VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pad bitkoina gurnuo zemlju na rub propasti

    Pad bitkoina gurnuo zemlju na rub propasti

    Zahvaljujući preduzetnom predsedniku jedna siromašna državica Centralne Amerike nedavno se pretvorila u svojevrsnog zamorca.

    Time nam je omogućila da u realnom vremenu promatramo eksperiment koji testira bitkoin u praktičnoj upotrebi.

    U glavnoj ulozi su El Salvador i predsednik Najib Bukele, osvedočeni kriptoentuzijasta koji je prošle godine zaprepastio svetsku javnost, iskoristivši Bitcoin Conference kako bi najavio legislativu kojom će bitkoin (pored američkog dolara) postati službeno sredstvo plaćanja, piše Poslovni dnevnik.

    Ideja je tri meseca kasnije provedena u djelo, a posledice su zasad … prilično neugodne. Za početak, inicijativa kojom je bitkoin trebalo da postane opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja doživela je pravi fijasko. Ili tako barem tvrde autori istraživanja pod naslovom “Are Cryptocurrencies Currencies? Bitcoin as Legal Tender in El Salvador”, gde se već u uvodu navodi kako je upotreba bitkoina koncentrisana među mladom muškom populacijom koja (za razliku od siromašnijih slojeva) ionako nema problema s pristupom bankovnom sistemu.

    Autori uz to zaključuju kako je u datim okolnostima (niskog životnog standarda i pandemije) koncept digitalne valute dobio idealnu priliku da osvetla obraz kriptoevanđelistima, ali je projekat neslavno – propao. Tehnički, doduše, još uvek traje, no rezultati su daleko od ohrabrujućih.

    U septembru je predsedničkim dekretom pokrenuta aplikacija Chivo (digitalni novčanik) u kojoj je za svakog stanovnika rezervisana ista količina bitkoina (u protuvrijednosti 30 dolara, što je otprilike trodnevni prosečni dohodak u El Salvadoru), no svega polovina anketiranih je aplikaciju uopšte pokušala da upotrebi.

    Od onih najupornijih, manje od polovine je nastavilo koristiti Chivo nakon što su potrošili predsednički znak pažnje, i što je najgore, postotak inostranih doznaka s kriptovalutama koje su upuštene putem digitalnog novčanika meri se tek jednocifrenim brojkama.

    Ili u prevodu, bitkoin kao (službena) valuta je – podbacio. I to uprkos velikom potencijalu, jer El Salvador je vrlo siromašna država u kojoj doznake iz inostranstva predstavljaju vrlo bitnu stavku uza skroman životni standard građana. Pored brojnih tehničkih problema, jedan od najvažnijih razloga neuspeha, kao što možete naslutiti, jesu velike oscilacije cene bitkoina koje ga čine vrlo nepouzdanim sredstvom plaćanja.

    Zbog toga su istraživačke ekspedicije američkih novinara proteklih meseci uvijek završavale jednako, dokumentujući tek retke situacije u kojima su transakcije (plaćanja bitkoinom) uspešno realizovane.

    Iako ih zakon obvezuje da prihvate uplate u bitkoinu, većina preduzetnika svejedno insistira na dolarima. Veliko nepoverenje u državne institucije sigurno nije pomoglo, a na tom tragu je i opaska o visoko centralizovanom sistemu kojim su zapravo izdata osnovna načela kriptovaluta; u zemlji u kojoj demokracija ne cveta, deo stanovnika Chivo doživljava najpre kao sredstvo kontrole u rukama vladajuće garniture.

    Javne finansije u rasulu

    A Chivo predstavlja tek mali komadić grandiozne vizije koja je, iz razumljivih razloga (duboke korekcije) sada na čekanju. U planu je bila izgradnja novog grada (i pogona za rudarenje bitkoina) koja bi se finansirala putem posebnog izdanja obveznica, makar je apsurdna konstrukcija čudnovatog finansijskog instrumenta (deo kamata bi se isplaćivao u bitkoinu) tek okorelim kriptofanovima tada zvučala atraktivno.

    A ni oni, usled intenzivne korekcije, nisu baš oduševljeni. “Totalni ludak” (u zemlji je u martu uvedeno vanredno stanje), kriptovizionar ili najjednostavnije, “El Hodlador” (urnebesan nadimak koji su mu nadenuli u Financial Timesu), Bukele je dosad potrošio stotinak miliona dolara na zalihe bitkoina čija se tržišna vrednost poslednjih nedelja rapidno smanjuje.

    Prema nekim procenama, prosečna nabavna cena kreće se oko 45.000 dolara (bitcoin se trenutno trguje za 30-ak hiljada), a gubitak je premašio 30 miliona dolara, što je otprilike jednako trošku iduće rate kamata (na ime prethodno plasiranih obveznica) koju El Salvador mora da isplati tokom juna. Investitori su naprosto digli ruke od cele priče. Baš kao i MMF i Svaetska banka, koji saradnju (i nove kredite) uslovljavaju eliminacijom bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja.

    S javnim dugom koji doseže 85 posto BDP-a, El Salvador velikom brzinom juri prema bankrotu, a izvedba konvencionalnih obveznica ne ostavlja mesta dilemama: razmere percepcije rizika (i skepse spram mogućnosti naplate potraživanja) otkriva dramatičan rast prinosa koji su u slučaju obveznice s rokom dospeća za dve i pol godine premašili – 50 posto.

    Daleko je to još od rekorda zabeleženih u nekim latinomeričkim državama, no Bukele će zasigurno otići u legendu, kao predsednik prve države koja je bitcoinu dala status nacionalne valute. Nažalost, u knjigama bi mogao ostati zapisan i kao hiroviti autokrata čiji su snovi, zasnovani na vrlo klimavim tezama, srozali standard milionima zemljaka i zemlju odveli u bankrot.

  • Spremljen bogatiji sadržaj na “Akvani” ove sezone

    Spremljen bogatiji sadržaj na “Akvani” ove sezone

    U toku su pripreme za početak ljetne sezone u Vodenom parku “Akvana”, koja bi, ukoliko vremenski uslovi dozvole, trebalo da počne 1. Juna, saopšteno je iz Gradske uprave.
    “Kako bi posjetiocima obezbijedili ljepši ambijent, u proteklom periodu aktivno se radilo na uređenju vodenog parka. Obnovljeno je vanjsko ostrvo, nabavljene su dodatne ležaljke, a novim inventarom obogaćen je i bar ‘Akvarelo’”, poručuju iz JP “Akvana”.

    Bogatiji sadržaj i sjajnu zabavu mogu očekivati i najmlađi posjetioci, jer je, kako su naveli iz ovog preduzeća, napravljena i nova moderna igraonica sa velikim, kombinovanim igralištem i atraktivnom ziplajn sajlom dužine 20 metara.

    Povodom otvaranja sezone kupanja, u prostoru akvaparka će 04.06.2022. biti održan koncert na kojem će nastupiti mlade muzičke zvijezde: Nucci, Voyage, Anastasija, Gazda Paja, Lacku i Crni Cerak.

    Takođe, u toku je i pretprodaja sezonskih karata za ljetnu sezonu pa tako svi građani imaju priliku da do 31. maja kupe ulaznice po sniženim cijenama.

    “Sezonske ulaznice sa neograničenim brojem ulazaka za građane tokom ove akcije mogu se kupiti po cijeni od 70 KM. U akcijskoj ponudi su i ulaznice sa određenim brojem ulazaka (10, 20 i 30 ulazaka)”, naveli su iz “Akvane”, gdje sugrađani mogu dobiti i sve detaljnije informacije u vezi sa početkom nove sezone i prodajom karata.

    Dodaju da su prodajna mjesta sezonskih karata Vodeni park “Akvana” (uprava) i Gradski olimpijski bazen.

  • Hoteli krcati, a stižu i rezervacije za jun

    Hoteli krcati, a stižu i rezervacije za jun

    Banjaluka je ovih dana domaćin zanimljivim manifestacijama i „vrvi“ od turista, a to pokazuju i podaci iz gradskih hotela koji zadovoljno trljaju ruke zbog popunjenih kapaciteta.
    Tokom ovog vikenda održava se Svjetsko prvenstvo u raftingu i Moto Fest, a u junu predstoji dosta festivala i koncerata, pa Banjaluka ima štošta da ponudi putnicima namjernicima.

    Iz hotela „Palas“ kažu da su im kapaciteti popunjeni preko 90 odsto.

    „Ukrstile su se dvije velike manifestacije, prebukirani smo gostima a imamo dosta rezervacija i za jun“, rekli su za Mondo.

    Takođe, gostima se može pohvaliti i hotel „Jelena“ koji je do kraja mjeseca popunjen 95 odsto, a gužva je i za naredni mjesec.

    „Prethodnih dana nije bilo tako intenzivno, ali sinoć je hotel bio pun“.

    “Tijesno” je i u hotelima Bosna i Marriott, u mojima je isto popunjen veliki procenat odsjedanja.

    „Kapacitet popunjenosti zavisi od dana, zadovoljni smo, ima dosta turista“, kažu iz Marriotta, navodi “Mondo” portal.

    Podsjećamo, u junu u Banjaluci se očekuje bogat kulturno-zabavni program kao što je Teatar fest, Katel Rock Fest, Banja Luka Fest, među kojima nastupaju Luz Casal, Zdravko Čolić i Josipa Lisac, ali i mnogi solistički koncerti.

  • Viteški festival na zidinama Kastela

    I ove godine na zidinama Kastela oživjećemo prošla vremena vitezova, viteških dama, viteških oklopa i oružja koje zveči. Probudićemo potisnuti plemeniti duh viteštva koji je ostao zarobljen u lagumima tvrđave Kastel i novim generacijama dati priliku da iz prve ruke saznaju kako se nekad živjelo, ratovalo i voljelo.

    KASTRUM 2022!

    Peti međunarodni viteški festival – “Kastrum 2022”, biće održan na tvrđavi Kastel u Banjaluci, od 3. do 5. juna!

    Organizator viteškog festivala je Suvereni vojni viteški red “Čuvari koplja Svetog Georgija” iz Banjaluke. Grad Banjaluka kao partner Viteškog reda, podržava ovaj događaj koji Banjaluku pozicionira na mapi viteških turnira u regionu i svijetu.

    Program festivala:

    Kao svojevrstan uvod u Festival, u Kamenoj kući na Kastelu, u četvrtak, 2. juna, u 19 časova, biće otvaranje izložbe pod imenom ĆIRILICA JE MOJE PISMO, a na izložbi će biti izloženo: faksimil Miroslavljevog jevanđelja, mača iz Vrbasa koji će nam predstaviti Muzej Republike Srpske i predavač Janko Vračar, kaligrafija prof. Ivana Stratimirovića, Dušana Mišića, Svetozara Pajića i odora Nemanjića, koji su korišteni prilikom snimanjaTV serije o dinastiji Nemanjića (Nemanjići – Rađanje kraljevine), a biće otvorena za posjetu sve do 8. juna.

    Prvi dan festivala je petak, 3. jun, od 18 časova i počinje okupljanjem ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja, gdje će biti obilježeno vjenčanje kralja Stefana Dragutina i ugarske princeze Kataline Arpad.

    Nastaviće se svečanim defileom učesnika od Hrama Hrista Spasitelja do tvrđave Kastela i koncertom etno-grupa “Trag” i “Iva”. ULAZ NA KONCERT JE BESPLATAN

    U subotu, 4. juna, i nedjelju, 5. juna, aktivnosti će početi od 10 časova (bohurt borbe, konjanici, mačevanje, streličarstvo, radionice i škola mačevanja).

    Drugog i trećeg dana festivala (4. i 5. jun) ulaz na festival će se naplaćivati pet KM.

  • Josipović: Hrvatska ne treba da odbije optužnice iz Srbije

    Josipović: Hrvatska ne treba da odbije optužnice iz Srbije

    Komentirašiću optužnicu srpskog tužilaštva protiv hrvatskih oficira zbog zločina u akciji “Oluja” 1995, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da Hrvatska ne bi trebalo da odbije te optužnice nego da njima treba da se bavi pravosuđe.

    “Jedina ispravna reakcija bi bila da Hrvatska naprosto preuzme to krivično gonjenje i da naša tijela, sudovi prije svega, razmotre slučaj i donesu svoju odluku. Ova sadašnja situacija i pravac u kojem idu događaji nažalost neće dovesti do dobroga ni za Hrvatsku ni za ljude koji su optuženi”, kazao je Josipović, prenosi N1 Hrvatska.

    “S jedne strane Hrvatska neće uživati simpatije međunarodne zajednice, a mislim da nismo u poziciji da nas baš briga za sve. Sa druge strane, dogodiće se loši efekti, pa i za ljude koji su na optužnici. Takav pristup bi doveo do njihovog doživotnog etiketiranja”, dodao je on.

    Josipović je istakao da bi politika trebalo da bude uzdržana i da bi trebalo omogućiti hrvatskom pravosuđu da razmotri slučaj.

    Bivši predsjednik smatra da u ovom slučaju vjerovatno postoje i neki politički koraci.

    “Relevantno je da ako postoje dokazi, pravosuđa, a prvenstveno hrvatsko, moraju reagovati i provjeriti navode, i pravosuđe, a ne politika treba da donese odluku”, naglasio je Josipović.

  • Brnabić: Situacija sve komplikovanija

    Brnabić: Situacija sve komplikovanija

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je geopolitička situacija svakim danom sve komplikovanija, da su pritisci ka Srbiji ogromni i da Beograd ne mijenja poziciju.

    Brnabić je za RTS istakla da je pozicija Srbije u skladu s međunarodnim pravnim poretkom i nacionalnim interesima i da “mi poziciju ne mijenjamo”.

    Odgovarajući na pitanje da li Rusija cijeni dovoljno poziciju Srbije, premijerka je rekla je da odgovor na to pitanje treba potražiti od ambasadora Ruske Federacije i ljudi koji mogu da govore šta i kako razumije Moskva i kako gleda.

    “Trpimo pritiske jer smo jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, imamo dodatne pritiske u zemlji od ljudi koji nam spočitavaju što ne uvodimo sankcije. To što se stvara iznutra je potpuno nepotrebno”, navela je Brnabićeva.

    Predsjednica Vlade rekla je da je pozicija Srbije u skladu s međunarodnim pravom i međunarodnim pravnim poretkom i u skladu s nacionalnim interesima.

    “Da li je laka, nije, da li se borimo svaki dan da to održimo, da, apsolutno. Nadam se da (u Moskvi) razumeju našu poziciju i da nas makar čuju partneri iz Ruske Federacije, ali i EU, SAD i ostali. Mi poziciju ne menjamo. To je jedina pozicija u skladu sa međunarodnim pravom i ne menja se u odnosu na deo sveta ili pojedinačnu zemlju ili versku, nacionalnu pripadnost ljudi, već u skladu s međunarodnim pravom”, istakla je Brnabićeva.

    Ukazala je da je to priznavanje i nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država kao što je Republika Srbija.

    “Ne možete se kleti u nepovredivost teritorijalnog integriteta Ukrajine, a istovremeno reći taj osnovni prinicip međunarodnog prava ne važi za Srbiju. Ne može. Ako ste polomili taj princip na grbači našeg naroda i zemlje, ne znam kako ga branite na drugim mestima”, istakla je predsjednica Vlade.

    Navela je da je zato pozicija Srbije specifična. “Makar moraju da nas čuju, mi smo ti koji smo platili najveću cenu za to kršenje međunarodnog prava i principa”, napomenula je predsjednica Vlade.

    Brnabićeva je rekla da se sutra očekuje vrlo važan telefonski razgovor predsjednika Srbije i Rusije, Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, u vezi s novim gasnim aranžmanom.

    “Kao što je predsednik Vučić rekao, tri najvažnije teme za taj razgovor su količine gasa, cena i sigurnost snabdevanja. Ne mogu da kažem da li je nešto od toga izvesno. Nešto je izvesnije u ovom trenutku i donosi određenu vrstu sigurnosti, ali je početak rešavanja zagonetke sa više nepoznatih, razgovor sa mađarskim partnerima i to da smo obezbedili skladištenje gasa i to može biti deo rešenja”, navela je premijerka.

    Odgovarajući na pitanje o tome da se spekuliše da bi novi aranžman mogao da se potpisuje na svakih mjesec dana, Brnabićeva je rekla da bi Srbiji odgovarala mnogo veća izvjesnost, ali da su Rusi ti koji određuju uslove.

    “Sigurna sam da će predsednik Vučić dati sve od sebe da obezbedi najbolji mogući ugovor za Srbiju kao i poslednjeg puta kad se video sa Putinom u novembru. Vidite koliko je to bilo značajno. To je bilo u okviru šest meseci kada je bila zima i počeo je rat u Ukrajini”, istakla je predsjednica Vlade.

    Ukazala je i da je industrija u Srbiji imala rast, zbog čega se sada troši duplo više gasa nego nekada.

    “Želimo da obezbedimo takve količine da industrija može da nastavi da se razvija. Kada pogledate prvi kvartal ove godine, naš BDP je rastao 4,3 odsto, dodatno smo povećali zaposlenost tri odsto. Sve to znači da nam treba još više energenata da servisiramo privredu. A pod jedan je da obezbedimo dovoljno da nema restrikcija električne energije i da ljudi imaju grejanje”, rekla je predsjednica Vlade.

    Istakla je da, koliko god da je složena situacija, svaki dan daju sve od sebe da zimu dočekaju spremni i da nakon sutrašnjih razgovora imaju čitavo ljeto da se spremimo za to, da obezbijede dodatan novac za to.

    Na pitanje da li je američki tečni naftni gas realna alternativa ruskom gasu, Brnabićeva je rekla da jeste i podsjetila da je Srbija još 2015. počela da radi na projektu gasne interkonekcije u Grčkoj.

    Taj projekat je, prema njenim riječima, EU prepoznala kao prioritet i finansirala ga sa 50 odsto.

    “Nažalost, zbog neverovatnih procedura, birokratije, taj projekat je krenuo da se gradi 1. februara 2022, sedam godina kasnije. Nije da nismo razmišljali o divesifikaciji, ali procedure su takve. Taj projekat je realan”, rekla je Brnabićeva.

    Kako je rekla, iako je Srbija željela da završi projekat do kraja godine, gradnja koja je ionako počela kasno ponovo je stopirana zbog procedura EU.

    “U ovom trenutu gledamo kako dodatno da diversifikujemo, i zarad životne sredine, mnoge toplane u lokalnim samoupravama prebacivali smo sa uglja na drvnu biomasu, gas i gledamo kako da obezbedimo potpunu sigurnost snabdevanja”, navela je predsjednica Vlade.

  • Dodik: Decenijama skrivana istina o strašnom zločinu, a to skrivanje je ponovni zločin

    Dodik: Decenijama skrivana istina o strašnom zločinu, a to skrivanje je ponovni zločin

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je rijeka Drina zelena grobnica za više od 6.000 nevinih Srba koji su stradali u njenim vodama bježeći od ustaša u Miloševićima i Starom Brodu 1942. godine.

    “Decenijama je skrivana istina o ovom strašnom zločinu, a to skrivanje i ćutanje je ponovni zločin i ponovno ubijanje srpskih žrtava. Zato ovo mjesto stradanja – Stari Brod – mora biti i ostati mjesto našeg okupljanja i sabornosti u znak poštovanja prema 6.000 Srba, a posebno prema hrabrim i prkosnim srpskim djevojkama, njih više od 320, koje su bježeći pred ustaškom kamom zagrljene skočile u hladnu Drinu”, naglasio je Dodik.

    Povodom obilježavanja 80 godina od monstruoznog zločina nad 6.000 Srba u Starom Brodu, Dodik je izjavio Srni da srpski narod ne smije nikada zaboraviti ove nevine žrtve i činjenicu da je nekima od njih rijeka Drina bila spas i utočište od ustaša koji su brutalno ubijali, mučili, silovali, palili, bacali u Drinu sve što im se našlo na putu, pa čak i majke sa djecom u naručju.

    “Ne smijemo dozvoliti da ponovo zaćutimo o našim žrtvama, jer će potomci ubica progovoriti umjesto nas i naših ubijenih predaka i mijenjati istoriju, lažirati činjenice. Srpske žrtve u Starom Brodu, njih 6.000, više se ne mogu sakriti, istina o njihovom stradanju je izašla na vidjelo i naša moralna i sveta dužnost i obaveza jeste da ih sačuvamo od zaborava, kao i njihovu golgotu koju su prošli do smrtnog časa”, naglasio je Dodik.

    On je naglasio da su Srbi kroz vijekove prošli strašnu golgotu, a najstrašnija ih je zadesila u 20. vijeku za koji se može reći da je stradalnički po srpski narod.

    “Na nama je da činimo ono što možemo i moramo – da njegujemo kulturu sjećanja na sve srpske žrtve i da čuvamo Republiku Srpsku koja je garant opstanka srpskog naroda. Dok imamo svoju Srpsku, biće i nas, naših predaka i naših potomaka”, poručio je Dodik.

    Tokom ofanzive ustaške legije Jure Francetića mučki je ubijeno više od 6.000 Srba sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji.

    Najmasovnije ubijanje je izvršeno 22. marta 1942. godine, na pravoslavni praznik Mladenci, ali su ubijanja trajala i do početka maja.

    U Starom Brodu je u septembru 2019. godine osveštan Spomen-muzej starobrodskim žrtvama u okviru obilježavanja 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije.

    U Spomen-muzeju postavljeno je 27 skulptura sa 39 likova koji simbolizuju zbjeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu.

  • Evropska unija kupuje vakcine i pilule protiv majmunskih boginja

    Evropska unija kupuje vakcine i pilule protiv majmunskih boginja

    Evropska unija odlučila se za kupovinu vakcina i antivirusnih pilula za borbu protiv majmunskih boginja, virusa koji je endemski u Africi i obično rijedak na drugim mjestima, izjavio je koordinator za vakcine Švedske Richard Bergstrom.

    “Nakon nekoliko sastanaka odlučeno je da ćemo kupiti i vakcinu i antivirusne pilule”, naveo je.

    Kako je saopćeno, EU će kupiti vakcine Imvanex kompanije Bavarian Nordic i antivirusne pilule Tecovirimat kompanije Siga Technologies, prenosi Al Jazeera.

    Bergstrom je rekao da EU još nije potpisala ugovor ni sa jednom firmom, ali da će to ubrzo uraditi.

    “Trebalo bi da imamo gotov ugovor za sedam dana i možda neke ograničene isporuke u junu”, naveo je on.

    Imvanex je vakcina protiv malih boginja, koje su slične majmunskim boginjama.

    Zdravstveni zvaničnici širom svijeta su od početka maja pratili više od 200 sumnjivih i potvrđenih slučajeva obično blage virusne infekcije u 19 zemalja.

    Varijanta majmunskih boginja povezana sa trenutnom epidemijom ima stopu smrtnosti od oko jedan posto, a do sada nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.

  • Žena upucala napadača na zabavi u Zapadnoj Virdžiniji

    Jedna naoružana žena je usmrtila muškarca koji je pucao na goste na jednoj zabavi u Zapadnoj Virdžiniji.

    Usaopštenju policije se navodi da je žena, koja je i sama bila gost na zabavi, svojom reakcijom zaustavila potencijalni masakr jer je izvadila pištolj i ubila napadača koji je otvorio vatru iz poluautomatske puške na goste, saopštila je policija, prenosi BBC.

    Portparol policije Toni Hejzelet rekao je da je brza reakcija žene spasila živote.

    Ovaj događaj podudara se nacionalnom debatom o oružju nakon pucnjave u školi u Teksasu, u kojoj je napadač usmrtio 19 učenika i dvije nastavnice.

  • Trinaestogodišnjak slao mejlove o bombama u školi i drugim ustanovama

    Trinaestogodišnjak slao mejlove o bombama u školi i drugim ustanovama

    Trinaestogodišnjak iz Beočina osumnjičen je za lažne dojave o bombama u osnovnoj školi, predškolskoj ustanovi, sportskom i kulturnom centru u tom mjestu, saopštila je novosadska policija.

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, u saradnji sa Upravom kriminalističke policije i Tužilaštvom za organizovani kriminal, rasvijetlili su lažne dojave o postavljenim bombama u Beočinu iza kojih, kako se sumnja, stoji trinaestogodišnjak iz ovog mjesta, navodi se u saopštenju MUP.

    Sumnja se da je on, u prethodna dva dana, na nekoliko adresa poslao mejlove u kojima se tvrdi da su bombe postavljene u osnovnoj školi, predškolskoj ustanovi, sportskom i kulturnom centru u Beočinu.

    Pripadnici policije su obavili kontradiverzioni pregled svih ovih ustanova i utvrdili da su dojave bile lažne.

    Policija je, takođe, o ovom događaju dostavila izvještaj Tužilaštvu za organizovani kriminal i obavestila Centar za socijalni rad u Beočinu, saopštila je policija.