VRBAS Media

Autor: INFO

  • Peskov: Mobilizacija odgovor na prijetnje NATO

    Peskov: Mobilizacija odgovor na prijetnje NATO

    Djelomična mobilizacija u Rusiji je odgovor na prijetnje NATO Moskvi vojnim kapacitetima, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Odgovarajući na pitanja novinara, Peskov je podsjetio da je prošle sedmice rečeno da vlasti ne razmatraju punu mobilizaciju.

    “Predsjednik Vladimir Putin izjavio je u svom obraćanju kako su se uslovi promijenili od početka specijalne operacije. Putin je rekao da smo mi suočeni sa vojnim potencijalom NATO-a i velikim brojem drugih zemalja koje su prema nama neprijateljske”, napomenuo je Peskov.

    On je uputio novinare da pročitaju osmu klauzulu Putinovog dekreta u kome se precizno navodi kada i koliko rezervista će biti pozvano, prenosi TASS.

    Peskov je dodao da je istraga u toku o napadima na Rusiju, posebno na oblasti u regionima Belogorda i Kurska.

    Putin je danas potpisao dekret o parcijalnoj mobilizaciji.

  • Vučić: Ne verujem da Putin blefira

    Vučić: Ne verujem da Putin blefira

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u intervjuu za američku TV mrežu Njuzmaks izrazio očekivanje da mir prevladati i da će doći do kompromisnog rješenja između Rusije i Ukrajine i ocijenio da ruski predsednik Vladimir Putnin ne blefira kada govori o svojim daljim potezima.

    Novinar Njuzmaksa je rekao da je Zapad zabrinut poslije Putinovog obraćanja i izjave o mogućoj upotrebi svih vojnih kapaciteta i upitao predsjednika Vučića, koji se više puta susreo sa ruskim liderom, da li smatra da predsjednik Rusije blefira.

    “U Srbiji se nadamo da će mir prevladati i da će svi učiniti sve da se dođe do kompromisnog rešenja. Ne mogu da govorim kao vojni analitičar, već kao predsednik, da bi odgovorio na ovo pitanje, ali da, tačno je, mnogo puta sam se video sa predsednikom Putinom i ne verujem da on blefira”, rekao je Vučić koji se nalazi u Njujorku povodom ucešća na 77. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

    Tokom emisije voditelji su pomenuli da Srbija ima dobre odnose sa Rusijom i upitali Vučića kakav je odnos Srbije prema sukobu u Ukrajini.

    “Mi imamo tradicionalno dobre odnose sa Rusijom i Ukrajinom”, naglasio je Vučić. Dodao je i da se Srbija ne stavlja ni na čiju stranu i da će uvijek osuditi rat.

  • Brisel pojačava pritisak na Balkan

    Brisel pojačava pritisak na Balkan

    EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

    Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

    Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

    Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

    Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

    “Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

    “Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

    Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

    Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

    Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

    “Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

    O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

    “Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

    Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

    Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

    Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
    Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

  • Si: Armija da se priprema za stvarna ratna dejstva

    Si: Armija da se priprema za stvarna ratna dejstva

    Kineska narodnooslobodilačka armija trebalo bi da se fokusira na pripreme za stvarna ratna dejstva, poručio je danas kineski predsjednik Si Ðinping učesnicima seminara o reformi nacionalne odbrane i oružanih snaga NR Kine koji se održava u Pekingu.

    Na ovom seminaru učestvuju članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine kojima je Si Ðinping, predsjednik države i predsjedavajući Centralnog vojnog savjeta NR Kine, uputio niz instrukcija, prenosi agencija Sinhua.

    Si je posebno naglasio da bi oružane snage trebalo da se “usredsrede na pripreme za učešće u stvarnim neprijateljstvima” predočivši da bi se trebalo čvrsto držati puta realizacije ranije zacrtanih ciljeva reforme.

    Kineske vlasti su 2015. godine saopštile da namjeravaju da značajno reformišu svoje oružane snage kako bi povećale njihovu efikasnost.

    Kineski predsjednik Si Ðinping pokušava da stvori ultramodernu vojsku koja bi bila u stanju, ako je potrebno, da odbije svakog neprijatelja.

  • Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je odlukom o mobilizaciji hiljada dodatnih vojnika za rat u Ukrajini izvršio eskalaciju, a prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje je “opasna i bezobzirna retorika”, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je rekao u intervjuu sa glavnim i odgovornim urednikom Rojtersa Alesandrom Galoni da prva mobilizacija u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata nije iznenađujuća, ali da će eskalirati sukob koji je Rusija započela 24. februara.

    On je istakao da Putinovi potezi pokazuju da “rat ne ide po njegovom planu” i da je jasno da je ruski predsjednik “napravio veliku grešku u procjeni”.

    “Osiguraćemo da u Moskvi ne bude nedoumica povodom toga kako ćemo mi reagovati. Naravno, to zavisi od situacije ili vrste oružja koje oni mogu da upotrijebe. Najvažnije je da se to spriječi i zato smo veoma jasni u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa posljedicama bez presedana”, dodao je Stoltenberg.

  • U banjalučkim predškolskim ustanovama štrajk upozorenja

    U banjalučkim predškolskim ustanovama štrajk upozorenja

    U banjalučkim predškolskim ustanovama Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u toku je štrajk upozorenja.
    Zaposleni već duže vrijeme traže povećanje plata i potpisivanje novog pojedinačnog kolektivnog ugovora, kako bi se stekli uslovi za legalnu i zakonitu isplatu plata zaposlenima u ovoj ustanovi.

    “Iako su predstavnici Sindikalne organizacije ove javne ustanove potpisali Izmjene i dopune pojedinačnog kolektivnog ugovora i dobili obećanje da će doći do povećanja plata, to se do danas nije desilo”, navode iz Sinikata ove ustanove, piše RTRS.

    Podsjećaju da su zaposleni u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka 17 godina nisu imali povećanje plata.

  • Borelj osudio referendum u Donbasu

    Borelj osudio referendum u Donbasu

    EU oštro osuđuje referendume u Donbasu i drugim ukrajinskim oblastima i neće priznati njihove rezultate, jer bi narodno glasanje navodno narušilo nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, saopštio je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
    On je u saopštenju planirane referendume nazvao protivzakonitim i poručio da su oni u suprotnosti sa zakonitim i demokratski izabranim vlastima Ukrajine, te da se njima otvoreno krši međunarodno pravo.

    “Rezultati takvih postupaka biće ništavni i neće ih priznati EU niti njene članice”, naveo je Borelj.

    U saopštenju šefa evropske diplomatije ističe se da će Rusija, njene vlasti i svi oni koji su umiješani u proces referenduma biti pozvani na odgovornost, te da će biti razmotrene dodatne restriktivne mjere.

    Vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike, te dijelova Zaporoške i Hersonske oblasti pod ruskom kontrolom, saopštile su juče da će od 23. do 27. septembra biti održani referendumi o pridruživanju Rusiji.

  • Milanović reagovao na Putinovo obraćanje

    Milanović reagovao na Putinovo obraćanje

    Na konferenciji Dan velikih planova koja se danas održava u Zagrebu, gostovao je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
    U izjavi novinarima ondje je komentarisao i Putinovo obraćanje naciji.

    “Ovo je užasno opasna situacija. Natežem se i rječkam s onima koji su do juče Putinu virili iz džepova sakoa”, rekao je Milanović.

    “Rusija mora toliko oslabiti da ne može napraviti ništa slično. Vidimo da ona uporno nastavlja… ”, kazao je.

    “Meni preostaje jedino da nekako olakšam dušu, ali nisam zbog toga da bi olakšao svoju dušu i napravio štetu Hrvatskoj, pazim što govorim, ali između toga da ne govorim ništa i klimam glavom i da govorim nešto, izabrao sam da govorim nešto”.

    Na pitanje ima li Hrvatska plan ako dođe do nuklearnog rata, Milanović je kazao da Hrvatska nije sudjelovala u ključnim odlukama te da nije nuklearna sila.

    “Niti smo Poljaci, niti smo upali u Ukrajinu, niti smo donosili ključne odluke. Ušli smo u NATO s primarnim ciljem da nas Amerikanci zaštite od barbarizma i opasnosti iz Beograda. Dakle, niti nas se pita niti dodatno sudjelujemo. Svaka odluka treba biti dobro balansirana. A ne da netko to koristi za osobni probitak”, rekao je Milanović.

    “Ukrajina nije članica NATO-a… Ne možemo se obećavati svakome”, rekao je Milanović.

    “A za nuklearno oružje, Putin to svako malo ponovi, ali ja to ne vidim kao glavni problem u ovom trenutku, ali vidim problem da Rusija ekonomski nije slomljena, a trebala je biti u par mjeseci. Dogodilo se upravo suprotno”, rekao je Milanović.

    Komentarisao je i najnovije hapšenje po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja. “Nama se stalno spočitava da krademo europski novac, a to je naš novac. Mi smo jako tanko iznad vode i onda živiš stalno u strahu da će doći europski istražitelj. To je naš novac, a ne europski novac. Ako ga i ima, to je vrlo malo”, rekao je predsjednik Hrvatske.

  • Šešelj se povlači sa čela stranke: Imam utisak da sam dosadio narodu

    Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, rekao je da želi da se povuče sa čela stranke, čiji je predsjednik 32 godine, ali da ostaje u politici i dodao da to čini jer ima utisak da je “dosadio narodu”.

    “Neću biti predsednik SRS, ali ću ostati u politici. Ako ništa drugo – pisaću. Hteo sam da se već povučem i da sada u septembru održimo vanredni kongres, da se bira novi predsednik, međutim većina članova predsednickog kolegijuma koje sam konsultovao bila je protiv toga”, kazao je Šešelj gostujući u “Uranku” na Televiziji K1.

    Dodao je da je odluku o povlačnju odložio na insistiranje stranačkih kolega i članova do redovnog kongresa u maju sljedeće godine.

    ”Već 32 godine sam na čelu stranke i imam utisak, s aspekta rezultata poslednjih izbora, da sam narodu dosadio”, kazao je Šešelj.

  • Novitović: „Republika Srpska prati politiku Republike Srbije“

    „Mi u Ujedinjenoj Srpskoj smo prezadovoljni sa do sad postignutim rezultatom, načinom na koji smo našim građanima predočili našu politiku i na koji način su je oni prihvatili i iz dana u dan povjerenje građana u Ujedinjenu Srpsku je sve veće, kao i naša obaveza da to povjerenje sačuvamo“ izjavio je ovo Milan Novitović, kandidat Ujedinjene Srpske za Parlament BiH ispred Izborne jedinice 2, gostujući na „Jutrarnjem programu“ RTRS.

    Novitović dodaje da će Ujedinjena Srpska preostalo vrijeme do izbora provesti vodeći jednu kvalitetnu kampanju, koja će poslužiti kao primjer kako se ostvaruje kontakt s građanima, kako se dobija njihovo povjerenje i kako se ostvaruje najbolji mogući rezultat.

    Govoreći o programu Ujedinjene Srpske, Novitović naglašava da su tri osnovne stvari za koje se Ujedinjena Srpska zalaže hrana, energija i bezbjednost građana. Novitović smatra da je kriza u Ukrajini dovela do toga da se sve zemlje bore sa nestašicom, i da to neće zaobići ni Republiku Srpsku, i da se ona mora spremiti za predstojeći period. Novitović naglašava da Srpska ima najveću stopu obradive površine po glavi stanovnika i da je to šansa ne samo za nju, već i da može da iskoristi situaciju prozurokovanu krizom. On dodaje da ulaganje u poljoprivredu mora da bude prioritet i to u mjeri da Srpska može biti ne samo proizvođač, nego i veliki izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Novitović dodaje da je Republika Srpska suočena s mnogim krizama i da mora na njih imati adekvatan odgovor.

    Kao kandidat za Parlament BiH, Novitović dodaje da će insistirati na pro-srpskoj politici, koja neće ići u savezništvo s jednim narodom na štetu drugih. Novitović smatra da je nacionalna politika i Ustav nešto oko čega ne smije da se pravi kompromis, i da srpski narod jedinog saveznika ima u Republici Srbiji, jer politika Srbije po svim pitanjima, mora da bude i politika Republike Srpske.
    On dodaje da mora postojati stabilno srpsko političko jedinstvo, kako bi se ostvarili ciljevi i planovi Republike Srpske koji su na korist njenom narodu.