Lider ruske republike Čečenija Ramzan Kadirov saopštio je da je završeno potpuno “čišćenje” ukrajinskog istočnog grada Sjeverodonjecka.
“Borci su prešli na sljedeću fazu – temeljniju nasumičnu provjeru pojedinačnih objekata”, napisao je Kadirov na Telegramu, prenose RIA Novosti.
Dodao je da su ukrajnske snage u gradu poražene, a da ruske trupe kontrolišu situaciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je danas šesti paket sankcija Evropske unije Rusiji, ali je kritikovao, kako je rekao, “neprihvatljivo” odlaganje dogovora o novim mjerama.-Kada prođe više od 50 dana između petog i šestog paketa sankcija, to za nas nije prihvatljiva situacija – poručio je Zelenski tokom razgovora sa predsjednicom Slovačke Zuzanom Čputovom u Kijevu, prenosi Rojters, piše Tanjug.
Predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Mladen Ilić, rekao je da su na 14. sjednici usvojene sve tačke, osim Izvještaja o realizaciji programa uređenja građevinskog zemljišta za prošlu godinu, koji je podnijelo Odjeljenje za saobraćaj i puteve.
Očekivanim je ocijenio odbijanje ovog izvještaja s obzirom na to da je, kako kaže, Gradska uprava prikazala nešto se ne poklapa sa stvarnim stanjem.
“Manje-više rasprave je bilo oko određenih izvještaja. Kada je u pitanju odluka o uređenju gradskog zemljišta, to je izvještaj koji nema smisla. Izvještaj bi trebao da predstavi nešto što je urađeno, a ne ovako. Nabacano je stvari koje nisu urađene”, rekao je Ilić na konferenciji za medije.
Zato je izvještaj o realizaciji programa zajedničke komunalne potrošnje istog odjeljenja dobio „zeleno svjetlo“. Skupština grada usvojila je na današnjoj sjednici i više regulacionih planova, odluku o produženju perioda zakupa pod posebnim uslovima, te odluku o prodaji građevinske parcele u Poslovnoj zoni „Ramići“. Gradski parlament imenovao je Irenu Joldžić za direktora JU Centar za socijalni rad Banja Luka.
Ilić je dodao da će se na Kolegijumu u petak naći tačke o Nacrtu rebalansa budžeta, kao i odluka o neradnoj nedjelji, koju, kako kaže, može nazvati političkom.
“Važno je napomenuti da je značajno da uvedemo Grad u mirnu luku prije sezone odmora”, napomenuo je Ilić.
Što se tiče odluke o neradnoj nedjelji, smatra da je očekivana i populistička jer nije urađena detaljna analiza u vezi sa ukidanjem rada nedjeljom.
“Ima pozitivne i negativne strane. Možete očekivati da u marketu gdje radi 14 ljudi, da ih neće trebati toliko. Ne možete tada kriviti poslodavce. Ja sam danas dobio prijedlog odluke sa kojom ću se detaljno upoznati”, objasnio je Ilić.
Dodao je da će razgovarati sa svojim kolegama iz Bijeljine, da vidi kako je tamo takva odluka prošla.
“Ovo je nešto što gradonačelnik radi jeste da pokušava ispuniti neko svoje predizborno obećanje, ali ne razmišlja o tome da će tako naškoditi nekome”, naglasio je Ilić.
Predsjednik skupštine očekuje da će se odluka o neradnoj nedjelji naći pred odbornicima na zasjedanju u junu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski spreman je da prihvati prijedlog turskog predsjednika Erdoana, koji želi da organizuje susret njega i Vladimira Putina.
To je u utorak objavio ukrajinski novinski portal “Vijesti”, citirajući člana pres službe predsjednika Ukrajine Serhija Nikiforova.
“Vijesti” su navele da su kontaktirale Nikiforova, koji je kazao da je zasad suviše rano da se priča o formatu susreta.
Prema njegovim riječima, u pitanju je načelno prihvatanje jednog takvog susreta, prenio je TAS S.
Zelenski je u ponedjeljak obavio telefonski razgovor sa Erdoanom.
Prema saopštenju iz kancelarije turskog predsjednika Erdoan je rekao ukrajinskom kolegi da je Turska spremna da nastavi sa naporima da bude posrednik u mirovnom dijalogu između Rusije i Ukrajine.
Tokom telefonskog razgovora sa Putinom u ponedjeljak, Erdoan je ponudio da u Istanbulu organizuje sastanak kojem bi prisustvovali predstavnici Rusije, Ukrajine i Ujedinjenih nacija.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas, po hitnom postupku, rebalans ovogodišnjeg budžeta Srpske od 4,3 milijarde KM.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u završnoj riječi da će značajan dio viška prihoda koji su ostvareni u budžetu biti usmjeren građanima, odnosno 218 miliona KM, dok će 40 miliona KM biti doznačeno privredi i 90 miliona KM za investicije.
Opozicija Republike Srpske rebalans budžeta koji je predložila Vlada Republike Srpske ocijenila je kao izborni, jer njime nisu predviđene sistemske mjere kojima se ublažavaju posljedice krize i inflacije koja je prisutna u ekonomiji Republike Srpske.
Rebalans budžeta koji iznosi 4,382 milijarde KM, što je za 358 miliona KM više u odnosu na budžet usvojen za 2022. godinu, Vlada Republike Srpske u skupštinsku proceduru uputila je po hitnom postupku, što je takođe bila jedna od zamjerki opozicionih poslanika koji smatraju da nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za raspravu.
“Razlog za donošenje rebalansa budžeta jeste stvaranje uslova za sprovođenje mjera Vlade Republike Srpske koje se odnose na povećanje penzija i svih boračkih i socijalnih davanja za 10 odsto, te povećanje bruto plata zaposlenih u javnom sektoru za 10 odsto”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija RS, obrazlažući rebalans budžeta za ovu godinu u Narodnoj skupštini RS dodajući da će rebalans popraviti određene stvari u smislu davanja i pomoći privrednoj aktivnosti kao i nabavci hrane.
Ona je rekla da je cilj ublažavanje negativnih efekata inflacije te da je evidentno da je došlo do bržeg oporavka privrede od očekivanog, što je imalo pozitivan uticaj na prihode. Navela je i da su planirani poreski prihodi 3,352 milijarde KM, što je povećanje od oko 330,7 miliona KM u odnosu na planirani budžet za ovu godinu.
Takođe, naglasila je da je rebalansom obezbijeđeno oko 50 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima, mladima i borcima te da su grantovi planirani u iznosu od 184,5 miliona KM i viši su za 84,7 miliona KM.
Upravo su grantovi i jednokratna pomoć bili najsporniji za opozicione poslanike koji su isticali da je budžet izborni i isključivo kreiran za potrebe sprovođenja izbora te da način na koji se dijele pare nije dobar.
“Inflacije će pojesti jednu do dvije prosječne plate i, nažalost, to je tako. Građani su siromašniji i mnogo manje mogu da kupe. Nije efektno podijeliti 50 miliona. Dajte novac najugroženijima, jer linearno davanje novca je pogrešno. Moramo vidjeti koji su to ljudi kojima je pomoć najpotrebnija i nemojte novac rasipati na ovaj način”, rekao je Milan Radović, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
On je istakao da ljudi u privatnom sektoru plaćaju istu cijenu kao i oni u javnom koji će dobiti povećanje plate te da je neophodno naći mjeru da i ljudi u realnom sektoru osjete i imaju veća primanja.
Kao i Radović, i Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NS RS, rekao je da je rebalans “školski primjer izbornog djelovanja i populizma”.
Sa druge strane, Željka Stojičić, potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske iz SNSD-a, rekla je da je rebalans predložen u pravom trenutku zbog rasta inflacije, odnosno kako bi njene posljedice bile umanjene.
“Veoma je korisno što Vlada Republike Srpske ciljanim mjerama pomaže privredi, ali i stanovništvu. Vidljivo je iz rebalansa budžeta da prihodi rastu, kao i da se oporavlja privreda”, rekla je Stojičićeva.
Vlada RS: Izdvojili smo oko 250 miliona KM pomoći građanima
“Povodom današnjih optužbi poslanika pojedinih opozicionih partija o tome da Vlada Republike Srpske „nije učinila ništa da zaštiti građane od inflacije“, Vlada Republike Srpske ističe da je, od početka ove godine do danas, izdvojila blizu 250 miliona KM kroz različite mjere pomoći građanima, u nastojanju da da adekvatan odgovor na nepovoljna, globalna makroekonomska kretanja”, saopšteno je danas iz Vlade RS.
Navode da je od početka ove godine, Vlada Republike Srpske, u odgovoru na rast inflacije koji je zahvatio cijeli svijet, donijela mjere namijenjene olakšanju životnog standarda stanovništva. “Ističemo da je još u decembru prošle godine usvojen set zakona koji je doveo do povećanja plata i penzija i izdvajanja za boračke kategorije i licima koja su u stanju socijalne potrebe, uključujući i obračun plata koji je imao za rasterećenje poreskih opterećenja i povećanje plata.
Samo smanjenjem poreza, svim zaposlenim u realnom sektoru je upućeno 50 miliona KM s ciljem povećanja plata, a poslodavci su oslobođeni plaćanja 80 miliona KM prema Fondu zdravstvenog osiguranja”, navodi se u saopštenju.
Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao da “nije zadovoljan” sa svim što se traži izmjenama RP za centar grada te da će aktuelna administracija “pokušati da nađe najbolje rješenje za sve”.
Upitanju je Stanivukovićev komentar na javnu prezentaciju Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana za dio centralnog područja grada, koja je privukla veliko interesovanje javnosti.
Gradonačelnik ističe da je, kada je u pitanju izmjena Regulacionog plana za centar, svjestan svega i da sa nekim stvarima ni on lično nije saglasan, te da će pokušati da nađu najbolje rješenje za sve.
– Upravo zbog toga svi Regulacioni planovi i idu na uvid, da i javnost da svoj glas. Možemo naći bolja rješenja. Zato će biti i javna rasprava. Nisam ni ja zadovoljan sa svime, znam da može bolje i drugačuje – zaključio je gradonačelnik.
Posebno se osvrnuo na tri stvari, odnosno tri bitna zahtjeva za izmjenu pomenutog Regulacionog plana.
– Kada govorimo o užem dijelu centra grada, za isti je posebno zainteresovana Srpska pravoslavna crkva. Njihovu polemiku smo čuli i dobili jednu takvu inicijativu od njih. Drugi zahtjev za izmjenu Regulacionog plana dobili smo od investitora, a treći se odnosi na lokaciju na koju je Grad posebno osjetljiv, a to je mjesto gdje će biti Centralno spomen – obilježje – rekao je gradonačelnik.
Poručuju da se zbog svega ovoga Grad suočio sa mnoštvom jasnih stavova, prvenstveno kada se govori o izgradnji Centralnog – spomen obilježja.
– Najjasniji stav porodica poginulih boraca i onih koji su najviše oštećeni u proteklom odbrambeno – otadžbinskom ratu jeste da Centralno spomen – obilježje mora da bude u užem centru grada. Sve ostalo, za njih je uvreda – poručio je gradonačelnik Stanivuković.
Dodao je da one druge lokacije, koje su takođe predložene, sa njima je kao prvi čovjek Grada saglasan, ali da arhitekte i porodice kažu nešto potpuno drugo.
– Porodice boraca i udruženja boraca imali su jasan stav od početka kada govorimo o ovome. Objavili smo međunarodni poziv u kojem je jasno naznačeno da arhitekte, koje budu radile na spomen – obilježju, treba da ga prilagode i lokaciji i prostoru – rekao je on.
Osvrnuo se i na zahtjev Srpske pravoslavne crkve za izmjenu regulacionog plana, te dodao da sa njima teku pregovori.
– Naša Srpska pravoslavna crkva od početka izgradnje Hrama sagledava kako da riješi svoje probleme. Želimo i njih da čujemo, da razmatramo njihove prijedloge, da pokušamo da uradimo ono što možemo i da se usaglasimo sa svima. Ovo nije ništa konačno . Moj prijedlog je bio da se objekat za potrebe crkve izradi do „Eurospleta“, tamo gdje su sada takstisti. Tražio sam mišljenje i poručeno mi je da bi struka i dio arhitekata bili zadovoljni time, posebno jer je u neposrednoj blizini crkve – rekao je on.
Gradonačelnik se osvrnuo i na lokalitet tzv „rupe“, poručivši kako podržava javnu raspravu koja treba da bude održana a sve kako bi se čula mišljenja svih građana.
– Svima je sporna lamela od 11 spratova, a niko ne vidi da tu ima lamela od četiri i pet spratova. Zaboravlja se da su tu trebale da budu četiri lamele sa jedne i četiri lamele sa druge strane, znači ukupno osam lamela sa po sedam spratova – rekao je gradonačelnik.
On ističe da se sve radi u skladu sa postojećim regulacionim planom.
– Broj spratova je isti, nema dodatnih spratova, samo umjesto u svakoj lameli po sedam, negdje ima četiri, negdje jedanaest, negdje šest, a sve kako bi se bolje uklopilo u ambijent. Da ništa ne diramo iz prethodnog, postojeći Regulacioni plan je predvidio istu markicu, odnosno ucrtan objekat u odnosu na okruženje, i to je ova koju smo mi ostavili. Koja rezlika je između te dvije markice? – upitao je on.
Tegeltija tokom radnog ručka u Sarajevu upoznao Dendijasa o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, te izrazio zadovoljstvo intenziviranjem susreta i kontakata visokih zvaničnika dvije zeljmlje tokom proteklog perioda, saopšteno je iz Savjeta ministara.
On je istakao da cijeni stav Grčke da bi evropska perspektiva zapadnog Balkana trebala biti prioritet, ne samo za njih već i za samu EU, kao i napore Grčke da naglasi značaj i vrijednost proširenja EU na region.
Sagovornici su zajednički konstatovali da su odnosi Grčke i BiH dobri, bez otvorenih pitanja, te ukazali na mogućnost povećane saradnje u oblastima od obostranog interesa, kao što su energetika, transportna infrastruktura, turizam, poljoprivreda, drvna industrija, mašinska industrija, elektroindustrija i građevinarstvo.
Tegeltija je izrazio očekivanje da će se kontinuitet poslovnih foruma dvije zemlje i susreti privrednika nastaviti, najmanje jednom godišnje.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama, a Tegeltija je ovom prilikom zahvalio vladi Grčke na dosadašnjoj pomoći i razumijevanju odnosa u BiH.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, primio je u posjetu ministra spoljnih poslova Republike Grčke, Nikosa Dendiasa.
Sugovornici su razgovarali o odnosima Bosne i Hercegovine i Grčke koji su odlični i prijateljski na bilateralnoj i multilateralnoj razini, bez otvorenih pitanja.
-U oblasti turizma konstatovano je da je uočen značajan napredak u obje zemlje s trendom rasta broja turista, kako u Bosni i Hercegovini tako i Grčkoj. Posebno je istaknuto i to da se treba poboljšati trgovinska razmjena, koja je ocijenjena kao relativno mala i nedovoljna – saopšteno je iz Komšićevog kabineta.
Ministar Dendias informisao je Komšića o aktivnostima izgradnje novog plinskog koridora pod nazivom TAP, na bazi zemnog i ukapljenog plina, a koji se može produžiti i prema zemljama Zapadnog Balkana, čime bi bila omogućena nezavisnost o ruskom plinu. Bilo je govora i o drugim projektima u vezi s transportom električne energije, a sve u svrhu osnaživanja infrastrukturne povezanosti dviju zemlja.
Razgovarano je i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, zatim napadu Rusije na Ukrajinu, te kako se sve to odražava na Evropsku uniju i na zemlje Zapadnog Balkana.
Kako je rečeno, Komšić informisao ministra Dendiasa o stanju u BiH i ponovio svoj čvrst stav da je od egzistencijalnog značaja za BiH pristupanje NATO i EU, što će “osigurati našim građanima sigurnost, prosperitet, vladavinu prava i demokratske vrijednosti”.
-Ministar Dendias je ponovio podršku Grčke Bosni i Hercegovini na njenom EU i NATO putu, te da njegova zemlja neće podržati niti prihvatiti ideje o secesiji bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine. Ministar Dendias boravi u BiH u sklopu posjeta zemljama Zapadnog Balkana, a uoči Samita lidera Jugoistočne Evrope o dešavanjima u regiji, s akcentom na ukrajinsku krizu i o evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti održan 10. juna – rečeno je iz Predsjedništva.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Sarajevu sa ministrom inostranih poslova Grčke Nikosom Dendijasom o aktuelnoj situaciji u BiH i regionu u svjetlu aktuelnih političkih dešavanja u svijetu.
Dodik je ponovio da je u BiH potrebno raditi na uspostavljanju dijaloga domaćih političkih aktera, bez miješanja sa strane, s ciljem rješavanja otvorenih pitanja, među kojima je i donošenje novog Izbornog zakona koji će omogućiti ravnopravno učešće na izborima predstavnicima sva tri konstitutivna naroda.
Srpski član Predsjedništva BiH je istakao da Hrvati imaju pravo da zahtijevaju jednaka prava kao i ostala dva konstitutivna naroda u BiH.
On je ukazao da ignorisanje preglasavanja jednog naroda u BiH, što muslimanski politički predstavnici uporno rade, samo gura BiH u nestabilnost i dugoročnu destabilizaciju.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i ukazali na potrebu njenog unapređenja, s obzirom da za to ima prostora, a bilo bi na obostranu korist, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.
Dodik je zahvalio grčkom ministru za podršku koju njegova zemlja pruža zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU.
“Predani smo održavanju dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama Zapadnog Balkana kroz politički dijalog i razne inicijative i forume, kao i kroz bilateralne susrete, uvažavajući zajedničke interese”, naglasio je Dodik.
Bruto domaći proizvod Republike Srpske u prvom tromjesečju ove godine, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 3,019 milijardi KM i imao realan rast od 4,3 odsto u odnosu na isti period lani, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Bruto dodata vrijednost u prvom promjesečju ove godine bila je 2,4 milijarde KM, dok je vrijednost poreza na proizvode umanjenog za subvencije za proizvode bila približno 611 miliona KM.
Prema područijima djelatnosti, najveći procentualni rast bruto dodate vrijednosti u prvom tromjesečju u odnosu na isti period prethodne godine od 12,7% bio je u trgovini na veliko i na malo, saobraćaju i skladištenju, te djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu. U ovom priodu rast bruto dodate vrijednosti u preraživačkoj industriji bio je 6,3%.