove iPade i Apple Watch satove prije nego modele iPhonea. U tom slučaju bi s događaja zakazanog za 13. septembar iPhone vjerovatno izostao.

    Apple obično zvanično najavi svoje događaje sedam dana prije, tako da neke konkretne informacije možemo očekivati 6. septembra.

  • Šipovljanin poginuo u saobraćajnoj nesreći

    Šipovljanin poginuo u saobraćajnoj nesreći

    O.P. iz Šipova smrtno je stradao u saobraćajnoj nezgodi na lokalnom putu u mjestu Babići, opština Šipovo, saopšteno je iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

    Nesreća se dogodila juče oko 17 časova, kada je O.P., koji je uptavljao teretnim vozilom TAM sletio sa kolovoza.

    “U ovoj saobraćajnoj nezgodi lice O.P. je zadobilo tjelesne povrede, te je prevezeno u Dom zdravlja Šipovo, gdje je dežurni doktor konstatovo smrt lica”, navodi se u saopštenju.

    Uviđaj su izvršili policijski službenici Policijske stanice Šipovo, uz saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je naložio da se preduzmu sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja uzroka saobraćajne nezgode.

  • Detalji posjete Charlesa Michela: Koje će teme biti na stolu tokom razgovora s bh. političarima

    Detalji posjete Charlesa Michela: Koje će teme biti na stolu tokom razgovora s bh. političarima

    Predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel danas će stići u službenu posjetu Bosni i Hercegovini gdje će obaviti niz razgovora sa zvaničnicima na nekoliko nivoa s fokusom na nastavku reformi na putu BiH prema EU.

    Nakon sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Michel bi se trebao sastati i sa vladajućom koalicijom na državnom nivou, ali i sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.
    Iako je ranije predviđena posjeta Mostaru, zbog ranije preuzetih obaveza u Briselu, Michel ipak neće putovati na jug države.

    Kako je najavljeno iz Brisela, Michel bi se tokom sastanka sa zvaničnicima trebao osvrnuti na proces širenja Evropske unije na Zapadni Balkan gdje će također ukazati i na novi momenat u ovom procesu koji uključuje i stvaranje Evropske geopolitičke zajednice što, kako je ranije naglasio, ima za cilj produbljivanje operativne saradnje kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove, mir i stabilnost.


    “Očigledno nam pada na pamet Zapadni Balkan, zemlje našeg Istočnog partnerstva, ali i druge evropske zemlje sa kojima održavamo bliske odnose”, istakao je Michel prije nekoliko dana na plenarnoj sjednici Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta.

    Osim razgovora o proširenju EU, Michel bi tokom posjete i razgovora s političarima trebao još jednom naglasiti važnost reformi i provedbe 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu.

    Takođe, šef Evropskog vijeća pozvat će bh. političare na okončanje krize u kojoj se nalazi država kao i na prevazilaženje nedostatka povjerenja među zvaničnicima.

    Uzevši u obzir novu geopolitičku situaciju i rat u Ukrajini, Michel će bh. zvaničnicima ponoviti kako je u ovim trenucima izuzetno važno evropsko jedinstvo u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu što uključuje i jedinstven stav kada je riječ o sankcijama Rusiji.

  • Do sada se predalo 1.700 vojnika iz Azovstala u Mariupolju

    Prema izvještaju britanskog ministarstva odbrane iz kompleksa fabrike Azovstal u Mariupolju do sada se predalo 1.700 vojnika. Nepoznati broj ukrajinskih snaga je i dalje ostao u fabrici.

    Nakon što Rusija osigura kontrolu nad Mariupoljom, izgledno je da će svoje trupe pomjeriti kako bi pojačali operacije u Donbasu.

    Uporni ukrajinski otpor u Mariupolju od početka rata znači da ruske snage u tom području moraju biti ponovo opremljene i obnovljene prije nego što se mogu efikasno prerasporediti. Ovo može biti dugotrajan proces kada se radi temeljno, navode Britanci u svome izvještaju.

    Ipak, ruski komandanti se nalaze pod pritiskom da pokažu ostvarivanje operacionalnih ciljeva. To znači da bi Rusija mogla da rasporedi svoje snage brzo bez adekvatne pripreme što bi rizikovalo daljnje trošenje snaga.

  • Visokorangirani ruski i američki general obavili prvi razgovor od početka rata u Ukrajini

    Visokorangirani ruski i američki general obavili prvi razgovor od početka rata u Ukrajini

    Najviše rangirani američki vojni oficir general Mark Milley razgovarao je s načelnikom ruskog generalštaba Valerijem Gerasimovom što je bio ujedno prvi ovakav razgovor američkih vojnih zvaničnika od početka invazije Rusije na Ukrajinu.

    Iako Pentagon nije objavljivao detalje razgovora ruskog i američkog generala, saopćeno je kako su se Milley i Gerasimov dogovorili da linije komunikacije i dalje ostanu otvorene.

    “Vojni čelnici su razgovarali o nekoliko pitanja vezanih za sigurnost i dogovorili su se da linije komunikacije budu otvorene. U skladu s dosadašnjom praksom, pojedinosti njihovog razgovora neće se otkrivati”, rekao je glasnogovornik Marka Milleya.

    S druge strane, ruska agencija RIA objavila je saopćenje Ministarstva odbrane Ruske Federacije u kojem se navodi kako su vojni lideri razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa što uključuje i Ukrajinu.

    Razgovor između vojnih lidera održan je nakon što su sličan razgovor obavili ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin i ruski ministar Sergej Šojgu koji su također razgovarali o situaciji u Ukrajini.

    Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i Ruska Federacija uspostavile su telefonsku liniju kako bi se spriječilo širenje sukoba na druge države.

    “Dekonfliktna linija nalazi se u sjedištu Evropske komande u Stuttgartu gdje se nalazi i general Tod Wolters koji predvodi američke snage u Evropi. Wolters je naglasio kako se nada da je razgovor između Milleya i Gerasimova doveo države korak bliže ka diplomatskom rješenju situacije u Ukrajini”, piše Euractiv.

  • Zaharova: Moskva ne blokira izvoz žita

    Zaharova: Moskva ne blokira izvoz žita

    Saopštenja u kojima se navodi da Rusija blokira izvoz ukrajinskog žita u Crnom moru su “spekulacije”, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

    “Govoriti o tome da Rusija navodno blokira izvoz ukrajinskog žita u lukama Crnog mora i da je rezultat deficit na tržištu žitarica, nije ništa drugo do spekulacija”, naglasila je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Prema njenim riječima, problemi sa logistikom su se pojavili zbog miniranja koje Ukrajina vrši u lukama.

    Ona je, takođe, napomenula da Rusija nastavlja da izvozi hranu i da ispunjava svoje obaveze.

    Zaharova je dodala da je u interesu Rusije stabilno funkcionisanje svjetskog tržišta hrane.

  • Financial Times objavio indekse

    Financial Times objavio indekse

    Britanski list “Financial Times” objavio je da povećanje potrošačkih cijena predstavlja izazov širom svijeta, te za BiH najavio rast inflacije na nešto više od pet odsto, dok će ona u susjednim Srbiji i Hrvatskoj, kako tvrde, biti veća od šest procenata.

    Kako ističe “Financial Times”, indeks cijena u BiH u martu 2022. godine porastao je za 10,2 odsto. Kako se dodaje, prije skoka cijena u martu, najveći cjenovni rast dogodio se u maju 2019. godine kada su porasle za 4,9 procenata.

    Međutim, naši ekonomisti, ali i borci za zaštitu potrošača su skeptični. Oni, naime, smatraju da će u BiH, ipak, doći do veće inflacije nego što to najavljuje poznati britanski list.

    “Kada je riječ o procjenama inflatornih kretanja u BiH, slažem se s procjenama da će se inflacija nastaviti i u ovoj godini, ali teško mi se složiti s očekivanjima da će inflacija u BiH biti niža nego u okruženju”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

    On podsjeća da su zemlje okruženja, kao i većina drugih država, preduzele i preduzimaju određene mjere za ublažavanje inflatornih udara – ograničenjem cijena, smanjenjem ili suspenzijom akciza i PDV-a na osnovne proizvode, korištenjem robnih rezervi i drugim mjerama, a istovremeno raspolažu mnogo većim domaćim kapacitetima za proizvodnju hrane i energenata.

    “I Srbija i Hrvatska pokrivaju potpuno ili barem većim dijelom svoje potrebe za mnogim strateškim proizvodima poput žitarica”, napominje, između ostalog, Gavran.

    On ističe da vlasti BiH ne preduzimaju apsolutno ništa, nego slave rekordne poreske prihode i traže izgovore zašto da ne urade ništa.

    “Sadašnji nivo cijena je već nepodnošljivo visok za većinu građana i svakodnevno negativno utiče na našu ekonomiju i životni standard”, napomenuo je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Identičnog je mišljenja i Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, koji navodi da nema teoretske šanse da BiH može imati manju inflaciju od ostalih.

    “Nemamo robne rezerve niti ikakve zalihe, a veći je problem u tome što nemamo strategiju kako da prevaziđemo ovu situaciju. Iako su postojale tvrdnje da imamo dobru poljoprivrednu proizvodnju, ispostavilo se da ni to nije slučaj, te da su cijene prehrambenih proizvoda otišle u nebo. Kod nas će biti znatno veća inflacija nego na nivou EU”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    “Financial Times” piše da je rat u Ukrajini pojačao inflaciju širom svijeta dižući cijene energije i hrane. Inflacija je, dodaje se, u mnogim zemljama dostigla najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija.

    Ključna debata među kreatorima politike i ekonomistima ostaje fokusirana na to koliko dugo će visoka inflacija trajati.

  • Ugovori s Kinezima pod velom tajni

    Sudeći prema izjavama domaćih zvaničnika, kineska kompanija SDSH-CSI ne dozvoljava da se objave ugovori koji se iz budžeta plaćaju stotinama miliona KM.

    Ugovor o koncesiji između Republike Srpske i ove kineske kompanije težak 297 miliona evra, a koji se odnosi na izgradnju auto-puta Banjaluka – Prijedor nikada nije objavljen iako je potpisan još 2018. godine. Zvanično objašnjenje nadležnih u Republici Srpskoj je da kineska kompanija ne želi da se taj ugovor objelodani.

    Krajem prošle godine Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da će ugovor biti objavljen onog trenutka kada to dozvoli kineska kompanija.

    “Oni to u ovom momentu ne dozvoljavaju. Potpisali smo koncesioni ugovor od 30 godina”, rekao je tada Višković.

    I Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske u nekoliko navrata odbilo je da objavi taj ugovor navodeći da su informacije za koncesionara povjerljive i predstavljaju komercijalni interes, a njegovim objavljivanjem nastala bi šteta.

    U ovom ministarstvu medijima su objasnili da su osnovne i najvažnije informacije o uslovima ugovora javno objavljene u skladu sa Zakonom o koncesijama.

    Ono što se zna u vezi s ovim ugovorom jeste da će auto-put biti dug 42 kilometra i da će njegova izgradnja koštati 297 miliona evra. Ovaj novac obezbijediće kineska kompanija koja će u narednih 30 godina eksploatisati ovaj auto-put, a njihovo ulaganje treba da bude otplaćeno po osnovu naplate putarine.

    Republika Srpska garantovala je broj vozila koji će obezbijediti oko 30 miliona evra potrebnih za otplatu godišnje, a sve ispod toga biće namireno iz putarina s ostalih auto-puteva. Prosta matematika govori da će Kinezi na uloženih malo manje od 300 miliona evra na kraju auto-put naplatiti 900 miliona evra.

    Kao u slučaju gradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, i ugovor vrijedan malo više od 20 miliona evra u vezi s rekonstrukcijom tramvajskih šina u Sarajevu kineske kompanije SDSH-CSI i CREC 10 ne dozvoljavaju da se objavi.

    Realizacija ovog ugovora već ozbiljno kasni, zbog čega su pojedinci, prije svega iz nevladinog sektora, ali i politike, tražili da se njegovi detalji objave, međutim u nadležnom Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo rekli su da to nije moguće jer kineski partneri to ne dozvoljavaju.

    “Ne znam šta kineski partneri imaju s tim. Nije on ugovorni organ. Onaj ko je sklopio ugovor, javna institucija mora objaviti ugovor i tu nema priče, jer kad nema ugovora, odmah se sumnja. Kompanije koje su dobile ugovor su tu da naplate ono što su uradile i tu je kraj priče. Zamislite da Svjetska banka, recimo, neće da objavi neki ugovor koji ima, to bi bio skandal, ovako ovdje kod nas može da radi svako šta god hoće i nikome ništa. Svaka nabavka mora biti identifikovana i transparentna, ali kod nas može svakako”, rekao je Rajko Kecman, član Udruženja građana “Tender”.

    On ističe da svaki, ama baš svaki ugovor javnog organa mora biti objavljen, pa čak i oni direktni sporazumi do 6.000 KM koji se mogu dodijeliti bez raspisivanja tendera.

    Srpska sa Kinezima ima ugovorene dvije milijarde KM projekata
    Republika Srpska trenutno ima dvije milijarde KM ugovorenih poslova koji su u fazi pripreme za izvođenje radova sa kineskim kompanijama u BiH.

    Ovo je rekao Radovan Višković, premijer Republike Srpske, nakon sastanka sa Đi Pingom, ambasadorom Kine u BiH i predstavnicima više republičkih preduzeća i institucija i predstavnika Komore kineskih preduzeća u BiH.

    Višković je juče rekao i da se pregovara o projektu izgradnje solarnih panela za preduzeća i domaćinstva, te da Vlada želi da maksimalno ubrza sve projekte koji se u Srpskoj realizuju sa kineskim kompanijama. On je naglasio da je potrebno uraditi zajednički napor da se otklone, ako postoje administrativne ili neke druge barijere u vezi sa imovinsko pravnim odnosima i izdavanja potrebnih dozvola i saglasnosti.