VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uprkos upozorenjima Moskve: Velika Britanija šalje oružje dalekog dometa Ukrajini

    Uprkos upozorenjima Moskve: Velika Britanija šalje oružje dalekog dometa Ukrajini

    Ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas (Wallace) rekao je da će u Ukrajinu poslati višestruke raketne sisteme koji mogu pogoditi metu na udaljenosti do 80 kilometara.

    Volas je rekao da će se podrška Velike Britaniji Ukrajini promijeniti u skladu s razvijanjem ruske strategije. Ovaj potez koordiniran je sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    • Ovi vrlo sposobni višestruki raketni sistemi M270 omogućit će našim ukrajinskim prijateljima da se bolje zaštite od brutalne upotrebe dalekometnog topništva, koje su snage (ruskog predsjednika Vladimira) Putina neselektivno koristile da sravne gradove – istakao je Volas.

    Podsjećamo, američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) prošle sedmice je rekao da će SAD isporučiti Ukrajini topničke raketne sisteme visoke pokretljivosti pod nazivom HIMARS.

    Moskva je bila ljuta zbog te odluke Vašingtona, a jučer je Vladimir Putin zaprijetio proširivanjem spiska ciljeva Rusije u Ukrajini ukolo zapadne zemlje pošalju oružje dugog dometa u Kijev.

  • Posebna sjednica NSRS na zahtjev Dodika, obraća se i ruski ambasador u BiH

    Posebna sjednica NSRS na zahtjev Dodika, obraća se i ruski ambasador u BiH

    Narodna skupština Republike Srpske održaće danas posebnu sjednicu u Banjaluci na kojoj bi trebalo da bude razmatrana informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.

    Sjednica je sazvana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Na sjednicu su pozvani predsjednici parlamentarnih političkih partija i imaće mogućnost da se obrate u trajanju do 10 minuta.

    Potpredsjednik parlamenta Denis Šulić rekao je ranije Srni da su predsjednici većine parlamentarnih stranaka najavili prisustvo posebnoj sjednici, na kojoj će uvodničar biti srpski član Predsjedništva Bih Milorad Dodik, a potom će se obratiti i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.

    Šulić je rekao da će se poslije ruskog ambasadora u parlamentu obratiti predsjednici svih političkih partija koje su se javile do petka, 3. juna, do 16.00 časova.

    On je istakao da je namjera rukovodstva Narodne skupštine da se čuje glas i vlasti i opozicije i svih političkih partija sa sjedištem u Republici Srpskoj o ovoj važnoj temi ne samo za Republiku Srpsku i BiH, nego i za region i svijet.

    Posebna sjednica, koju je zakazao Kolegijum Narodne skupštine, počeće u 15 časova.

  • “Dodik ide na Istok, jer ga Zapad neće”

    Nakon što je Milorad Dodik najavio da će se sutra u Beogradu sastati s ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom, čiji se dolazak juče iskomplikovao i vjerovatno će biti otkazan, a potom, 17. juna, u Sankt Peterburgu s Vladimirom Putinom, zategnuta politička situacija u BiH dodatno se uzburkala.

    Ovaj Dodikov potez analitičari različito tumače i ocjenjuju, ali svi su saglasni da je u pitanju politika visokog rizika.

    Dok neki sagovornici Srpskainfo tvrde da se radi o katastrofalnom činu, koji će BiH i Republiku Srpsku definitivno udaljiti od Evrope i pridružiti je nesretnim azijskim pokrajinama, poput Abhazije, u kojima godinama vlada zamrznuti konflikt, istoričar i diplomata Slobodan Šoja smatra da je Dodikov potez očekivan.

    – Ima ipak neke logike u svemu ovome. Dodik se odavno opredijelio za Rusiju, bezrezervno i odano, naročito otkad zna da je na Zapadu izgubio svaki kredibilitet. Bilo bi nemudro s njegove strane dodvoravati se Zapadu. Prvo, narodu to ne bi bilo drago, a drugo, Zapad ga ne bi prihvatio – ocjenjuje Šoja za Srpskainfo.


    Diplomata, koji je služio i kao ambasador BiH u Parizu i Kairu, dodaje da će Dodik iskoristiti svaku priliku da pokaže koliko je vezan za Istok, odnosno za Rusiju i Srbiju.

    – Vučić to ne može, jer i dalje očekuje da će manevrisati između dvije vatre. Ali to više nije moguće. Zapad mu je to već rekao, sad će mu to reći i Lavrov. U zamjenu, imaće privilegovane cijene plina u Srbiji – smatra Šoja.

    Ističe da je tužno što moderni svijet ne prihvata da male zemlje sačuvaju svoj suverenitet i pravo da biraju, i na jednoj i drugoj strani, ono šta im odgovara, a ne da jedno isključuje drugo.

    Ipak, i u takvim uslovima moguće je odigrati mudro.

    – Da je Dodik malo taktičniji, mudriji, diplomatski vještiji, mogao bi odigrati veliku utakmicu i pomoći da cijela BiH od toga ima koristi. Pa bi se na kulturan način svima poručilo: jedni guraju na Istok, drugi na Zapad, a pošto dogovora nema, mi ostajemo neutralni – navodi Šoja.

    Da je neutralnost moguća misija saglasan je i Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

    Šolaja smatra da nema ničeg lošeg u tome što će Dodik razgovarati s Putinom i, eventualno, Lavrovom.

    – Mi smo mala zemlja, moramo razgovarati sa svima, pa i s Rusima i Amerikancima. Razgovor je, uostalom, jedini način rješavanja konflikata – kaže Šolaja za Srpskainfo.

    Dodaje da je bitno da se predstojećim razgovorima ne razbuktava sukob, niti nameće svrstavanje.

  • Zaharova: Zatvaranje neba za Lavrova – još jedan u nizu prekida kanala veze

    Zaharova: Zatvaranje neba za Lavrova – još jedan u nizu prekida kanala veze

    Susjedi Srbije zatvorili su vadušni prostor za avion ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, čime je prekinut još jedan u nizu kanala veze, istakla je portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je dodala da je podjela Evrope i Rusije u interesu SAD.

    • Zatvorivši vazdušni prostor, zemlje članice EU i NATO zatvorile su još jedan u nizu kanal veze – rekla je Zaharova za italijanski TV “La7”.

    Prema njenim riječima, Rusija, za razliku od EU, ne namjerava uspostavljati “željeznu zavjesu”, prenose ruski mediji.

    Predsjednik Komiteta za međunarodne poslove pri Savjetu Ruske Federacije Grigorij Karasin ocijenio je kompleksom politične inferiornosti odluku nekoliko evropskih zemalja da ne dopuste prelet aviona sa Lavrovom u Srbiju.

    • Koliko je Lavrov opasan za Evropu – dodao je on.

    Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora juče su saopštile da zatvaraju nebo za prelet aviona Lavrova koji je prema najavama trebalo danas da se sastane sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • Ranjen Dejan Kostić Dela, više puta osuđivan na zatvorske kazne

    Ranjen Dejan Kostić Dela, više puta osuđivan na zatvorske kazne

    Dejan Kostić Dela ranjen je sinoć u pucnjavi koja se dogodila u Banjaluci, potvrđeno je za Srpskainfo.

    Za sada nema informacija i njegovom zdravstvenom stanju.

    Dejan Kostić Dela je već godinama poznat policiji po teškim krivičnim djelima i do sada je više puta osuđivan na zatvorske kazne.

    Prije par godina uhapšen je nakon što je na društvenim mrežama procurio snimak kako maltretira i šamara dva mladića u Banjaluci.

    Kako Srpskainfo saznaje, još niko nije uhapšen zbog pucnjave.

    Uskoro se očekuje više informacija.

  • “Savjet ministara usvaja odluku o finansiranju izbora”

    “Savjet ministara usvaja odluku o finansiranju izbora”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da će Savjet ministara donijeti odluku o finansiranju izbora prema zahtjevu Centralne izborne komisije.
    “Time će biti završena saga u vezi s ovim pitanjem”, naveo je Dodik na svom “Tviter” nalogu.

    Centralna izborna komisija BiH pozvala je ranije Savjet ministara da na sjednici zakazanoj za sutra u dnevni red uvrsti donošenje odluke o osiguranju finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje opštih izbora 2022. godine i tu odluku usvoji.

    Iz CIK-a su istakli da ova komisija za sprovođenje opštih izbora zahtijeva 12.568.000 KM, u šta nije uključen redovni godišnji budžet CIK-a.

  • 5 pogrešnih pretpostavki Zapada o Putinu

    5 pogrešnih pretpostavki Zapada o Putinu

    Jedan od razloga zašto je tako teško shvatiti ruske namjere – posebno kada je u pitanju rat u Ukrajini – jeste značajna razlika između toga kako spoljni posmatrači vide događaje i kako na njih gleda Кremlja.

    Stvari koje se nekima čine očiglednim, kao što je nemogućnost Rusije da ostvari vojnu pobjedu, u Moskvi se doživljavaju potpuno drugačije. Činjenica je da većina diskusija o tome kako pomoći Ukrajini da pobijedi na bojnom polju, natjerati Кijev na ustupke i da li dozvoliti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da sačuva obraz, nemaju mnogo veze sa stvarnošću, piše Forin polisi.

    Ovo je pet uobičajenih pretpostavki Zapada o Putinu i tome kako on vidi ovaj rat, a koje su se pokazale kao pogrešne.

    Putin zna da gubi
    Ovo proizilazi iz pogrešne ideje da je glavni cilj Rusije da preuzme kontrolu nad velikim dijelovima Ukrajine – i stoga, kada ruska vojska ne uspije da napreduje ili se čak povuče, to predstavlja neuspjeh. Međutim, Putinovi glavni ciljevi u ovom ratu nikada nisu bili sticanje teritorije, navodi Forin polisi, već sprečavanje Zapada da koristi ukrajinsku teritoriju kao most za antiruske geopolitičke aktivnosti. Кao rezultat toga, Rusija svoju vojnu operaciju ne vidi kao neuspješnu. Ukrajina se neće pridružiti NATO niti će moći mirno da postoji bez razmatranja ruskih zahtjeva za “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” – što znači zaustavljanje bilo kakve potencijalne vojne saradnju sa NATO.

    Da bi ostvarila ove ciljeve, Rusija treba da održi svoje vojno prisustvo na ukrajinskoj teritoriji i nastavi da napada ukrajinsku infrastrukturu. Nema potrebe za velikim teritorijalnim osvajanjem niti zauzimanjem Кijeva. Čak je i aneksija Luganske i Donjecke oblasti, koju Moskva vidi kao samo pitanje vremena, sporedni cilj da Ukrajina plati za “pogrešne”, prozapadne geopolitičke izbore u posljednje dvije decenije. U Putinovim očima, on ne gubi ovaj rat. U stvari, on vjerovatno vjeruje da pobjeđuje.

    Zapad bi trebalo da pomogne Putinu da “sačuva obraz”
    Zamislite situaciju u kojoj Ukrajina prihvata većinu ruskih zahtjeva – priznaje Кrim kao ruski, a Donbas kao nezavisan i obećava da nikada neće ući u NATO. Hoće li to okončati sukob? Čak i ako se mnogima čini da je odgovor očigledno “da“, to je netačno, objašnjava Forin Polisi. Rusija možda vodi bitku sa Ukrajinom, ali geopolitički vidi sebe u ratu protiv Zapada na ukrajinskoj teritoriji. U Кremlju se Ukrajina smatra antiruskim oružjem u Zapadnim rukama — a njegovo uništavanje neće automatski dovesti do pobjede Rusije u ovoj geopolitičkoj igri. Za Putina, ovaj rat nije između Rusije i Ukrajine — a ukrajinsko rukovodstvo nije nezavisni akter, već zapadno sredstvo.

    Dakle, kakve god ustupke Ukrajina napravila, Putin će nastaviti da eskalira rat sve dok Zapad ne promijeni svoj pristup i ne prizna da, kako Putin kaže, korijeni problema leži u tome što Vašington 30 godina ignoriše rusku zabrinutost za bezbjednost zbog širenja NATO.

    Nerealni ruski zahtjevi koje je Кijev odbacio su samo način da Кremlj poveća ulog u konfrontaciji između Rusije i Zapada, testirajući sposobnost Zapada da ostane ujedinjen i dosljedan. Zapad danas gleda na problem u pogrešnom svjetlu – u nastojanju da zaustavi ruski rat, on se fokusira na vještačke izgovore Moskve za invaziju i previđa Putinovu zabrinutost od “zapadne prijetnje”.

    Putin ne gubi samo na bojnom polju, već mu prijeti i državni udar
    Zapravo, situacija je obrnuta, barem za sada. Ruska elita se konsolidovala oko Putina kao jedinog lidera koji može da učvrsti politički sistem i spriječi nerede. Elita je politički impotentna, uplašena i ranjiva — uključujući i one koji su u zapadnim medijima prikazani kao ratni huškači. Napraviti potez protiv Putina danas je ravno samoubistvu osim ako Putin ne počne da gubi sposobnost da vlada (fizički ili mentalno). Uprkos novim podjelama i pukotinama u redovima, režim nije ugrožen.

    Putin se plaši antiratnih protesta
    Istina je da se Putin više plaši proratnih protesta i da mora da uzme u obzir želju mnogih Rusa da vide uništenje onoga što oni nazivaju ukrajinskim nacistima. Raspoloženje javnosti moglo bi da podstakne eskalaciju, što bi navelo Putina da bude još odlučniji, čak i ako je to rezultat propagande samog Кremlja.

    Putin je duboko razočaran svojim najbližim krugom
    Ovo je pitanje o kome se intenzivno raspravlja na Zapadu. To proizilazi iz spekulacija o hapšenju bivšeg Putinovog zamjenika šefa kabineta Vladislava Surkova, pritvaranja Sergeja Besede, visokog oficira bezbjednosti odgovornog za Ukrajinu i čistki u Putinovom najužem krugu. Na sve ove glasine treba gledati sa krajnjim skepticizmom. Prvo, nije bilo potvrde nijedne od njih. Štaviše, visokopozicionirani izvori sugerišu da ni Beseda ni Surkov nisu uhapšeni. Drugo, Putin je vjerovatno uznemiren i razočaran svojim osobljem, ali nije u njegovom stilu da čisti svoj unutrašnji krug osim ako nisu počinjeni ozbiljni zločini.

    Putinu su važne samo namjere, a ako su ga ruske tajne službe pogrešno informisale bez zlih namjera, neće biti krivičnog gonjenja. Кonačno, Putin je od samog početka pažljivo rukovodio vojnom kampanjom u Ukrajini, pa je bilo vrlo malo prostora za podređene da pokažu bilo kakvu inicijativu.

    Sve ovo znači da je zapadna dilema — udvostručiti podršku Ukrajini ili umiriti Putina jer je očajan i opasan — suštinski pogrešna. Mogu biti samo dva moguća ishoda. Ili će Zapad promijeniti svoj pristup Rusiji i početi ozbiljno da shvata ruske brige koje su dovele do ovog rata ili se Putinov režim raspada i Rusija revidira svoje geopolitičke ambicije, prenosi Blic.

    U ovom trenutku, i Rusija i Zapad izgleda da je suprotna strana osuđena na propast i da je vrijeme na njihovoj strani. Putin sanja o tome da Zapad nagrizaju politički preokreti, dok Zapad sanja o tome da Putin bude uklonjen ili svrgnut. Niko nije u pravu, zaključuje Forin polisi. Na kraju krajeva, dogovor između Rusije i Ukrajine moguć je samo kao produžetak šireg sporazuma između Rusije i Zapada ili kao rezultat kolapsa Putinovog režima. I to daje predstavu o tome koliko bi rat mogao trajati – u najboljem slučaju godinama.

  • Orbanov kec u rukavu

    Orbanov kec u rukavu

    Mađarski premijer Viktor Orban poznat je kao čovjek koji uvijek “tjera po svom” i koji se ne obazire na zahtjeve koji dolaze iz EU. Kada je pobijedio na izborima 3. aprila i osvojivši četvrti mandat, djelovao je samouvjerenije nego ikada ranije.
    Ovom pobjedom otvorio je put da sprovede u djelo ideju koja se “krčka” već duže vrijeme, a to je stvaranje mađarske “superbanke”, koja će mu pomoći da učvrsti svoju vlast.

    „Sigurno smo u dobroj formi. Naša pobjeda se vidi sa Mjeseca“, rekao je Orban nakon izborne pobjede.

    Grupa bankara koje imaju bliske veze sa premijerovim elitnim krugom ljudi vjerovatno je osjetila olakšanje. Orban, lider vlade u Evropi sa najdužim stažom, godinama je podržavao njihove napore da se tri najveće banke u zemlji spoje u jednu instituciju, nadajući se da će to služiti njihovim političkim ciljevima koliko i klijentima. Njegova pobjeda znači da će projekat Mađarskog Bankholdinga definitivno napredovati.

    Iste noći napravljeni su prvi koraci. Izborna noć je izabrana kao trenutak kada će se spojiti neki od sistema prve dvije članice, Budimpeštanske banke i MKB banke. Predviđa se da će se treći partner Takarekbanke pridružiti 2023. godine.

    Fuzija je protekla glatko, a sistemi su u funkciji. Orban je za sada siguran na funkciji još bar četiri godine, što je možda i dovoljno vremena da “superbanka” sazri. Mađarski Bankholding je zaživio sa namjerom da Orbanovom političkom sistemu da čvrstu finansijsku kičmu, piše Fajnenšel tajms.

    Kada je preuzeo vlast 2010. godine, njegova partija Fides objavila je da će upravljati u okviru “Nacionalnog sistema saradnje” prema kojem će se svi članovi društva udružiti rati postizanja zajedničkih ciljeva. U praksi je ovaj sistem saradnja postao mreža državnih institucija i preduzeća koje obično vode Orbanovi saradnici i prijatelji.

    Lideri EU su optužili Orbana da kanališe subvencije EU i ugovore o javnim nabavkama ovoj mreži kako bi gajio lojalnost i učvrstio režim. Njegova vlada to poriče, ali se sada suočava da nedostatkom finansiranja jer EU zadržava 7,2 milijarde evra sredstava za oporavak nakon pandemije zbog zabrinutosti zbog korupcije u toj zemlji, kao i vladavine prava.

    Velika privatna banka kao što je Mađarski Bankholding mogla bi da pomogne u stimulisanju mađarske privrede. Vlada kaže da je namjera spajanja stvaranje “strateški važne” banke koja će pomoći da bankarski sektor Mađarske bude sigurniji i efikasniji. Ali banka koja blisko sarađuje sa vladom i koja čak prima instrukcije od nje, takođe bi ubrzala razvoj hibridne ekonomije.

    “Pored direktnog profita i finansiranja svojih kompanija, ono šta Orban i vlada najviše priželjkuju je uticaj”, kaže izvršni direktor banke koji je pričao pod uslovom anonimnosti.

    “Oni žele veliku banku što je odličan posao, ali glavni razlog je moć”, kaže drugi izvršni direktor finansijskog sektora.

    “To vam može pomoći da finansirate izgradnju Nacionalnog sistema saradnje”, rekao je on.

    U svoja tri uzastopna mandata od 2010. godine, Orban je stvorio gotovo nepobjedivu političku mašinu, koja je obezbjeđivala uspjeh na izborima. Sada može da nastavi i obezbijedi ekonomsku i ideološku nadmoć.

    Bankholding će pomoći Orbanu da stvori otpornu lokalnu ekonomsku i društvenu elitu, kažu ljudi upoznati sa njegovim razmišljanjem. To bi takođe moglo da ispuni njegov nacionalistički plan slabljenja i potiskivanja stranih rivala, prenosi Nova.rs.

    Mađarska vlada je odbacila ideju da će “superbanka” služiti Orbanovoj agendi. Družavno vlasništvo biće nad samo 30,35 odsto banke, to kako oni ističu, znači da “nema i ne može biti političkog uticaja u njenom svakodnevnom radu”.

    Ova banka “podliježe istom prilično strogom zakonskom okviru i operativnim standarima kao i svaka banka”. A u tome leži rizik. Jedna od glavni ranjivosti banke, jeste to što su njene knjige već pune kredita za ljude koji pripadaju Orbanovom režimu. Ako Orban ne uspije, mnoge od tih kompanija će izgubiti debele ugovore sa državom i mogle bi da ne otplate svoja dugovanja, što bi zauzvrat pogodilo banku.

    Ipak, ne smatraju svi da je ovo loša ideja. Izvori bliski situaciji, rekli su da je bi ovakva finasijska institucija bila blagodet za ekonomiju zemlje, ali samo ako je oslobođena političkog uticaja i ako je dovoljno jaka da preraste svoju izloženost Orbanovom sistemu.

    Izgradnja superbanke
    Orban je dugo bio ubijeđen da ekonomski uticaj mora da podrži političku moć da bi njegov režim bio trajniji, što je lekcija koju je naučio kada se njegov prvi premijerski mandat završio porazom 2002. godine. Kada je ponovo preuzeo vlast 2010. godine, okrenuo se da preuzme kontrolu nad ekonomijom zemlje od samog početka.

    U svom manifestu iz 2010. godine, Orban je banke pretvorio u žrtveno jagnje, obećavajući da će se boriti protiv zajmodavaca koji su uglavnom u stranom vlasništvu, a za koje je rekao da su Mađarima previše naplaćivali. Orban je ispravio zjapeću fiskalnu rupu dodatnim porezima na velika preduzeća, uglavnom u stranom vlasništvu, uključujući i banke. Izbjegnuta je nelikvidnost, pa je počeo da remontuje cio sketor, prenosi Fajnenšel tajms.

    Premijer nije gubio vrijeme. 2012. godine, država je kupila od njemačke DZ banke veliki udio u Takarekbanci, mreži štedišno-kredinih zadruga. Država je 2014. godine kupila MKB od njemačkog BajernLB-a. Sljedeće godine je vlada kupila Budimpeštansku banku. Vlada je 2016. godine reprivatizovala MKB banku i u roku od 12 mjeseci jedan od Orbanovih najbližih prijatelja je pokupio veći dio toga.

    Mađarski Bankholiding je počeo sa radom kao holding kompanija 2020. godine, prije planiranog spajanja. Tri zajmodavca koji su udružili snage su imali različite profile. MKB banka je bila jaka u korporativnim kreditima i privatnom bankarstvu. Budimpeštanska banka je bila moderna univerzalna banka sa fizičkim, korporativnim i investicionim uslugama. U međuvremenu, Takarekbanka je bila sastavni dio modernog jezgra i zaostalih seoskih štedišnih zadruga iz komunističko doba.

    Finansiranje imperije
    Spajenje još nije završeno, ali knjige Bankholdinga su pune zajmova Orbanovim saveznicima, prijateljima i članovima porodice, kažu izvori koji su direktno upoznati sa poslovanjem ove ustanove.

    Portparol Narodne banke Mađarske, centralne banke zemlje, koja djeluje kao tržišni regulator, kaže da Bankholiding ne predstavlja nikakve “materijalne dodatne ranjivosti ili rizike”, osim profila rizika koje imaju finansijske ustanove.

    Ipak, tu je politički uticaj koji vlada ima nad Bankholdingom. U martu, kada je spajanje bilo na pomolu, ispostavilo se da je MKB banka pozajmila 10 miliona evra franuskoj političarki i predsjedničkoj kandidatkinji Marin Le Pen.

    Orban je podržao njenu politiku i često se sastajao sa njom prethodnih godina. Prema riječima dvojice ljudi koji su upoznati sa detaljima ove pozajmice, Orbanova direktna naredba je bila neophodna za produženje kredita Le Penovoj. To je bila neka vrsta testa lojalnosti za Bankholding. Novac je odobren, Orbanova volja je preovladala, a banka je prošla test.

    Pojavili su se dokazi koji sugerišu da bi centalna banka mogla da ima sukob interesa kada je superbanka u pitanju. Dvije kopanije, sada kontrolišu oko 23 odsto Bankholdinga, prema dokumentima kompanije. Obje kompanije su u vlasništvu zajeničkih fondova kojima upravlja Ištvan Szaraz, poslovni partner i blizak prijatelj Adama Matolcsija, sina guvernera centralne banke.

    Portparol Narodne banke Mađarske u saopštenju navodi ga banka oštro negira da guverner centralne banke ili bilo koji član njegove porodice ima bilo kakav vlasnički odnos sa Mađarskim Bankholdingom.

    Sistemski rizik
    Izloženost Banholdinga Orbanovom uticaju držala je cio bankarski sektor na ivici prije izbora. Bankholding je bio legalna reanost, a njegov kombinovani tržišni udio i bilans od 21,4 milijarde evra, lako drugi po veličini u zemlji, učinili su je prevelikom da bi propala. Da je opozicija pobijedila, možda bi Orbanovim saveznicima oduzeli unosne ugovore, ostavljajući ih nesposobnim da vraćaju zajmove.

    Ali sada kada se Orban ponovo pozicionirao kao premijer, spajanje se nastavlja ubrzano. Niko iz bankarskog svijeta još nije voljan da javno podijeli stavove o Bankholdingu iz straha da ne naljute premijera, ali mnogoi privatno kažu da osjećaju ljutnju zbog sistemskih rizika projekta. Međutim, ima i onih koji imaju osjećaj propuštene prilike šta je ova superbanka mogla da učini za Mađarsku.

    “Integrisanje štednih zadruga je mudro, a spajanje maloprodajnih, korporativnih i malih preduzeća je pametno. Ali oni teško mogu da se nose sa tim jer su zauzeti finansiranjem imperije”, navodi jedan anonimni sagovornik koji je godinama u bankarstvu.

  • Abramovič predvodi 20 najmoćnijih ruskih tajkuna u borbi protiv EU

    Abramovič predvodi 20 najmoćnijih ruskih tajkuna u borbi protiv EU

    Ruski oligarsi i industrija bore se protiv evropskih sankcija, tužbama pred Sudom Evropske unije.

    Naime, najmanje 20 najmoćnijih ruskih magnata podnosi tužbe protiv Evropske unije kako bi odmrznuli svoju imovinu i deblokirali svoje vize, otkrio je portal Politiko.

    Popis podnesaka upućenih Sudu EU, Opšteg suda, prikazuje niz imena koja se preklapaju s popisom sankcionisanih pojedinaca koji je sastavio Savjet Evropske unije, a izgleda kako postoji i nekoliko anonimnih sudskih slučajeva koje su pokrenuli ruski oligarsi. Među poznatim imenima su Fridman, Aven i Usmanov, koji su tužbu sudu podnijeli od kraja aprila do kraja maja. Na sudskom popisu trenutno se spominju samo prezimena, ali ista se imena nalaze na popisu sankcionisanih osoba Savjeta EU. EU je sankcionisala Mihaila Fridmana, osnivača ruske investicijske firme Alfa Group. Takođe je zamrzla sredstva i nametnula zabranu putovanja Fridmanovom bivšem poslovnom partneru Petru Avenu, kojeg EU smatra “jednim od najbližih oligarha Vladimira Putina”.

    Sankcije su pogodile i ruskog milijardera Ališera Usmanova. Firme i predstavnici Fridmana i Avena nisu bili dostupni za komentar, dok je portparol Usmanova odbio da komentariše “pravne procedure vezane za sankcije”. Politiko takođe nije dobio odgovore na pokušaje kontaktiranja Abramoviča. Ali, nisu ljuti samo oligarsi.

    Niz ruskih organizacija takođe se žali na mjere koje je blok preduzeo protiv njih. Televizija RT podnijela je tužbu na suspenziju koju je Opšti sud uvažio, ali je još jedno ročište u ovom slučaju zakazano za 10. jun. Ruski fond za direktna ulaganja podnio je žalbu nakon što je EU u martu zabranila ulaganja u fond. Investicijska institucija VEB.RF, čijeg predsjednika je imenovao Vladimir Putin, takođe je pokrenula sudski postupak. Iako iz Suda Evropske unije odbili da komentarišu pojedinačne slučajeve, portparol Žak Zamit rekao je da će proći dug put do izricanja presuda. Slučaj bi mogao da potraje mjesecima, definitivno, čak i oko godinu dana za slučaj od početka do kraja, rekao je Zamit. Očekuje se da će u sljedećih nekoliko nedjelja i mjeseci biti pokrenuto još slučajeva, jer je EU do sada sankcionisala više od 1.000 ljudi.

    Evropska unija ima različite rezultate kada se uspješno brani od takvih pritužbi. Od 2008. do 2015, na primjer, EU je izgubio oko dvije trećine pravnih sporova vezanih za sankcije koje je uveo, prema studiji koju je zatražio Evropski parlament.

    Ali čak i ako oligarsi dobiju slučajeve, možda neće dobiti svoj novac natrag. Andreas Gajger iz lobističke firme Alber & Geiger, koja je radila na sankcijama, smatra da su tužbe protiv Evropskog savjeta beskorisne čak i ako je sud presudio u korist podnositelja pritužbi. To je zato što Savjet svake godine izdaje nove popise sankcija.

    – Ti oligarsi će ostati na popisu sankcija — čak i ako dobiju sve svoje sudske sporove, jer Savjet stalno šalje nove odluke, čak i ako Sud EU odluči da je odluka bila nezakonita – pojasnio je Gajger, prenosi Blic.

    Na primjer, bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, ruski saveznik, već godinama podnosi žalbe. Imovina mu je zamrznuta 2014. zbog pronevjere državnih sredstava neposredno prije nego što je svrgnut masovnim demonstracijama, i u junu prošle godine Sud je stao na njegovu stranu, ali je EU najavila da će zadržati sankcije. Dva nova slučaja pod imenom Janukovič registrovana su prošlog mjeseca. Jedini način da se skine s popisa sankcija, rekao je Gajger, bilo dugotrajno političko lobiranje, ali EU bi mogla da ima odgovor i za to. Posljednji paket sankcija bloka, koji je stupio na snagu u petak, čini ilegalnim evropskim firmama lobiranje za Ruse ili rusku vladu.

  • Skaču kamate i na depozite i na kredite u bh. bankama

    Skaču kamate i na depozite i na kredite u bh. bankama

    • Održi li se trend neizvjesne ekonomske situacije, očekuje se da će u BiH banke podići kamate na depozite, ali i na kredite, potvrdili su iz Udruženja banaka BiH.

    Kako pojašnjavaju, ekonomska dešavanja u Evropi, gdje je najavljen skok kamatnih stopa, ne bi u velikoj mjeri trebalo direktno da se odraze na BiH, ali s obzirom na inflaciju, koja je kod nas trenutno iznad osam odsto, povećanje kamatnih stopa i u BiH je praktično neminovno.

    “Inflacija će u narednom periodu ići i preko 10 odsto i bez smirenja inflacije neće doći do regulisanja kamatnih stopa”, kaže za “Nezavisne novine” Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    A da bi se situacija regulisala, više je preduslova. Prvi je, navodi Kutle, povećanje kamatnih stopa na depozite.

    “Osjeća se da kamatne stope na depozit u BiH danas iznose nula, odnosno da malo-pomalo, uslovno rečeno, počinju nestajati iz banaka. Ljudi koji imaju veće depozite ulažu u nekretnine, investicije, zlato i druge proizvode, jer na štednji nemaju kamatu, a inflacija je osam odsto, što znači da najmanje toliko gube na novcu”, pojasnio je Kutle.

    Ako se ovo nastavi, banke u BiH, kako je pojasnio, moraće da regulišu kamatnu stopu na depozite da bi uopšte mogle funkcionisati.

    “A čim i ako budu podizali kamatnu stopu na depozite, jasno je da će morati dirati kamatnu stopu i na kredite”, naglasio je Kutle.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ovakav epilog potpuno očekivan.

    Ističe da je još prije početka pandemije virusa korona upozoravao da bankarski sektor prikuplja niske kamatne stope i da će, čim dođe do porasta kamatnih stopa zbog inflacije, solventnost banaka biti dovedena u pitanje.

    “Nažalost, ovo je vrlo neprijatan scenario po nas. Ali danas o tome pričati, a ne prije četiri godine, pokazuje jednu neozbiljnost naših institucija, a donekle i naših banaka”, navodi Đogo.

    On je uvjeren je da će banke povećati i aktivne i pasivne kamatne stope.

    “Nema nikakvog smisla da držite beskorisne kamatne stope od dva-tri odsto, kada je inflacija 10 odsto. Time praktično gubite kupovnu moć svog novca koji držite u bankama. Ako je inflacija 10 odsto, onda bi teoretski trebalo da imate kamatnu stopu 10, 12 ili 13 odsto”, pojašnjava Đogo za “Nezavisne novine”.

    Ono što slijedi, kako tvrdi, jeste da će banke pored iskazanog gubitka, prestati da odobravaju kredite po fiksnim kamatnim stopama, pogotovo kada su u pitanju dugoročni krediti.

    “Imali ste do sada mogućnost da uzmete, recimo, do sedam godina kredit sa fiksnom kamatnom stopom. To će se skratiti na godinu, možda maksimalno tri. Kamatne stope, i aktivne i pasivne, će se povećati”, naglašava Đogo.

    Evropa se, podsjetimo, priprema za značajan rast kamata na kredite. Iz Izvršnog odbora Evropske centralne banke nedavno je prvi put najavljeno da bi za dva mjeseca i evropske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile brojne druge centralne banke.