VRBAS Media

Autor: INFO

  • Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su novi telefonski razgovor u čijem je fokusu bio problem snabdijevanja hranom i žitaricama iz Ukrajine, ali i tok rata u ovoj državi. Oni su također pozitivno ocijenili ponašanje ruskih vojnika prema zarobljenicima iz Mariupolja.

    Kako je saopćeno, razgovor s Putinom inicirali su Macron u Scholz, a iz Kremlja je navedeno kako su lideri obavili dubinsku razmjenu mišljenja o aktuelnim aspektima situacije u Ukrajini.

    “Predsjednik Rusije detaljno je informisao o najnovijim dešavanjima u kontekstu specijalne vojne operacije koja je u toku, uz napomenu da se ruska vojska striktno pridržava normi međunarodnom humanitarnog prava. Govorilo se i o uspostavljanju mirnog života u Mariupolju i drugim gradovima regije Donbas”, saopćeno je iz Moskve.

    Također, naglašeno je kako je ruski predsjednik zaoštrio i pitanje upumpavanja oružja iz zapadnih zemalja u Ukrajini te je upozorio njemačkog i francuskog lidera na rizike od dalje destabilizacije situacije i zaoštravanja humanitarne krize.

    “Detaljno je razmotrena situacija u oblasti osiguranja globalne prehrambrene sigurnosti. Putin je razumno i na osnovu konkretnih podataka objasnio prave razloge za poteškoće u snabdijevanju hranom koje su rezultat pogrešne ekonomske i finansijske politike zapadnih zemalja kao i antiruskih sankcija koje su uvedene”, ističu iz Kremlja.

    Naglašeno je kako je Rusija spremna pomoći u izvozu žitarica iz Ukrajine, ali uz određene uslove.

    “Sa svoje strane, Rusija je spremna pomoći u pronalaženju opcija za nesmetan izvoz žitarica, uključujući izvoz žita iz crnomorskih luka. Povećanje ponude ruskog đubriva i poljoprivrednih proizovda pomoći će i smanjenju tenzija na globalnom tržištu hrane, što će, naravno, zahtijevati ukidanje relevantnih sankcija”, zaključuje se u saopćenju iz Kremlja.

    S druge strane, iz kabineta njemačkog kancelara Olafa Scholza saopćeno je kako je razgovor između Putina, Macrona i kancelara trajao oko 80 minuta te je naglašeno kako su Macron i Scholz pozvali Putina da osigura poboljšanje humanitarne situacije u Ukrajini.

    Neočekivana izjava zvaničnog Berlina

    “Pozitivno je ocijenjena posvećenost ruskog predsjednika kada je riječ o postupanju prema zarobljenim borcima (iz Mariupolja op.a.) u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebno Ženevskim konvencijama, te osiguravanju neograničenog pristupa Međunarodnom komitetu Crvenog krsta”, poručili su iz Berlina.

    Inače, ovakav pristup Njemačke i Francuske kada je riječ o vojnicima iz Mariupolja je na neki način čudan ukoliko se u obzir uzme činjenica da je do sada upućeno nekoliko apela prema ruskoj vojsci da u Ukrajini moraju postupati prema konvencijama UN-a što je nemali broj puta Kremlj u potpunosti ignorisao.

    Između ostalog, iz Berlina je nakon telefonskog razgovora saopćeno kako je Putin obećao otvaranje pojasa koji bi se koristio za izvoz žita iz crnomorskih luka te je između ostalog pojasnio kako Rusija taj dio neće koristiti za svoje ofanzivne akcije u Ukrajini.

  • Uhapšen vozač koji se pokušao spusti niz stepenice banjalučke Tržnice

    Uhapšen vozač koji se pokušao spusti niz stepenice banjalučke Tržnice

    Banjalučki policajci danas su uhapsili J.M. iz Hrvatske, osumnjičenog da se džipom pokušao spustiti niz stepenice banjalučke Tržnice, koji tom prilikom oštetio iste, saopšteno je iz PU Banjaluka.

    “Danas oko 7.00 časova radnik obezbjeđenja banjalučke Tržnice prijavio je da se oko 2.00 časa u Ulici Ive Lole Ribara vozač pokušao spustiti niz stepenice, te da je iste oštetio”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, preduzimanjem radnji policija je utvrdila da se radi o džipu marke grand čiroki, te da je istim upravljao J.M. iz Hrvatske.

    “Džip je pronađen i oduzet, a u toku je kriminalistička obrada nad J.M.”, istakli su iz PU Banjaluka.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Energija koja neće stati – Ujedinjena Srpska objavila spot koji je teško opisati riječima (VIDEO)

    Energija koja neće stati – Ujedinjena Srpska objavila spot koji je teško opisati riječima (VIDEO)

    Ujedinjena Srpska je danas na svojim društvenim mrežama i Youtube kanalu objavila spektakularan video spot sa sedme Skupštine koja se održala u Banjaluci 22. maja pod nazivom “Hrabro i pametno”.

    Video snimak između ostalog prikazuje i dio poeme “Jedino Srpska” koja se premijerno prikazala na Skupštini i koja je rasplakala preko 2000 delegata, obraćanja gostiju i članova Ujedinjene Srpske i njenog predsjednika Nenada Stevandića, te izvođenje pjesme “Moja Srbija”.

    Sam video šalje poruke o brojnosti, energičnosti i inovativnosti stranke, ali i o njenim političkim i socijalnim stavovima po kojma su postali prepoznatljivi.
    Video je već postao viralan i velikom brzinom se širi internetom.

  • Jačanje rublje pravi problem Rusiji

    Jačanje rublje pravi problem Rusiji

    Ruska centralna banka juče je opet snizila kamatnu stopu, treći put od početka maja, kako bi zauzdala jačanje rublje.

    Naime, od dna dostignutog u martu po uvođenju međunarodnih sankcija zbog invazije na Ukrajinu, ruska valuta udvostručila je svoju vrednost prema američkom dolaru.

    Kako prenosi “Fajnenšel tajms”, Banka Rusije je snizila kamatnu stopu sa 14 na 11 posto. Time je ključna kamatna stopa sa 20 posto početkom aprila praktički prepolovljena.

    Na nivou iz 2015.

    Kako podseća Poslovni dnevnik, podizanjem kamatne stope na čak 20 posto ruska centralna banka pokušala je da stabilizuje kurs koji se našao pod pritiskom po uvođenju sankcija te potonuo sve do 150 rubalja za dolar.

    Prema mišljenju finansijskih analitičara i ekonomista, činjenica da Banka Rusije već treći put snižava kamatnu stopu znači da monetarnu vlast brine rapidni uspon rublje.

    Snažna valuta ne samo da je teret za tamošnju privredu kojoj se ove godine predviđa potonuće u dvocifrenu recesiju, već stvara pritisak na vladine finansije snižavanjem vrednosti u dolarima denominovanih prihoda od nafte i gasa u lokalnoj valuti.

    Ove je nedelje kurs ruske valute ojačao na 51 rublju, što je nivo posljednji put viđen 2015. godine. Nakon vesti o snižavanju kamatne stope kurs je ponešto oslabio na 60 rubalja.

    “Ovakva neuobičajena aprecijacija počela je da bude problem za finansijsku stabilnost, da ne pominjemo rizik za ekonomsku aktivnost”, za FT kaže Sofija Donets, ekonomistica u Renaissance Capitalu.

    Osim što šteti ravnoteži budžeta, jaka rublja otežava život ruskim izvoznicima, dodaje Donetsova. Stoga je iznenadno snižavanje kamatne stope nesporno izazvano jačanjem valute.

  • Moskva želi da razgovara o načinima nastavka isporuke žitarica

    Moskva želi da razgovara o načinima nastavka isporuke žitarica

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom telefonskog razgovora sa liderima Francuske i Njemačke da Rusija ima volju da razgovara o načinima omogućavanja Ukrajini da nastavi isporuku žitarica iz luka u Crnom moru, saopšteno je iz ruskog Kremlja.

    “Rusija je, sa svoje strane, spremna da pomogne pronalaženju opcija za neometan izvoz žitarica, uključujući ukrajinskih iz luka u Crnom moru”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    U saopštenju se ističe da je Putin poručio predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu i njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da je Rusija spremna da poveća izvoz đubriva i poljoprivrednih proizvoda ukoliko se ukinu sankcije, a to je zahtjev koji je iznio i u razgovorima sa italijanskim i austrijskim liderima u posljednjih nekoliko dana.

    Kremlj ističe da je Putin poručio i to da je Rusija spremna za nastavak razgovora sa Ukrajinom, javio je Rojters.

    “Posebna pažnja posvećena je statusu pregovora koji su zbog Kijeva zamrznuti. Predsjednik Vladimir Putin potvrdio je otvorenost ruske strane za nastavak dijaloga”, dodaje se u saopštenju.

    Ruske i ukrajinske zalihe pšenice čine gotovo jednu trećinu globalnih zaliha, a Rusija je i ključni globalni izvoznik đubriva, dok je Ukrajina veliki izvoznik kukuruza i suncokretovog ulja.

    Ukrajina i zapadne zemlje optužile su Rusiju da krizu hrane, koju je stvorila specijalna ruska vojna operacija u Ukrajini, koristi kao oružje, jer je usljed operacije došlo do naglog povećanja cijena žitarica, jestivog ulja, gotiva i đubriva.

    Rusija je za situaciju okrivila sankcije Zapada i miniranje ukrajinskih luka.

  • Džonson i Zelenski razgovarali o izvozu žitarica iz Ukrajine

    Džonson i Zelenski razgovarali o izvozu žitarica iz Ukrajine

    Britanski premijer Boris Džonson rekao je danas predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da međunarodni partneri intenzivno rade na pronalaženju načina za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza.

    Džonson, koji je redovno razgovarao sa Zelenskim od početka napada, rekao je da su dvojica lidera, takođe, razgovarali o važnosti da međunarodna zajednica ostane ujedinjena oko rata, prenio je Rojters.

    On je rekao je da će Velika Britanija raditi sa partnerima iz G7 na hitnom napretku kada je riječ o izvozu žitarica, saopštila je britanska strana.

    Dvojica lidera su se dogovorili o narednim koracima i imperativu za Rusiju da ublaži blokadu i dozvoli bezbjedne brodske puteve.

  • “Ispoštovane sve procedure, dvije bebe imaju interhospitalnu infekciju”

    “Ispoštovane sve procedure, dvije bebe imaju interhospitalnu infekciju”

    Dvije, a ne četiri bebe, rođene posljednjih dana u Bolnici Gradiška, imaju intehospitalnu infekciju.
    To je potvrđeno nakon jučerašnjih laboratorijskih nalaza, izjavio je za Rajko Dodik, direktor Bolnice Gradiška. Bebe su upućene na daljnje liječenje u Klinički centar Banjaluka.
    Nije tačno, naglasio je direktor Bolnice u izjavi za Srpskainfo, da sterilizator, kao što su objavili pojedini mediji, nije radio rekavši da su u ovoj ustanovi sve bolničke procedure ispoštovane.
    “Moguće je, da je neka od porodilja imala infekciju koja se proširila ali to istražujemo. Sasvim sigurno, utvrdićemo izvor i uzroke. Sve drugo, u smislu bolničkih uslova i procedura u porodilištu, urađeno je u skladu sa medicinskim protokolima. Preduzeli smo sve mjere, na vrijeme uključili antibiotike bebama koje smo potom proslijedili na liječenje u KBC Banjaluka”, rekao je direktor Dodik za Srpskainfo.
    On je takođe rekao da je sadašnja situacija u porodilištu i na Odjelu ginekologije redovna te da nema razloga za strah za buduće porodilje.

  • Dodik podržao optužnicu Srbije protiv hrvatskih pilota

    Dodik podržao optužnicu Srbije protiv hrvatskih pilota

    Na Petrovačkoj cesti 7. i 8. avgusta 1995. godine počinjen je ratni zločin nad nevinim srpskim civilima, djecom, ženama i starcima, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “I mi u Republici Srpskoj podržavamo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i podizanje optužnice protiv počinilaca ovog zločina. Radi bolje i mirnije budućnost zemalja regiona svi treba da odgovoraju za ono što su radili tokom proteklog rata, kao što treba i da njegujemo kulturu sjećanja”, napisao je Dodik na Twitter nalogu.

    On je naglasio da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.

    “To je naša moralna, ljudska i sveta dužnost i obaveza. Da se više nikada i nikome ne ponovi ubijanje!”, poručio je Dodik.

  • Preminuo kardinal Anđelo Sodano

    Kardinal Anđelo Sodano, kontroverzni vatikanski moćnik, optužen za prikrivanje jednog od najozloglašenijih seksualnih zlostavljača u Katoličkoj crkvi, preminuo je u 94. godini.

    Sodano, koji je neko vrijeme bio bolestan i preminuo sinoć, bio je državni sekretar za vrijeme dvojice papa Jovana Pavla II i Benedikta XVI, odnosno na drugom mjestu u vatikanskoj hijerarhiji 16 godina između 1990. i 2006. godine, prenio je Rojters.

    Vjeruje se da je Sodano, zajedno sa sekretarom Jovana Pavla, tadašnjim nadbiskupom Stanislavom Dživišom, vodio Katoličku crkvu tokom posljednjih godina života pokojnog pape, kada mu se zdravlje pogoršalo zbog Parkinsonove i drugih bolesti.

    U seriji tekstova u “Nešenal katolik riporteru” 2010. godine, autor Džejson Beri, stručnjak za seksualna zlostavljanja u crkvi, napisao je kako je Sodano blokirao Vatikan da pokrene istragu za seksulana zlostavljanja protiv oca Marsijala Masijela, osnivača vjerskog reda Legije Hristove.

    Sodano je primljen u red sveštenika 1950. godine, da bi nekoliko godina kasnije obavljao diplomatsku službu.
    Služio je u ambasadama Vatikana u Ekvadoru, Urugvaju, Čileu prije nego što je ponovo pozvan u Vatikan kako bi obavljao visoke administrativne uloge.

  • Lukašenko: Napeta situacija na granici

    Lukašenko: Napeta situacija na granici

    Napeta vojno-politička situacija razvija se na bjeloruskoj granici, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    “Napeta vojno-politička situacija razvija se na granicama naše otadžbine, u našim teškim vremenima, isto kao prije osam decenija”, rekao je Lukašenko u čestitki povodom Dana granične straže.

    On je istakao da će Bjelorusija štititi svoju nezavisnost i teritorijalni integritet, ako bude potrebno, te da će graničari učiniti sve moguće da održe državne granice netaknutim.

    Bjeloruski premijer Roman Golovčenko saopštio je prošle sedmice da Bjelorusija preduzima mjere odbrane svog suvereniteta usljed aktivnosti NATO-a blizu granica države.

    Zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Bjelorusije Ruslan Kosigin napomenuo je početkom mjeseca da je NATO udvostručio vojno prisustvo u Istočnoj Evropi, što omogućuje Alijansi da u najkraćem mogućem roku pošalje udarne snage na granicu Rusije i Bjelorusije.