VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik predlaže kako da se obezbijedi dio novca, ali zakon je jasan

    Dodik predlaže kako da se obezbijedi dio novca, ali zakon je jasan

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predlaže da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači Centralnoj izbornoj komisiji BiH, što je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi ovo moglo pomoći da ne dođe do odgađanja izbora, o čemu se sve više priča.

    Nakon što su propali pokušaji da se usvoji budžet BiH i tako obezbijede neophodna finansijska sredstva za održavanje opštih izbora, a Savjet ministara na posljednjoj vanrednoj telefonskoj sjednici nije postigao konsenzus da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje izbora, kako je to tražila CIK BiH, stigao je Dodikov prijedlog da Srpska obezbijedi dio sredstava kako ne bi došlo do odgađanja izbora.

    Za razliku od Dodika, šef poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Žunić, otišao je korak dalje pa predložio da Srpska sama organizuje izbore na svojoj teritoriji!?

    – Nama nikako ne odgovara odgađanje izbora u oktobru. To smo jasno pokazali i glasanjem da se obezbijede sredstva za finansiranje izbora – istakao je Žunić.

    Komentarišući zahtjev opozicije da se sazove posebna sjednica NSRS kako bi se osudio potez ministara HDZ u Savjetu ministara, zbog kojih je propao pokušaj da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje izbora, Žunić je rekao da ne vidi smisao te posebne sjednice osim “da svi zajedno donesu odluku da se izbori održe na nivou Republike Srpske”.

    – Da obezbjedimo finansijska sredstva i da Republička izborna komisija provede te izbore. Dejton i jeste definisao da je izborni proces nadležnost entiteta – rekao je Žunić.

    Bivši član CIK, Vehid Šehić, iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, poručuje da je Izborni zakon BiH jasan – institucije Bosne i Hercegovine su te koje moraju obezbjediti neophodna finansijska sredstva za odražavanje izbora.

    On ističe da pozdravlja dobru volju Republike Srpske da finansira dio izbora, ali tvrdi da tako nešto nije moguće.

    – Bio je jedan takav slučaj kada je Republika Srpska uplatila novac CIK nakon smrti tadašnjeg predsjednika Milana Jelića. Trebali su se održati prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske i RS je uplatila novac na račun CIK. Međutim, CIK ta sredstva nije mogla koristiti i vratila ih je u budžet Republike Srpske, jer bi korištenjem tih sredstava bio prekršen zakon – tvrdi Šehić u izjavi za Srpskainfo.

    Dodaje da entiteti ne mogu preuzeti odgovornost države i institucija BiH, u konkretnom slučaju, Savjeta ministara.

    Ovdje je isključiva odgovornost na Savjetu ministara, sve ostalo bi bio cirkus – zaključuje Šehić.

    Da je finansiranje izbora u nadležnosti institucija BiH vidljivo je i iz Izbornog zakona BiH u kojem stoji da se „u budžetu BiH osiguravaju sredstva za osiguranje obavljanja ovlaštenja CIK“.

    – U budžetu entiteta i kantona osiguravaju se sredstva za obavljanje ovlaštenja izbornih komisija entiteta/kantona u skladu sa odlukom CIK kojom se utvrđuje nadležnost ovih izbornih organa – navodi se u Izbornom zakonu.

    Predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, ističe da je Dodikov prijedlog neiskren, te da je riječ o klasičnom „iživljavanju nad institucijama ove zemlje“.

    – Dodik je dio vlasti i koalicije koja sve drži pod kontrolom i neka sa svojim prijateljima iz HDZ i SDA ispuni zakonsku obavezu finansiranja izbora. Ako su mogli imenovati predsjedavajućeg Savjeta ministara Zoranu Tegeltiju, ministre Biseru Turković, Sifeta Podžića, Vojina Mitrovića, Stašu Košarca, ambasadore i direktore, neka i ovo završe – poručuje Borenović.

  • Poruka Šarla Mišela nakon sastanka sa Dodikom i Džaferovićem

    Predsjednik Evropskog sajveta Šarl Mišeldanas je stigao u dvodnevnu posjetu BiH. Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH obratio se medijima i govorio o viziji uređenja Evrope, što je bila i tema sastanka.

    Mišel se u zgradi Predsjedništva BiH sastao sa predsjedavajućim Predsjedništva Šefikom Džaferovićem, te članom Predsjedništva Miloradom Dodikom. Zbog oporavka nakon operativnog zahvata kičme, član Predsjedništva Željko Komšić sastanku nije mogao prisustvovati.

    Ovo je prvi puta da Mišel boravi u posjeti BiH. Na sastanku sa članovima Predsjedništva razgovarali su o viziji uređenja Evrope.

    Naglašeno je kako BiH ima jasnu evropsku perspektivu, a da Evropska geopolitička zajednica nije zamjena za evropski put država zapadnog Balkana, već mogućnost da se u veći oblik saradnje sa EU integriraju balkanske države, iako se još uvijek ne zna šta bi to tačno značilo.

    – Htio bih se zahvatiti za vašu toplu dobrodošlicu u Sarajevo. Istinski sam srećan da sam tu kako bih iznova potvrdio vaše opredjeljenje EU. Dozvolite da ponovim ono što sam rekao na Bledu. Ja sam istinski uvjeren da Zapadni Balkan treba EU, ali jednako tako i EU treba Zapadni Balkan. Vrijeme je za jedan novi zamah u EU – kazao je Mišel.

    Istakao je kako će se u junu održati sastanak lidera 27 zemalja članica EU sa liderima Zapadnog Balkana.

    – Želja nam je da produbimo saradnju i nastavimo dijalog. Htio sam iz prve ruke da čujem vaše zabrinutosti, da saznam vaše prioritete kako bismo našli način na koji vam mi kao EU možemo pomoći. Dok se mi ovdje obraćamo Rusija vrši napad nad ukrajinskim narodom, a 90-tih godina BiH je na svojoj koži osjetila užasne posljedice rata. Znate koliko je važna naša podrška, da zajednički djelujemo – istakao je Mišel.

    Predsjednik Evropskog savjeta kazao je kako posljedice rata u Ukrajini osjete svi podjednako na evropskom kontinentu, bez obzira da li se radi o promjenama u cijenama nafte, hrane ili uopšte energenata.

    – Prije nekih 20 godina na samitu u Solunu izneseno je čvrsto opredjeljenje evropske budućnosti za cijeli region kojemu moramo pristupiti na jedan novi način. Danas smo išli sa prijedlogom da u junu u okviru Vijeća, razgovaramo na temu jedne geopolitičke zajednice, formata ili platforme koji kao što je istaknuto veoma jasno, neće ni na koji način umanjiti značaj procesa evropskih integracija, već mi želimo ubrzati političku integraciju, jednu od najvećih prioriteta za EU. Zaista vjerujem u budućnost zacrtanu u 14 ključnih prioriteta – kazao je Mišel.

    On je dodao kako izazovi sa kojima se Evropa suočava zahtijevaju novi način rada.

    – Mi moramo naći način da ubrzamo proces evropskih integracija, moramo uzeti novi zamah za reforme. Takođe, veoma važno je da se politički lideri sastaju u povjerenju i kulturi dijaloga – naglasio je Mišel, prenosi Kliks.

  • “Zamolio sam da što dobijemo kandidatski status, to bi relaksiralo sve”

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, nakon sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, kazao je da je Mišelova rečenica od prošle godine s Bleda bila okosnica današnjeg sastanka u Sarajevu.

    Na Samitu na Bledu prošle godine Mišel je izgovorio rečenicu koja je danas bila osnovna teza i ovog sastanka. Bilo je poznato, do tog sastanka, da Zapadni Balkan treba EU, ali je on tada rekao da treba i dodati rečenicu da i EU treba Zapadni Balkan. I to je sva istina – kazao je Džaferović.

    Istakao je kako se cijeli sastanak odvijao u znaku te dvije rečenice koje ukazuju na potrebu da se sve države Zapadnog Balkana integriraju u EU i da prije toga ostvare što je moguće veči napredak.

    Ruski napad na Ukrajinu i komplikovanje sigurnosne, ekonomske i političke situacije u Evropi ukazuje na još veći značaj te rečenice s Bleda. Evropskoj uniji je potrebna vizija i ovo što radi predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je vizija kako treba da budu uređeni odnosi u Evropi, Evropskoj uniji i svijetu. Danas je jasno kazano da BiH i sve države Zapadnog Balkana imaju vrlo jasno evropsku perspektivu, da treba tražiti modalitete snažnije saradnje zemalja Zapadnog Balkana i EU, kao i s državama Istočnog partnerstva – dodao je.


    Na sastanku se govorilo i o novoj ideji – Evropskoj geopolitičkoj zajednici.

    – Ta zajednica nije i ne smije biti zamjena za evropski put država Zapadnog Balkana, ali može i mora biti nešto što će nas dovesti u veći i snažniji oblik saradnje s EU. Šta to konkretno znači nije jasno definirano, ali ideja je da BiH i ostale zemlje Zapadnog Balkana, ako su ispunile neke od kriterija, učestvuje u radu tijela EU i tako ostvaruju tješnju saradnja s EU. To je zamisao geopolitičke zajednice, kako sam je ja razumio – rekao je.

    Džaferović je kazao da je danas na sastanku Mišelu jasno kazao da u BiH svi moraju poštivati Ustav i zakone i sve što imamo unutar BiH, prenosi Kliks.

  • Dodik predložio Mišelu selekciju 14 prioriteta: “To bi značilo novu nadu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio je danas na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom da se napravi selekcija 14 prioriteta i završi pet, šest koji su važni da bi BiH dobila kandidatski status.

    “To bi značilo novu nadu. Evropska komisija je bila preoštra prema BiH”, rekao je Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarla Mišela.

    On je dodao da ukupna globalna situacija daje malo šanse za neka rješenja, te naveo kako su neke zemlje alplicirale za članstvo.

    Dodik je istakao da je i Misija Altea bila korisna i treba da ostane u formatu koji danas jeste, prenosi RTRS.

    “Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabijevanja”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da očekuje da sukob u Ukrajini bude što prije završen, kao i da BiH ostane neutralna.

    Mišel je istakao da je vrijeme za novi zamah u napretku evropskih integracija, te najavio da u junu imaju sastanak članica sa liderima zemalja zapadnog Balkana.

    “Moramo naći način da ubrazmo proces evropskih integracija i da ubrzamo reforme”, rekao je Mišel i dodao da će to donijeti nove benefite.

    Zapadni Balkan, BiH, je jedan od najviših prioriteta za EU, rekao je Mišel i dodao da vjeruje u budućnost BiH kao suverene zemlje.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao da je Mišel prvi put u BiH, te istakao da se današnji sastanak odvijao u smjeru potrebe da se sve države zapadnog Balkana što prije integrišu u EU.

    “Na današnjem sastanku je jasno rečeno da BiH i sve države na zapadnom Balkanu imaju evropsku perspektivu”, rekao je Džaferović.

  • “Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Vidjećete”

    “Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Vidjećete”

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je opet komentarisao situaciju u Bosni i Hercegovini te najavio “vruću jesen” zbog zahtijeva HDZ BiH na čijem čelu je Dragan Čović.

    On je na pitanje kako komentariše izjavu Mirele Ahmetović koja je danas kazala je da će hrvatski SDP podržati ulazak Finske u NATO odgovorio:

    “Ja ću se boriti do kraja. Vidjećete na jesen. Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Da Hrvati odustanu od svog interesa? Nije svako za veliku politiku. Kad sam ja bio u SDP, stvorio sam veliku stranku, pobjeđivali smo. Svako ko je ušao u sabor kao protivnik Plenkovića i onda ga počeo podržavati je lopov, tat, razbojnik. Nema drugog motiva. Oni gledaju kako preživjeti, a prežive tako da rade za Plenkovića”, kaže Milanović.

    Zatim je najavio “vruću jesen”.

    “Dolazi jesen, Hrvati će ići u osnivanje svoje samouprave”, kaže Milanović ponavljajući kako u snagama EUFOR nema hrvatskih oficira jer svi drugi mogu tamo, ali Hrvati ne mogu.

    Zatim je kazao da on “ovo sve radi zbog pravde”, a političare iz Švedske je nazvao fašistima.

    “Ja sam ovdje nebitan, što meni ovo treba? Jesam ja iz Hercegovine? Imam rodbinu, imovinu dolje? Da, prije 350 godina. Ovo radim zbog pravde, radi interesa. Dugo traje, previše se natežemo, ali užasno je ozbiljna tema. Nivo izdaje i kukavičluka naše politke je… Pitam se kako opstajemo kao nacija. Imamo evropske fondove, dok nam ovi fašisti iz Švedske ne priprijete da će to ukinuti. Ma nek’ si to nabije, znate gdje“, zaključio je predsjednik Hrvatske, prenosi Jutarnji list.

  • Čović najavio posjetu predsjednika Evropskog savjeta Mostaru

    Čović najavio posjetu predsjednika Evropskog savjeta Mostaru

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je će predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel sutra ipak doputovati u Mostar i da je to obezbijedio predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.

    Čović je na današnjoj konferenciji za novinare najavio da će sutra ujutro u Delegaciji EU u BiH prisustvovati radnom sastanku sa Mišelom, a da će nakon toga uslijediti posjeta Mostaru.

    On je pojasnio da će Mišela informisati o političkoj situaciji, te da ne namjerava potpisivati bilo kakve dokumente samo da bi se potpisali, podsjetivši da sporazum iz Mostara između HDZ i SDA koji se tiče izmjena Izbornog zakona dvije godine nije sproveden, iako je garant bila međunarodna zajednica.

    – Za mene je primarno sada sprovođenje sporazuma iz Mostara. Još jednom ću ga upoznati o sporazumu koji smo potpisali prije dvije godine u prisustvu predstavnika međunarodne zajednice. Ne mogu od Mišela ništa očekivati, ali ga mogu jako dobro informisati o Hrvatima u BiH – rekao je Čović.

    Predsjednik HDZ BiH istakao je da postoje informacije da bi se sutra mogao pojaviti neki dokument, neka izjava, ali da HDZ nije bio uključen u pripremu toga i da samo može nagađati o čemu se radi.

    Moguće da se pojavi neki dokument, a ako se pojavi procijenićemo šta raditi. Ako on treba riješiti pitanje izbornog procesa i sprovođenja izbornih rezultata, čime bi se riješila pitanja mogućih političkih kriza jer nemamo mogućnost formiranja Doma naroda, razgovaraćemo o tome – dodao je Čović.

    On je rekao da ne može očekivati ništa, već informisati Mišela o onome šta je HDZ uradio da bi sačuvao stabilnost BiH.

    – Imaću jako puno komentara na pritisak sarajevskih medija i političara na to kako nelegitimnoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nelegalno obezbijediti novac i zapošljavanja da bi izbori bili održani. To je nedopustivo. Oni koji to rade danas, zadnjih godinu dana da su pravili pritisak na one koji su blokirali donošenje budžeta, ne bi došli u ovu situaciju – naveo je Čović.

    On je dodao da je ministar finansija u Savjetu ministara BiH Vjekoslav Bevanda posljednjih godinu i po napisao tridesetak intervencija da bi se sazvale sjednice Fiskalnog savjeta i Savjeta ministara i raspravljalo o budžetu, te da je izuzetan ekspert koji neizmjerno voli BiH, a za njega traže sankcije.

    Čović je naglasio da ga jako žalosti što jedan dio institucija BiH, konkretno dva člana Predsjedništva BiH i ministar spoljnih poslova BiH mimo strategija o spoljnoj politici i zakona nastupaju po svijetu u ime jedne politike, odnosno političke stranke.

    – Ministarka spoljnih poslova za koju se već godinu dana traži smjena i danas hoda po svijetu i traži određene mjere i naziva blokadama ono što mi radimo”, istakao je Čović.

    On je dodao da je Hrvatski narodni sabor HNS BiH razočarao političko Sarajevo svojom odlukom da ide na opšte izbore.

    Odgovarajući na pitanje da li će se opredijeliti između predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, Čović je naveo da bi takvo razmišljanje bilo katastrofalno za Hrvate u BiH.

    – Bila bi greška da predstavnici politike hrvatskog naroda biraju da se opredijele između Plenkovića i Milanovića. Ja bih imao interes kao predsjednik HDZ BiH povezati se s predsjednikom HDZ-a Hrvatske, ali mi imamo 12 stranaka HNS-a koje su se dogovorile da idu zajedno na izbore, da predlažu jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH, da idu zajedno na izbore u Republici Srpskoj – istakao je Čović.

    Tada, kako je rekao, kao predsjednik HNS-a mora voditi računa o svim elementarnim, uvažavajući sve što rade i Milanović i Plenković.

    – Milanovićevo zalaganje odgovara Hrvatima u BiH, on je mobilisao javnost u Hrvatskoj do zavidne mjere da osjećaju ovaj problem, a siguran sam da je i on, kao i gospodin Plenković, na sve destinacije širom svijeta stavio Izborni zakon i legitimno predstavljanje i jednakopravnosti da se o tome raspravlja. Naše opredjeljenje je da ne možemo uticati na spoljnu politiku Hrvatske, a sve što dogovore o spoljnoj politici, mi ćemo slijediti – naveo je Čović.

    On je napomenuo da se HDZ BiH juče prijavio za učešće na izborima za sve nivoe vlasti.

    Na pitanje da li će biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Čović je rekao da će odluka o kandidatu biti donesena tek krajem juna.

  • Vukanović predao kandidaturu za predstojeće izbore u BiH, sakupio 5.300 potpisa

    Nebojša Vukanović je danas Centralnoj izbornoj komisiji BiH predao kandidaturu za predstojeće izbore koji će se održati u oktobru ove godine.

    Uz svu potrebnu dokumentaciju i nešto više od 5.300 prikupljenih potpisa, Vukanović koji će na idućim izborima biti lider liste “Za pravdu i red” kaže da je izvršio prijavu za Predstavnički dom PSBiH, ali da je za njih ključna Narodna Skupština RS.

    – Upravo smo završili prijavu i skupili nešto više od 5.300 uz svu potpunu dokumentaciju. Prijavili smo se za predstavnički Dom PSBiH, za nas je ključna NSRS, a stavili su me za predsjednika RS. Ostavili smo mogućnost izlaska na listu za Parlament FBiH i za neke Kantone pa ćemo vidjeti da izađemo na izbore i u Federaciji – poručuje Vukanović.

    Vukanović je optimističan, nada se dobrim rezultatima i naglašava da je za njih ključna vladavina prava.

    – Bićemo istinska avangarda i najveće iznenađenje jer smo okupili, po prvi put, jednu potpuno novu strukturu. Mi smo se organizovali kao neklasična stranka i ogradili smo se od upliva ljudi koji bi nas mogli kontaminirati – izjavio je on, prenosi Kliks.

  • Učiteljica banjalučke škole o dešavanjima koja su dovela do prekida Škole u prirodi

    Jedno dijete je na samom polasku za Jahorinu virozno sjelo u autobus bez znanja ostalih, a o tome niko nije obaviješten, ni učiteljica ni ostali nastavni kadar, rekla je za Srpskainfo učiteljica OŠ “Branko Radičević” iz Banjaluke.

    Podsjetimo, desetak osnovaca iz ove škole dobilo je stomačne tegobe prilikom boravka u „Školi prirode“ na Jahorini.

    Sagovornica Srpskainfo, koja nije željela da joj navodimo ime, kaže da je već prvog dana boravka u hotelu „Nebojša“ u večernjim časovima jedno dijete povraćalo, nakon čega su preduzete sve potrebne mjere izolacije.

    – Od sinoć se desetak učenika razboljelo. Djeca su dobila tipične simptome stomačnog virusa, a mi smo ih potom odmah stavili u izolacione sobe. Uz njih je stalno dežurao pedijatar, kao i mi učitelji – naglasila je ona.

    Terapija
    Kako kaže, djeca su dobila odgovarajuću terapiju, pa je sada stanje već stabilno i dobro se osjećaju.

    – Kod zaražene djece su u u pitanju samo blaže temperature, dok ostala djeca uopšte nemaju temperaturu ili bilo kakve druge simptome – potvrdila je ona.

    Ističe da nije nikakva epidemija u pitanju, kako su neki mediji na prvu reagovali.

    – Moram istaći da nije epidemija u pitanju. Roditelji čak protestuju jer žele da djeca ostanu na Jahorini. Pa, 95 učenika je zdravo i žele da ostanu da se završi ova ekskurzija u prirodi – navela je ona.

    Prema njenim riječima, odmah su obavijestili roditelje djece koja su virozna.

    – Roditelji su čak rekli da žele da djeca ostanu s nama, jer nam vjeruju, nisu se uopšte ponudili da dođu po svoju djecu. Kroz razgovor s roditeljima čuli smo da su ovaj virus djeca mogla dobiti i bilo gdje u Banjaluci – naglašava ova učiteljica.

    Planovi
    Kako kaže, ideja roditelja je da djeca budu u izolacionim sobama dok ne popuste simptomi virusa i onda da bezbjedno budu vraćena nazad.

    Dodaje da se trenutno u hotelu nalaze inspektori za hranu koji uzimaju uzorke stolice.

    – Osoblje iz hotela je domaćinski nastrojeno, higijena je na zavidnom nivou, hrana izuzetno dobra i nemamo nikakvih indikacija bilo kakve vrste da se ponovo dovodi u pitanje kvalitet hrane – ispričala je učiteljica OŠ “Branko Radičević” za Srpskainfo.

    Dodaje da su mališani jako razočarani što moraju da se vrate kućama.

    – Djeca plaču po sobama, ne žele da se vrate. Vani je prelijepo vrijeme; isplanirali smo mnogo aktivnosti na otvorenom, ali moramo poštovati odluku nadležnog ministarstva, koje je reklo da moramo da se vratimo – ističe ona.

    Telefonski poziv
    Smatra da se mnogo toga dešavalo po principu rekla-kazala.

    – Na jedan telefonski poziv, zbog jednog nezadovoljnog roditelja, reagovalo se na uštrb ostalih roditelja. Preduzeli smo sve neophodne mjere, stalno smo uz djecu, ali još jednom moram istaći da nije epidemija u pitanju i da je stanje sa desetak osnovaca stabilno. Ostali su zdravi – zaključila je ova učiteljica.

    Podsjećamo, učenici petog razreda Osnovne škole “Petar Kočić” i “Branko Ćopić” iz Prijedora, koji su ranije boravili na Jahorini u “Školi prirode”, imali su slične tegobe, a 18 djece je završilo na infuziji.

  • Iz Inspektorata poručili: Dodatne provjere u hotelu “Nebojša” na Jahorini

    Iz Inspektorata poručili: Dodatne provjere u hotelu “Nebojša” na Jahorini

    Postupajući opštinski inspektor nastavlja s vanrednim postupkom koji je pokrenut prilikom pojave simptoma kod prve grupe đaka u hotelu “Nebojša” na Jahorini kako bi bile izvršene dodatne provjere u vezi s uzrokom obolijevanja učenika koji borave u ovom hotelu, rekli su iz Inspektorata Republike Srpske.
    Dodali su za “Nezavisne” da su pravovremeno obaviješteni i upoznati sa svim relevantnim činjenicama u vezi sa događajem u hotelu “Nebojša”, na Jahorini, to jest pojave određenih simptoma kod grupe đaka iz Banjaluke koji su na ekskurziji.
    Podsjećamo, desetak učenika OŠ “Branko Radičević” sinoć je dobilo virozu, stomačne tegobe i temperaturu.
    Takođe, po nalogu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske naloženo je svim osnovnim školama koje su organizovale ekskurzije na Jahorini u navedenom hotelu da u narednom periodu obustave dalju realizaciju radi brige za zdravlje i bezbjednost učenika.

  • Desetak učenika iz Banjaluke se razboljelo na Jahorini

    Desetak učenika petog razreda OŠ “Branko Radičević” iz Banjaluke koji su na četvorodnevnoj školi u prirodi na Jahorini, dobili su sinoć stomačne tegobe.

    Kako je za “Nezavisne” rekao Siniša Rendić, direktor ove škole, djeca imaju virozu i pod stalnim su nadzorom pedijatra.

    “Djeca imaju nisku temperaturicu, danas se već dobro osjećaju. Sa njima je pedijatar koji prati njihovo stanje”, kazao je Rendić.

    Dodao je da su uz konsultacije sa roditeljima odlučili da, ako se djeca osjećaju dobro, ostanu na Jahorini do kraja ove kratke ekskurzije.

    “Učenici sa nastavnim osobljem i animatorima borave u hotelu ‘Nebojša’, ali su nam roditelji rekli da je trenutno dosta viroze prisutno pa su se možda neka djeca i u Banjaluci zarazila”, naveo je Rendić.

    Podsjećamo, učenici petog razreda Osnovne škole “Petar Kočić” i “Branko Ćopić” iz Prijedora koji su ranije boravili na Jahorini u školi u prirodi, imali su slične tegobe i 18 djece završilo na infuziji.