VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik otkrio o čemu će pričati sa Lavrovom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će zajedno sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović u utorak u Beogradu razgovarati sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejem Lavrovom o važnim pitanjima i temama koje su započete prošle godine.

    Riječ je izgradnji gasovoda, izgradnji termoelektrana na gas, kao i drugim stvarima u vezi sa saradnjom u oblasti ekonomije. Moramo da sagledamo koje su to perspektive. Naredne sedmice boraviću u Sankt Petrburgu na ekonomskom forumu, na kojem se dogovara i moj sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, rekao je Dodik novinarima u Stričićima kod Banjaluke.

    On je dodao da rukovodstvo Republike Srpske radi i bori se da i u ovim teškim vremenima donese pozitivnu energiju.

    -U nestabilnim vremenima moramo da odredimo naše ponašanje, uslovi rata u Ukrajini stalno nas determinišu, jedni od nas očekuju da budemo na strani samo jednih, a mi želimo da ostanemo neutralni – rekao je Dodik.

    On je izrazio žaljenje zbog rata u Ukrajini i napomenuo da je Srbima i ukrajinski i ruski narod bratski narod.

    -Zato ne možemo da budemo ni na jednoj strani, bez obzira što se rat odvija na ukrajinskom području apsolutno je jasno da je generisan globalnom odnosima i da je Ukrajina samo kolateralna šteta – rekao je Dodik.

  • Vlast: Zasjedanje bitno; Opozicija: Još jedna predstava

    Vlast: Zasjedanje bitno; Opozicija: Još jedna predstava

    Stranke iz vlasti i opozicije nemaju zajednički stav o pitanju sazivanja posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) koja je zakazana za ponedjeljak, 6. juni.

    Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, na čiji zahtjev će sjednica i biti održana, rekao je da Narodnu skupštinu Republike Srpske želi informisati o saznanjima koja ima, a u vezi sa aktuelnim trenutkom na međunarodnom političkom planu, koji je rezultat sukoba u Ukrajini.

    Dodik je naveo da je Narodna skupština, kao najviši zakonodavni i politički organ, mjesto gdje se raspravlja o svim političkim pitanjima o geostrategiji i geopolitici u nadležnosti Srpske.

    “Neophodno je i da iznesemo različita viđenja koja možemo da spoznamo i sa Zapada i sa Istoka, da damo našu procjenu i naše viđenje na koji način će se kretati svijet i kako ćemo se mi odnositi prema tome”, poručio je Dodik.

    Milan Petković, potpredsjednik NS RS, kaže da je vrlo bitno što će sjednica biti održana, prvenstveno zbog pritisaka koje Republika Srpska kao dio BiH trpi zbog situacije između Rusije i Ukrajine.

    “Bez obzira na to da li ćemo donijeti određene zaključke ili ne, mislim da je vrlo bitno što ćemo biti upoznati sa informacijom sa terena”, rekao je za “Nezavisne novine” Petković, koji je kadar Ujedinjene Srpske.

    Održavanje ove posebne sjednice neće ni na koji način uticati na aktuelne geopolitičke odnose, smatra Miladin Stanić, šef poslaničkog Kluba Srpske demokratske stranke.

    “Poruka ove sjednice je da gospodinu Dodiku nedostaje dovoljno podrške na terenu za izbore pa mu treba još malo predstave. Efekti će biti nikakvi”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

    I Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NS RS, ističe da mu nije jasna namjera sazivanja ove sjednice, kao i šta, kako kaže, Milorad Dodik želi time da postigne. Ipak, Crnadak nema ništa protiv što će sjednica biti održana.

    “Dobro je što će Narodna skupština konačno moći da čuje koji je stav gospodina Dodika i Vlade RS kada je u pitanju odnos prema sukobu Rusije i Ukrajine, ali i glasanju u Ujedinjenim nacijama, da li oni podržavaju Srbiju i Evropsku uniju ili su na nekoj drugoj poziciji”, kaže Crnadak.

    Duško Ivić, šef Kluba poslanika DNS-a u NS RS, ističe da Republika Srpska treba da raspravlja o geopolitičkoj situaciji i treba razgovarati sa svima, ali, kako ocjenjuje, stav o sukobu Rusije i Ukrajine treba da bude definisan na nivou BiH.

    Na posebnoj sjednici, čiji je početak zakazan za 15 časova, trebalo bi da prisustvuje i Igor Kalabuhov, ruski ambasador u BiH, koji je, kako je rekao Dodik, iskazao zainteresovanost da dođe na zasjedanje.

    Na dnevnom redu posebne sjednice biće samo jedna tačka dnevnog reda, a to je: Razmatranje informacije o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.

  • Raste broj žrtava željezničke nesreće u Njemačkoj

    Raste broj žrtava željezničke nesreće u Njemačkoj

    Spasilačke ekipe pronašle su još jedno tijelo ispod ostataka voza koji je iskočio iz šina na jugu Njemačke, čime je ukupan broj poginulih porastao na pet, saopštila je danas policija.

    U nesreći koja se dogodila juče, povrijeđeno je još 44 osobe, objavila je lokalna policija na Twitteru i dodala da su pojedine osobe zadobile teške povrede, prenio je Rojters.

    Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, dizalice su danas uspjele da podignu najmanje jedan vagon voza koji je izletio iz šina.

    Regionalni i nacionalni političari posjetili su mjesto nesreće.

    Zvaničnici još istražuju uzrok iskakanja voza iz šina u planinskom regionu sjeverno od Garmiš-Partenkirhena u Bavarskoj.

  • “Gađaćemo zapadne gradove ako nas pogode američke rakete”

    “Gađaćemo zapadne gradove ako nas pogode američke rakete”

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev kaže da se šanse za političko rješavanje konflikta u Ukrajini smanjuju pod uticajem Vašingtona i Brisela i napominje da će Rusija morati da djeluje po centrima odlučivanja u slučaju da Kijev upotrijebi bacače raketa koje je dobio od SAD za napade na objekte na ruskoj teritoriji.

    On je upozorio da bi Moskva mogla da gađa zapadne gradove ako Ukrajina upotrijebi američke raketne sisteme za izvođenje udara na rusku teritoriju. Vašington je ove nedjelje saopštio da šalje visokomobilne artiljerijske raketne sisteme M142 u Ukrajinu, što će više nego udvostručiti domet artiljerije njene vojske, prenosi Tajms.

    Ako se, ne daj Bože, ovo oružje upotrijebi protiv ruske teritorije, onda naše oružane snage neće imati drugog izbora osim da napadnu centre odlučivanja – rekao je Medvedev.

    Kako je dodao, krajnji centri donošenja odluka u ovom slučaju se “ne nalaze čak ni na teritoriji Kijeva”.

    On je precizirao da se kada je riječ o centrima donošenja odluka to odnosi na ministarstva odbrane i generalštabove.

    Medvedev je rekao da se šanse za političko rješavanje konflikta u Ukrajini pogoršavaju pod uticajem Vašingtona i Brisela.

    – Šanse se, na žalost, ne poboljšavaju već pogoršavaju i to je nemoguće ne primjetiti – istakao je Medvedev.

    Podsjetio je da je Kijev prije nekog vremena pokazao u izvjesnoj mjeri želju za dogovorom o ključnim pitanjima i to na realističnoj osnovi koja se ogledala i u spremnosti da se priznaju Krim i Donbas, odustane od članstva u NATO i obavi delimična demilitarizacija.

    – Ali, onda, očigledno pod uticajem tih poziva koje Kijev čuje iz Vašingtona i Brisela, ti pregovori su obustavljeni. Situacija se, međutim, nije popravila, u izvesnoj mjeri se pogoršala. Situacija se odvija po sasvim drugačijem scenariju. Tj. dalje se razvija specijalna vojna operacija, mada su imali šansu da pokušaju da se dogovore sa nama po tom pitanju – zaključio je Medvedev.

    Kritike zbog sankcija
    Medvedev je danas kritikovao Zapad zbog “nelegitimnih” sankcija članovima porodica ruskih političara.

    – Izgleda da je Zapad odlučio da reprodukuje najbolje prakse iz prošlosti – napisao je on na Telegramu.

    Medvedev je naveo da kada je riječ o sankcijama, one su dvostruko nezakonite.

    – Sada su, po njihovom modelu, odgovorni ne samo učesnici političkih događaja, državnici ili poslanici, već i njihove porodice, koje ni na koji ničan nisu sposobne da utiču na svoje bližnje za mitske povrede koje je izmislio Zapad – istakao je Medvedev.

    Ako evropski i američki polanici odluče, onda će porodice biti odgovorne, dodao je on.

    – U potpunosti i bez greške. Hajde da blokiramo račune članova porodica, njihovu imovinu, zabranimo im prelazak granice ka zapadnim vrijednostima – naveo je Medvedev.

  • Zelenski želi još?

    Zelenski želi još?

    Skoro svakog dana ukrajinski predsednik Zelenski traži moćnije oružje od Zapada.

    Sada su neke zemlje, uključujući SAD i Nemačku, najavile da će isporučiti još sistema naoružanja. Evo ko šta isporučuje…

    Bitka za Donbas se može dobiti samo teškim naoružanjem – to je konsenzus među vojnim stručnjacima. Da bi smanjili brojčanu nadmoć ruske vojske u tom pogledu, zapadni saveznici Ukrajine su već isporučili hiljade komada oružja sa municijom. Ali jedno je jasno: zemlja se ne može braniti bez daljih isporuka oružja.

    Istovremeno, NATO ne želi da rizikuje rat sa Rusijom. Moskva je već više puta naglašavala da se isporuke oružja takođe mogu računati kao napad – posebno ako je oružje pogodno za napad na rusku teritoriju. Zato države koje podržavaju Ukrajinu veoma pažljivo vagaju koje sisteme naoružanja isporučuju toj zemlji.

    Amerika
    To je ponovo postalo jasno krajem maja, kada je predsednik SAD najavio da će udovoljiti zahtevu vlade u Kijevu da se ukrajinskim oružanim snagama isporuče mobilni raketni bacači.

    Konkretno se verovatno radilo o višecevnim raketnim bacačima tipa MLRS (Multiple Launch Rocket System) ili lakšoj verziji HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System). Obe platforme su pokretne i mogu da ispaljuju veći broj različitih raketa. Glavna razlika je u tome što je kod HIMARS-a raketni bacač montiran na oklopni kamion umesto na gusenično vozilo. Iako ovo ograničava mobilnost van puteva, vozila sa gumama troše znatno manje goriva. Prednost je i to što je za trećinu lakši i može da se transportuje avionom. Oba sistema su sposobna da ispaljuju rakete srednjeg dometa, od nekoliko stotina kilometara.

    Međutim, američka vlada je odbila da isporuči ovo naoružanje. Umesto toga, ukrajinske oružane snage treba da dobiju rakete maksimalnog dometa od 80 kilometara. Cilj je da se odbije ruski napad na ukrajinsku teritoriju. Osim toga, trebalo bi da Ukrajina iz SAD dobije i radarski sistem za protivartiljerijsku odbranu. Američka vlada kaže da se Ukrajina obavezala da neće koristiti oružje za napad na rusku teritoriju.

    Od početka ruskog napada, SAD su daleko najveći liferant oružja Ukrajini. Konkretno, prenosivi raketni sistem Džavelin (za protivtenkovske) i Stinger (protiv vazdušnih ciljeva) verovatno su dali odlučujući doprinos blokiranju ruske invazije u ranoj fazi. SAD i druge zemlje NATO su takođe isporučile jurišne helikoptere i haubice kalibra 155 milimetara za borbu u Donbasu. Predviđeno je da se isporuči još jedinica ovih sistema naoružanja.


    Nemačka
    Ukrajina i NATO partneri optužuju Nemačku da okleva u isporukama oružja. Iz Berlina pak poručuju da se savezna vlada veoma precizno pridržava internih NATO sporazuma. Činjenica je da je Nemačka do sada isporučila Ukrajini hiljade komada oružja poput pušaka, mina i protivtenkovskih, bunkerskih i vazdušnih raketnih bacača – uključujući nekoliko miliona bojeve municije – ali ne i teško naoružanje.

    Pre nekoliko nedelja, savezna vlada je obećala isporuku 50 povučenih protivavionskih tenkova Gepard i sedam samohodnih haubica 2000 (Pancerhaubica 2000). Za razliku od poljskih haubica koje vuku vozila, one mogu nezavisno da menjaju položaj nakon svakog hica.

    Kancelar Olaf Šolc je sada najavio isporuku najsavremenijeg sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T i radara za praćenje. Pored toga, Nemačka će takođe obezbediti četiri višecevna bacača raketa iz zaliha Bundesvera.

    Jedan od problema sa snabdevanjem zapadnog oružja je taj što ga ukrajinski vojnici uglavnom ne poznaju. Iako je kratak brifing dovoljan za jednostavnije uređaje, stručnjaci kažu da obuka za složenije sisteme, kao što je tenk tipa Gepard, može trajati nekoliko nedelja ili čak meseci. To je jedan od razloga zašto Nemačka učestvuje u takozvanim „kružnim razmenama”. Na primer, Češka, Slovenija i Grčka isporučuju Ukrajini tenkove i oklopne transportere sovetskog tipa, a zauzvrat dobijaju modele „Marder” i „Leopard 2” iz zaliha Bundesvera.

    Danska
    No, ne vode se borbe samo oko Donbasa. Ruska Crnomorska flota takođe vrši opsadu jugozapadne obale Ukrajine. Ukrajina je do sada Odesu i druge primorske gradove štitila pre svega morskim minama. Međutim, obala je uglavnom nezaštićena od invazije sa mora, pošto sama Ukrajina nema značajniju mornaricu.

    Protivbrodske rakete tipa Harpun za sve vremenske prilike, koje je obećala Danska, značajno bi poboljšale šanse za odbranu ukrajinske obale Crnog mora. To bi čak moglo da prekine pomorsku blokadu koja u velikoj meri odsijeca Ukrajinu od svetskih tržišta.


    Velika Britanija
    Britanska vlada je, kako je saopšteno, isporučila čitav niz sistema naoružanja Ukrajini. Ovo uključuje različite vođene rakete, poput Dževelina i Stingera, koje, nakon kratke obuke, mogu da koriste pešadinci protiv vazdušnih i kopnenih ciljeva. Ali i teži raketni sistemi koji se mogu lansirati sa vozila ili sa zemlje, takođe su otišli u ruke ukrajinske vojske.

    Prema rečima ministra odbrane Džejmsa Hepija, Ukrajini treba da budu isporučene i „stotine” projektila Brimstone-1, koji mogu da unište tenkove, artiljerijske položaje, ali i lake oklopne čamce. Pored toga, tu je i 120 oklopnih transportera tipa Mastif sa jakim protivminskim oklopom i malim transportnim dronom za snabdevanje pozicija na frontu hranom i municijom.

    Češka
    Navodi se da je Češka već isporučila Ukrajini nepoznat broj oklopnih transportera i borbenih tenkova, višecevnih raketnih bacača i haubica, a možda i borbenih helikoptera sovjetskog tipa. I očigledno zemlja želi da isporuči više teškog naoružanja. Kontinuitet je važan, izjavila je krajem maja ministarka odbrane Jana Černočova.

    Ostali
    Iz različitih izvora se saznaje da i brojne druge zemlje planiraju da isporuče Ukrajini artiljerijske sisteme, uključujući desetine hiljada metaka artiljerijske municije kalibra 155 mm, uključujući Kanadu, Italiju, Grčku, Norvešku i Poljsku. Kao i Nemačka, Holandija želi da isporuči nekoliko samohodnih haubica 2000.

  • Stevandić: Postoji obaveza političara iz Republike Srpske da ne odbiju sastanak sa Putinom

    Najavljeni sastanci člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom, i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom izazvaće negativne refleksije sa Zapada, ali će biti od koristi za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu u cjelini smatra predsjednik Ujednjene Srpske i Dodikov koalicioni partner Nenad Stevandić.

    On dodaje da postoji obaveza političara iz Republike Srpske koji ne bi trebali da odbiju sastanak sa Putinom.

    “Postoji posebna nit koja je vezana za stav Rusije o napadima na Republiku Srpsku, u Savjetu za implemetnaciju mira, u Ujedinjenim nacijama, što posebno obavezuje ljude iz Republike Srpske da ni u kom slučaju ne odbiju ili neeskiviraju sastanak sa Putinom i Lavrovom”, rekao je u razgovoru za N1 Stevandić.

    Stevandić dodaje da Ujedinjena Srpska podržava razgovore sa bilo kojim državnikom, a pogotovo državnicima velikih sila, te dodaje da mu je žao zbog trenutnih blokovskih podjela.

    “Razgovor sa Putinom i Lavrovom u posebnim geopolitičkim okolnostima će izazvati, možda, negativne refleksije sa Zapada, ali da takav razgovor ne treba odbiti, on će biti od koristi i Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj”, rekao je Stevandić.

    Stevandić smatra da će ishod buduće krize sa hranom, energentima i plemenitim metalima zavisiti od dobre komunikacije sa Rusijom.

    “Mi ne učestvujemo ni BiH ni RS u sukobu u Ukrajini, nismo ničiji instrument spoljne politike, ni zapadne, ni američke ni ruske, i mislim da je najbolji način da imamo tu ekvidistancu, da gledamo svoja posla”, rekao je sagovornik N1.

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas u Šipovu da će se u utorak sastati sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovom u Beogradu, dok je za 17. jun najavio susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiji.

  • Dodik: Sastanak sa Lavrovom u utorak, a 17. juna sa Putinom

    Dodik: Sastanak sa Lavrovom u utorak, a 17. juna sa Putinom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas u Šipovu da će se u utorak sastati sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovom u Beogradu, dok je za 17. jun najavio susret sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Rusiji.

    Podsjećamo, Milorad Dodik dobio je poziv za učešće na 25. Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, prenosi RTRS.

    Dodik je naveo da ga je ruski ambasador u BiH Igor Kalbuhov, u ime organizatora, pozvao na ovaj forum u Sankt Peterburgu.

  • Šverceri duvana s pijaca se preselili na internet

    Šverceri duvana s pijaca se preselili na internet

    Nakon pritiska inspekcije i sve većih zapljena duvana i duvanskih proizvoda, prodaja ilegalnih cigareta, rezanog duvana i ručno punjenih cigareta preselila se na internet, uglavnom na Facebook i onlajn oglase.

    Iako ne postoje tačni podaci, virtuelnih trgovaca ilegalnim duvanskim proizvodima je sve više, a šverc se vrši uglavnom kroz razgovore u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, preko ličnih profila ili portala za onlajn trgovinu.

    Onlajn platforme privlačne su za švercere jer omogućavaju anonimnost, i ono što je poseban problem, je da nisu zakonski tretirane na pravi način.

    “Prema informacijama iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prodaja putem interneta je predmet entitetskih zakona o trgovini, te su predmetno nadležni inspekcijski organi, ministarstva unutrašnjih poslova koja u okviru svojih organizacionih jedinica imaju i odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet, te druge policijske agencije”, rekla nam je Belma Agić, izvršni direktor e-Commerce asocijacije u Bosni i Hercegovini.

    U ovoj asocijaciji ističu da su onlajn plaćanja postala sastavni dio finansijske kulture jer je vrijednost e-commerce prometa u Bosni i Hercegovini tokom 2021. godine porasla za nevjerovatnih 312 posto, a broj e-commerce transakcija čak 370 posto.

    “Trenutno ne postoje tačni podaci o broju ilegalnih onlajn trgovina, s obzirom na to da se iste otvaraju bez registracije bilo koje vrste i uz plaćanje pouzećem i nije moguće pratiti njihove finansijske promete niti poslovanje”, ističu u e-Commerce asocijaciji u Bosni i Hercegovini i naglašavaju da naša zemlja još nema zakon koji tretira isključivo internet trgovinu.

    “Ona je regulisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu i Zakonom o zaštiti potrošača u BiH”, rekli su nam iz e-Commerce asocijacije u Bosni i Hercegovini.

    Ono što je činjenica jeste da se u protekle dvije godine smanjuje procenat crnog tržišta duvana, a da je tako, govore i podaci o broju izdatih akciznih markica. U Upravi za indirektno oporezivanje kažu da je u prva četiri mjeseca 2022. godine ukupno izdano 74,5 miliona komada akciznih markica kojima se obilježavaju cigarete i pakovanja duvana za motanje i pušenje, dok je u istom periodu 2021. godine izdano 56,6 miliona komada, što predstavlja porast od 31,6 posto. Ipak, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH naglašavaju da trgovina putem interneta u svijetu potiskuje tradicionalni način trgovanja, tako da su se otvorile i mnoge nove mogućnosti prilikom prodaje robe, pa tako pored onlajn trgovina koje su registrovane i rade legalno, postoje i one koje se bave ilegalnom trgovinom putem Facebooka, Instagrama i drugih društvenih platformi.

    “UIO je prepoznala ovu problematiku i u Planu rada odredila da će posebnu pažnju posvetiti preduzimanju radnji, mjera i aktivnosti u cilju istraživanja, otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja ovih kriminalnih aktivnosti”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO, dodajući da službenici UIO prate internet stranice na kojima se vrši prodaja ilegalno proizvedenih duvanskih prerađevina.

    U UIO ističu i da problemi ilegalne onlajn prodaje duvanskih proizvoda iziskuju određena materijalno-tehnička sredstva kao i adekvatnu obuku službenika s obzirom na kompleksnost ovog pitanja jer korisnici koriste šifrirana imena, daju se lažni podaci o kontakt osobama, koriste se pripejd mobilne kartice itd.

    Poseban problem u svemu predstavlja činjenica da je onlajn tržište u Bosni i Hercegovini potpuno neuređeno, te da je i to jedan od razloga zbog kojih se šverc duvana i duvanskih proizvoda s trgova i pijaca seli na internet.

    Na ovogodišnjem Jahorina ekonomskom forumu je takođe diskutovano o ovom problemu, te su institucije pozvane da se više pozabave njime.

    Takođe, tom prilikom je ukazano da kontinuiranim rastom akciza kao indirektnih poreza raste i siva ekonomija, a poseban akcenat je stavljen na problem koji je sve više prisutan u Evropi, a to je trend prodaje cigareta i rezanog duvana kroz kućnu dostavu.

    Kao odgovor na otvaranje ove važne teme, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) najavili su intenzivnije kontrole poreskih obveznika koji koriste usluge brzih pošta.

    Uz to, Uprava za indirektno oporezivanje nedavno je krenula u nastavak javne kampanje “Stop švercu”, čiji je cilj da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometovanju roba, a posebno duvanskih prerađevina, to i dojave putem otvorenog broja ili na Viber broj 065 355 155, gdje mogu poslati fotografiju i lokaciju gdje se nelegalno prodaju cigarete i duvan, kako bi dežurni ovlašteni službenici UIO mogli u realnom vremenu izvršiti provjeru na terenu.

  • Kod Banjaluke izgorio automobil

    Sinoć u Han Kolima nedaleko od Banjaluke je izgorio automobil marke “Mercedes”, saopšteno je iz Vatrogasne brigade
    Pripadnici Vatrogasne brigade Banjaluka su ugasili požar, a na vozilu je pričinjena totalna šteta.
    Oni su dodali da su dojavu o požaru dobili u 21.54.
    Za sada nije poznato da li ima povrijeđenih u ovom požaru.

  • Putin: Rusija garantuje prolaz za izvoz žita iz Ukrajine

    Putin: Rusija garantuje prolaz za izvoz žita iz Ukrajine

    Rusija garantuje nesmetan prolaz brodova koji prevoze ukrajinsko žito i može da obezbIJedi njegov izvoz kroz luke koje kontroliše, kao što su Berđansk i Marijupolj, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je rekao da Rusija ne ometa izvoz žitarica iz Ukrajine i da se to može učiniti preko crnomorskih luka i susjednih zemalja.

    “Što se tiče ukrajinskog izvoza žitarica, mi tome ne postavljamo prepreke”, naglasio je Putin, prenosi TAS S.

    On je u u intervjuu za TV kanal Rusija 1, rekao da je to moguće i iz luke Odesa pod kontrolom Kijeva, kada Ukrajina “očisti vode od mina”.

    “Kijev može da izvozi žito i kopnenim putem, a najlogičniji put je Bjelorusija, međutim, zapadne sankcije bi morale da budu ukinute za tu zemlju”, naveo je Putin.

    Ruski predsjednik je podsjetio i da su problemi na globalnom tržištu hrane počeli u februaru 2020. godine, a da uzroci energetske krize leže u kratkovidoj politici Zapada.

    Govoreći o problemima sa hranom na globalnom tržištu, on je među uzrocima naveo “kratkovidu politiku evropskih naroda, a prije svega Evropske komisije u energetskoj sferi”.

    “Evropljani su se oglušili o naš snažan zahtjev da zadržimo dugoročne ugovore o snabdijevanju evropskim zemljama prirodnim gasom i počeli da ih zatvaraju. Mnogi su i dalje na snazi, ali su oni počeli da ih ukidaju. To se negativno odrazilo i na evropsko tržište energije: cijene su počele da rastu”, izjavio je ruski predsednik, navodi TAS S.

    UN su upozorile da se posebno afričke zemlje, koje su uvozile više od polovine svoje potrošnje pšenice iz Ukrajine i Rusije, suočavaju sa krizom “bez presedana” izazvanom sukobom.