Ukrajinske snage možda će se morati da se povuku iz poslednjeg uporišta u Lugansku kako bi izbrgle zarobljavanje, tvrdi guverner te istočne ukrajinske regije Serhij Haidai.
Haidai je objavio da su ruske snage ušle u Severodonjeck, ključan grad u Lugansku i najveći grad u regiji Donbas koji je još pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Bosna i Hercegovina bi mogla imati ozbiljnih problema u ekonomskom oporavku jer je u Evropsku komisiju kasno podnijela Ekonomski reformski program 2022-2024. godina, stoji u Izvještaju o ekonomskom i finansijskom dijalogu Savjeta EU, koji je Sekretarijat Savjeta poslao zemljama članicama koje treba da odluče o odobravanju programa.
Naime, da bi program ekonomskog oporavka mogao biti usvojen, moraju ga podržati i Evropska komisija i Savjet EU, a s obzirom na to da je svoj program BiH podnijela sa značajnim zakašnjenjem, u Briselu ukazuju da neće biti dovoljno vremena za sve potrebne mjere iz ekonomske pomoći EU.
“Zbog toga je sada potrebno provesti značajne razgovore kako bi se na pravi način odgovorilo na predložene planove i počelo se baviti velikim ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava. Osim toga, konstantno kršenje procedura koje su dogovorene podižu sumnju u iskrenu posvećenost onih koji snose odgovornost za kašnjenja u usvajanju i podnošenju Ekonomskog reformskog programa”, upozorava se u izvještaju.
Poseban problem su, kako je istaknuto, stanje javnih finansija, ali i nereformisanih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Zbog neuređenosti knjigovodstvenih standarda, istaknuto je da je pitanje kolika je tačnost zvaničnih statističkih podataka.
“Kao rezultat toga, i deficit i odnos javnog duga mogli bi biti značajno veći od onog što je predstavljeno”, upozoreno je.
Što se tiče reformi, glavni izazovi su, kako se ističe, poboljšanje poslovne klime kroz koordinaciju svih nivoa vlasti, jačanje efikasnosti javnog sektora uključujući poboljšanje poslovanja, transparentnosti i odgovornosti preduzeća u državnom vlasništvu, te poboljšanje zaposlenosti, posebno mladih i žena.
Što se tiče zaposlenosti, naglašavaju da je došlo do oporavka od kovida zahvaljujući vladinim mjerama jačanja rasta, ali da je nastavljen “odliv mozgova”.
Posebno se insistira na jačanju digitalne agende i temeljnoj modernizaciji javne uprave.
“BiH je, nažalost, malo napredovala u harmonizaciji sistema za elektronski potpis i identitet u cijeloj zemlji. Potrebno je uraditi više u unapređenju digitalnih usluga koje će dovesti do održive ekonomije, boljih javnih usluga za privredu i građane i implementiranje zakona u vezi s carinama kako bi došlo do pojednostavljivanja procedura radi usklađivanja s Digitalnom agendom za zapadni Balkan i Ekonomski investicioni plan”, ističu oni.
Koliko je neispunjavanje obaveza oko carinskih procedura za EU ozbiljan problem, vidi se u činjenici da su iznijeli i preporuku šta očekuju od BiH da se taj problem riješi. Naime, istakli su da očekuju da će državne institucije pružiti vitalnu podršku Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
“Nakon što Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine jednom stupi na snagu, potrebno je implementirati novi kompjuterizirani tranzitni sistem na nacionalnom nivou, kao i uvesti koncept autorizovanog ekonomskog operatora”, naglasili su oni.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, za “Nezavisne novine” je potvrdio da će taj zakon, nakon više odlaganja, konačno stupiti na snagu u avgustu ove godine, čime će ovaj problem biti otklonjen.
“Kako UIO nije mogla više čekati da neko u BiH postane certifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, Uprava je sama ušla u postupak dobijanja ovog statusa, a na putu da postanemo certifikovano tijelo veliku pomoć UIO je dobila od Delegacije EU u BiH, koja je putem Instrumenata pretprisutpne pomoći sve finansirala”, rekao je Kovačević.
Istakao je da će novi elektronski provozni sistem značiti obradu carinskih deklaracija bez papira.
“Konkretno ovo znači da će se cijeli postupak provoza robe odvijati puno brže i uz manje troškove”, rekao je on.
Rusija se nada da SAD neće isporučiti Ukrajini raketne sisteme dugog dometa, izjavio je ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov.
Ove informacije treba pažljivo provjeriti. U ovom trenutku svoj stav baziramo na izjavi portparola Pentagona Džona Kirbija da nije donijeta konačna odluka o ovom pitanju. Nadamo se da će prevladati zdrav razum – poručio je Antonov preko Telegram kanala ruske ambasade, ocijenivši da bi to bio “provokativan korak”, prenosi TAS S.
Rusije je više puta upozoravala SAD preko diplomatskih kanala da je “nezapamćena poplava oružja u Ukrajini značajno povećala rizike od eskalacije sukoba”.
– Amerikanci su veoma svjesni da njihove akcije odlažu izglede da se postigne mir. SAD se sve više uvlače u krizu u Ukrajini što može da ima nepredvidive posljedice po globalnu bezbjednost – rekao je ambasador Antonov.
Mikrokreditni sektor Republike Srpske ostvario je prošle godine neto dobit od 18,5 miliona KM sa stopom rasta od čak 49 odsto, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.
Glavni razlog za ovoliki rast profita, kako navode u Agenciji, jeste značajniji rast prihoda od kamata i naknada po osnovu plasiranih kredita.
– Mikrokreditna društva su prošle godine plasirala 7,8 miliona KM kredita ili 12 odsto više nego u godini prije – obrazlažu u Agenciji.
Dodaju da je na rast dobiti istovremeno uticalo i smanjenje troška regulatornih rezervi za kreditne gubitke MKD za 2,1 milion КM ili za 27 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite kod MKO iz Republike Srpske, kod 11 MKO je bila ispod prosječne ponderisane EKS na ukupne kredite MKO iz Republike Srpske, tako da je kod dvije MKO iskazana po stopi od 19,26 odsto i 19,54 odsto, kod četiri MKO kretala se u rasponu od 21,52 odsto do 23,63 odsto, kod tri MКO kretala se u rasponu po stopi od 26,63 odsto do 29,15 odsto, a dvije MKO su istu iskazale po stopi od 33,19 i 33,47 odsto.Dvije MKO su iskazale prosječnu ponderisanu EKS iznad prosječne ponderisane EKS na ukupne kredite MKO iz Republike Srpske, odnosno jedna MKO je istu iskazala po stopi od 38,24 odsto, a jedna MKO je prosječnu ponderisanu EKS na ukupne kredite iskazala po stopi od 259,33 odsto (uticaj kratkoročnih kredita pojedinačnog iznosa do 400 КM sa rokom otplate od 31 dan do 3 mjeseca).
Sinoć je u Prijedoru održan konsultativni sastanak Izborne jedinice 1 Ujedinjene Srpske kojem je prisustvao i predsjednik dr Nenad Stevandić.
Na samom sastanku se govorilo o proteklim aktivnostima stranke, te su utvrđeni ciljevi i zadaci za predstojeće Opšte izbore na kojem će Ujedinjena Stranka imati svoje kandidate na oba nivoa vlasti.
” Ni jedna stranka se ne može pohvaliti stabilnošću i rastom, kao što se u ovom trenutku može pohvaliti Ujedinjena Srpska. Narod je prepoznao naše inicijative za socijalnom i ekonomskom pravednošću, ali i naše nepromjenjive pro-srpske stavove. Ovo je samo početak priprema pred predizbornu kampanju ali i same izbore, na kojoj će Ujedinjena Srpska imati do sad najbolji rezultat” izjavio je Stevandić tom prilikom.
Suncokretvo ulje u Srbiji u marketima možete kupiti za nešto više od tri marke po litru, dok u Republici Srpskoj i BiH građanima za tu namirnicu trenutno treba pet i po do šest maraka. Vlada Srbije je ograničila cijene osnovnih životnih namirnica, a PDV na jestivo rafinisano ulje je deset odsto, dok je u Bosni i Hercegovini 17 odsto, što kao jednu od glavnih razlika u cijenama navode iz kompanije Bimal.
,,Proizvodnja jestivog ulja u Srbiji oslanja se na domaće zrno uljarica, odnosno na domaću sirovinu, dok je proizvodnja u Bosni i Hercegovini potpuno zavisna od uvoza sirovina i dešavanja na stranim tržištima”, napominju iz ove kompanije.
Dodaju da u BiH nije dovoljno razvijena poljoprivreda, te nemamo domaću sirovinu, zbog čega cijena proizvodnje ulja u fabrici BIMAL u Brčkom zavisi od uslova uvoza zrna.
,,Bimal nastoji da bez prekida snabdijeva domaće kupce i da ne dozvoli da aktuelna dešavanja utiču na stabilnost tržišta”, napominju iz jedine kompanije na području BiH za proizvodnju jestivog ulja.
Iz preduzeća Venera, banjalučkog distributera visokokvalitetne robe široke potrošnje, objašnjavaju da trenutne cijene ulja i njihovo formiranje zavisi isključivo od proizvođača, a ne od distributera i maloprodavaca.
,,Rast cijena sirovina i njihova dostupnost uglavnom utiče i na formiranje cijene. Ovo je roba sa već ograničenim maržama koje su minimalne i glavnu ulogu u formiranju cijene na tržištu igra ulazna cijena. Razlika između cijene u Srbiji i ovdje može da se stvori samo u logističkim troškovima, odnosno zavisnim troškovima ove robe”, kaže za BL portal Miloš Đurđević, iz firme Venera.
Đurđević naglašava da je Srbija do maja mjeseca imala zabranu izvoza osnovnih životnih namirnica, ali su onda uveli izvozne kvote za proizvođače za zemlje u regionu, pa je opet moguć uvoz ograničenih količina ulja iz Srbije.
,,Šta će se ubuduće dešavati, to niko ne može da predvidi”, nije previše optimističan ni Đurđević.
Podsjeća da ovo nije problem sa kojim se suočavaju samo građani, distributeri i proizvođači u regionu, već gotovo čitava Evropa.
,,U Njemačkoj je bila situacija da u posljednjih 20 dana ulja nije uopšte bilo u prodaji na nekim mjestima, ili je bilo po višestrukim cijenama u odnosu na cijene koje su na našem tržištu”, kaže Đurđević.
Dodaje da Venera trenutno ima određenu količinu ulja za prodaju, koja je limitirana izvoznim kvotama, a cijena mu je oko šest maraka sa PDV-om.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača ,,DON” kažu da su se građani u početku bunili, a sada samo kažu da je “sve poskupjelo”. I tu se priča završava.
,,Kod nas udruženja proizvođača i trgovaca u saradnji sa vlastima kreiraju potrošačku politiku i svi se samo toga drže, jer je vidljivo koliko je više novca u državnoj kasi od prikupljanja indirektnih poreza. Sve se svede na to da potrošač sve plaća”, zaključuju u Udruženju ,,DON”.
Kako se sve ne bi svelo samo na potrošača, Srbija je još u novembru prošle godina donijela uredbu o ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica, koja je još na snazi i reagovala je i iz Robnih rezervi, kojih u Republici Srpskoj nema već nekoliko godina.
Republika Srpska je u prva tri mjeseca ove godine u Srbiju izvezla električne energije u vrijednosti od 100 miliona KM, a lideri Srpske i Srbije još prošle jeseni su potvrdili da će pomogati jedni drugima kada je riječ o isporuci električne energije koje Srpska ima za izvoz. Ulja recimo nema za izvoz, ali nema ni eventualnog dogovora da Srbija pomogne Srpskoj čime bi se u značajnijoj mjeri smanjila trenutna cijena od šest maraka.
U BiH je bilo prijedloga da se ukinu ili smanje akcize na gorivo i smanji PDV na osnovne životne namirnice, ali ni od toga još nije bilo ništa.
Na tvrđavi Kastel večeras je počeo peti “Moto Fest Banjaluka 2022”, koji će u tri koncertne večeri ugostiti deset bendova.
Na najvećem okupljanju bajkera u jugoistočnoj Evropi očekuje se oko 15.000 bajkera iz oko 500 moto klubova.
Tri koncertna dana na Kastelu okupiće fanove Hladnog piva, Goblina, Brkova, Ritam nereda, Ortodoks keltsa, Psihomodo Popa, Ateist repa, Sanšajna, te Mortal kombata.
Kako je najavio Siniša Praštalo, predsjednik Moto kluba Stršljen, koji organizuje Moto Fest, predviđen je “moto market” koji će, osim izložbenog biti i prodajnog karaktera, gdje će se sa svojom ponudom naći različiti moto brendovi i proizvođači moto opreme, stent vožnje, bajkerske igre, humanitarna tombola, te moto defile koji je već sada postao jedan od najprepoznatljivijih sadržaja na Moto-festu.
Cijena dnevne ulaznice za muzički program je 15 KM.
Kao i svake godine, ulaz za sve bajkere je besplatan.
Mortal Kombat zapalio binu
Beogradska grupa Mortal Kombat večeras je nastupila pred banjalučkom publikom u prvoj večeri petog Moto Festa, piše Glas Srpske.
Članovi ovog benda svojom energijom i muzikom zapalili su binu na banjalučkoj tvrđavi Kastel svojim najpoznatijim pjesmama.
Kako kažu, njihove pjesme se baziraju na tvrdom zvuku i provokativnim tekstovima, kojima na satiričan način opisuju svoje viđenje modernog društva i okruženje u kojem žive.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba saopštio je danas nakon telefonskog razgovora sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom da u Ukrajinu stiže još teškog naoružanja.
“Teško naoružanje je u vrhu agende Kijeva i stiže nam još isporuka”, napisao je Kuleba na Twitteru.
Razgovor se odvijao nedugo nakon što je CNN javio da su SAD spremne da Ukrajini poštalju napredni višestruki dugodometni raketni sistem.
Vašington je do sada odbijao da Ukrajini isporuči takve sisteme iz straha da bi mogli da budu korišćeni za napade na rusku teritoriju, što bi proširilo konflikt, navodi BBC.
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da regionalni festival književnosti “Imperativ”, koji je večeras otvoren u Banjaluci, u potpunosti opravdava podršku, da su susreti književnika iz Srpske i regiona veoma važni, te da će ova saradnje iznjedriti ono najbolje u književnosti.
“Ovaj festival ima neku specifičnu notu, a to je da je i više od klasičnog festivala književnosti. On uključuje i druge segmente umjetnosti kao što su muzika i likovna umjetnost, tako da učesnici pokušavaju da dopru do publike na drugačiji način, posebno imajući u vidu mlađe čitaoce i konzumente kulture”, rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci.
Direktor banjalučke Kancelarije Ambasade SAD u BiH Brijana Pauers rekla je da je ponosna što je ova kancelarija drugu godinu zaredom jedan od sponzora festivala “Imperativ”.
Ona je naglasila da je jedan od posebnih aspekata festivala i momenat koji se odnosi na američku književnost, ali i to što dovodi pisce, čitaoce, kritičare i izdavače iz cijelog regiona.
Pauersova je navela da se raduje festivalu i svemu što doprinosi na svoj način slobodi izražavanja, razvoju kritičkog mišljenja kod mladih i kulturi čitanja.
Portparol festivala Aleksandra Madžar rekla je da ljudi žele da čuju živu riječ i druže se sa autorima, ističući da je za pet godina festivala napravljeno mjesto susreta pisaca, izdavača, pjesnika i distributera.
Ona je naglasila da je u fokusu ovogodišnjeg festivala muzika, te da će nastupom Kralja Čačka na otvaranju biti zaokružena jedna priča.
Kantautor, slikar i pjesnik Nenad Marić, poznatiji kao Kralj Čačka, rekao je da je svaki događaj koji nosi bilo šta od kulture, književnosti i umjetnosti generalno potreban ovom podneblju i njegovim ljudima.
“Pozitivno je ovo što se dešava i moje prisustvo je podrška tome”, naveo je Marić.
Peti regionalni festival književnosti “Imperativ” trajaće do 31. maja u Banskom dvoru u organizaciji Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti “Imperativ”, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Festival će okupiti više od 30 značajnih domaćih i regionalnih pisaca čiji će rad biti predstavljen kroz sedam programskih sadržaja.
Pedesetosmogodišnjak čiji su inicijali D.S. iz Derviša kod Novog Grada poginuo je večeras prilikom prevrtanja traktora u tom naselju, rečeno je Srni u novogradskoj Policijskoj stanici.
U policiji su naveli da je D.S. stradao tokom obavljanja poljoprivrednih radova oko 19.00 časova.
Policija je obavila uviđaj.