VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tegeltija: Odluka o nametanju finansiranja izbora dovešće do daljih nesporazuma

    Tegeltija: Odluka o nametanju finansiranja izbora dovešće do daljih nesporazuma

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da je odluka Kristijana Šmita o nametanju finansiranja izbora nepotrebna i da nije od koristi, te da će dovesti do daljih nesporazuma u BiH.

    “Današnja odluka Šmita je još jedna u nizu kojom se ispunjavaju želje pojedinaca ili grupa unutar BiH”, rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu gdje učestvuje na Samitu “Otvoreni Balkan”.

    Tegeltija je pojasnio da je nepotrebna zbog toga što je Savjet ministara na jučerašnjoj juče usvojio osnovni budžetski zahtjev Centralne izborne komisije što je sasvim dovoljno novca za provođenje izbora u oktobru.

    On je napomenuo da je ministar finansija u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda obrazložio način kako će se obezbijediti dodatna finansijska sredstva, u veoma kratkom periodu samo da se ispoštuju zakonom predviđene proceudre.

    “Niko od ministara u Savjetu ministara nije imao primjedbu na to što je predložio ministar Bevanda. Svi smo smatrali da je to adekvatan način da se obezbijedi dovoljan iznos sredstava za provođenje izbora”, rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je dodao da je dugo godina pripremao budžete, bavio se njihovim izvršenjem i da mu nije jasno na koji način misle provesti ovu odluku.

    “Ako žele da poštuju minimum zakona i propisa moraće da donesu barem još nekoliko odluka da bi se ovo moglo sprovesti i još jednom pokazati kako se na ovaj način ne pomaže institucijama BiH, na ovaj način se uništavaju institucije BiH”, zaključio je Tegeltija.

    Kristijan Šmit nametnuo je danas odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

  • Zoran Milanović optužio SAD za podrivanje Dejtona

    Zoran Milanović optužio SAD za podrivanje Dejtona

    ​Uvođenje američkih sankcija predsjedniku FBiH Marinku Čavari “bahato je terorisanje legitimnog predstavnika hrvatskog naroda” u toj zemlji i Hrvatska ga treba zaštititi, izjavio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

    Podsjetimo, SAD su uvele sankcije ministru zdravlja Republike Srpske Alenu Šeraniću i predsjedniku FBiH Marinku Čavari zbog postupaka za koje Vašington navodi da ugrožavaju stabilnost regiona.

    Milanović je u saopštenju taj potez nazvao “bahatim terorisanjem legitimnog predstavnika hrvatskog naroda u BiH” kojem Hrvatska “mora pružiti svu potrebnu zaštitu”.

    Predsjednik Hrvatske je istakao da je obrazloženje tih sankcija, poput tvrdnji da Čavara podriva Dejtonski sporazum, “politički nepismeno i baš cinično jer je u podrivanju slova i duha tog sporazuma svoje prste imala i još ima i američka diplomatija, sa visokim predstavnicima za BiH.

    “Ako iko brani dejtonski Ustav BiH i istinski demokratske procese, koji podrazumijevaju legitimno biranje i predstavljanje u tijelima vlasti, onda su to predstavnici Hrvata u BiH kojima međunarodni tutori već godinama kroje budućnost bez da ih se išta pita, a sada im još prijete i sankcionišu ih”, naglasio je Milanović.

  • Džaferović: Šmitova odluka iznuđena manipulantskim ponašanjem HDZ-a

    Džaferović: Šmitova odluka iznuđena manipulantskim ponašanjem HDZ-a

    Odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita je iznuđena manipulantskim ponašanjem HDZ-a i ministra finansija Vjekoslava Bevande – smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    “HDZ je proteklih godinu-dvije najavljivao da će pokušati blokirati izbore, što je očigledno i radio proteklih sedmica. Manipulantski je pokušavao prikriti svoje namjere, kroz ove epizode s posebnom odlukom i budžetom.

    Ministar finansija je jučer predložio odluku za koju se vrlo brzo ispostavilo da je neprovodiva i da je predložena samo kao nova prepreka izborima. Pozdravljam odluku visokog predstavnika, koja je bila nužna, jer bi, u protivnom, HDZ osporio osnovno demokratsko pravo građana i jer bi neodržavanje izbora odvelo BiH još veću krizu, a to nema niko pravo da radi.

    Odluku će biti potrebno analizirati, ali je izuzetno značajno što se njome rješava finansiranje u budućnost i sprječava ponavljanje ovakvih situacija.

    Upravo je to uloga visokog predstavnika da do kraja provođenja svog mandata dovrši sistem, učini ga funkcionalnim i ukloni ovakve mogućnosti beskrajnih blokada i manipulacija, kroz zloupotrebe veta, kvoruma i drugih procedura specifičnih za dejtonski sistem. Sve dok postoje takve rupe u sistemu, OHR ima svoju ulogu u BiH i zaslužuje punu podršku, a osporavanje njegove uloge je licemjerno i neodgovorno”, naglasio je, saopšteno je iz Kancelarije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

  • Tegeltija na samitu “Otvoreni Balkan”

    Tegeltija na samitu “Otvoreni Balkan”

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je BiH na samitu “Otvoreni Blakan” u Ohridu u funkciji posmatrača, ali da očekuje da Predsjedništvo BiH u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH tom projektu.

    Tegeltija je istakao da je poziv BiH za članstvo u ovom projektu, koji se nekada zvao “Mini Šengen”, od samog početka otvoren za BiH, te da pored BiH, nažalost ni Crna Gora nije prihvatila pristup, iako je novi premijer Dritan Abazović iskazao želju da pristupi, a i prisutan je na Samitu.

    – Ja sam ovdje jer znam da gotovo sva poslovna zajednica u BiH želi da bude dio projekta “Otvoreni Balkan”, i većina političara, pa da kažem i entiteta je opredijeljena da pristupi ovom projektu. Tu sam i da prenesem poruku članovima “Otvorenog Balkana” da se BiH priprema i želi da što prije postane član – rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu.

    On je istakao da je siguran da bi ovaj projekat pomogao i poslovnoj zajednici, ali i građanima unutar BiH, te podsjetio da je prošle sedmice ponovo pozvao Predsjedništvo BiH da donese odluku o pristupanju “Otvorenom Balkanu”.

    Nadam se da će oni članovi Predsjedništva koji su protiv, promijeniti odluku i razumjeti koliko je ovaj projekat važan za poslovnu zajednicu i građane BiH i da će nam dati priliku, ne predsjedavajućem Savjeta ministara, nekom od ministara da bude član, već poslovnoj zajednici i građanima da koriste benefite iz ovog projekta – rekao je Tegeltija.

    On je zaključio da je u BiH poslovna zajednica za članstvo, za to je i najveći dio političkih grupacija, a da je samo mali broj političara koji se suprotstavljaju ovom projektu.

    – Ja ih pozvam i očekujem da Predsjedništvo u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH “Otvorenom Balkanu” – rekao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija boravi danas i sutra u posjeti Sjevernoj Makedoniji, gdje učestvuje na samitu “Otvoreni Balkan”, koji se održava u Ohridu.

    Inicijativa za saradnju “Otvoreni Balkan” uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje.

  • Vučić o “Otvorenom Balkanu”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao u Ohridu da je regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” najbolja inicijativa koju region ima u posljednjim decenijama.

    Vučić je dodao da je između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su članice “Otvorenog Balkana”, došlo do značajnog povećanja trgovinske razmjene, a da će gledati kako da olakšaju svojim građanima tokom turističke sezone.

    On smatra i da će tokom ljeta biti požara, pa će zemlje morati da pomažu jedne drugima, a da je on došao na samit u Ohrid sa novim prijedlozima.

    Vučić je naveo da je njegova ideja kako za budućnost napraviti zajedničko čvorište gasa da bi mogao u cijeli region da se izvozi u dovoljnim količinama.

    – Kako za budućnost da gradimo posebno reverzibilne elektrane u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Ne znam kakava je situacija u Albaniji. Mislim da smo dovoljno zreli i da razgovaramo, što više sami razgovaramo, naši odnosi će biti bolji – rekao je Vučić novinarima.

    Vučić je istakao da je svako dobrodošao u “Otvoreni Balkan”, uključujući i (samoproglašeno) Kosovo, jer su za “Otvoreni Balkan” pitanja koja se odnose na probleme građana kao što su brašno, gas i drugo.

    – Nemam nikakav problem sa bilo kim iz Prištine razgovaram na bilo kom mjestu, i bez prisustva drugih. Saradnja donosi dobrobit narodima Balkana -rekao je Vučić i dodao da “Otvoreni Balkan” nije alternativa za blokirani put zapadnog Balkana u EU već posebna inicijativa koja donosi saradnju.

    Komentarišuići prisustvo američkog ambasadora u Srbiji Kristofera Hila na samitu u Ohridu, Vučić je rekao da je “Otvoreni Balkan” vrlo važna inicjativa, koja pripada narodima u regionu i da je dobrodošao svako ko je podržava.

    On je dodao da je imao i telefonski razgovor sa komesarom EU za bezbjednost i spoljne poslove Žozepom Boreljom o evrointegracijama Srbije, o dijalogu sa Prištinom, situaciji u regionu, o svim važnim temama od interesa i za građane Srbije, ali i regiona.

    Vučić je rekao da je od Borelja dobio dodatni poziv da prisustvuje na predstojećem samitu zapadnog Balkana 23. juna.

  • Grlić Radman: Prijedlog deklaracije Bundestaga pokazatelj snažnog bošnjačkog lobija

    Grlić Radman: Prijedlog deklaracije Bundestaga pokazatelj snažnog bošnjačkog lobija

    Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman danas je izjavio da prijedlog deklaracije o Bosni i Hercegovini, koju su pripremili zastupnici vladajuće njemačke koalicije, ne šalje dobre poruke.

    Prijedlog deklaracije, koju su prošle sedmice sačinili zastupnici Socijaldemokratske partije (SPD), Zeleni i Slobodni demokrati (FDP), upućen je u parlamentarnu proceduru, a ona bi trebala biti usvojena ovaj ili sljedeći mjesec.

    Grlić Radman je istakao da prijedlog rezolucije nije podržao cijeli Bundestag, nego, kako je rekao, jedna frakcija te da je pri tom vidljiv “snažni bošnjački lobi, samom činjenicom što u tom tijelu ima zastupnika bošnjačkog porijekla”.

    “Ovim se ne postiže nikakav mir, nikakva stabilnost, niti se šalju dobre poruke, prije svega zemljama Zapadnog Balkana”, ocijenio je.

    Grlić Radman je naveo da su on i premijer Hrvatske Andrej Plenković prošle sedmice imali, kako je kazao, jako dobar razgovor s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom te da su jako dugo razgovarali o Bosni i Hercegovini i o njenoj višenacionalnoj prirodi. Naglasio je da Hrvatska i dalje “ostaje najbolji poznavatelj susjedne zemlje i najveći zagovaratelj njezine integracije u Evropsku uniju”.

    Za Marinka Čavaru, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine kojemu su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije, Grlić Radman je rekao da je “častan, politički odgovoran čovjek koji voli svoju domovinu i zagovara poštivanje Dejtonskog sporazuma”, prenosi HINA.

    Podsjećamo, vladajuće stranke u Njemačkoj optužile su člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, kao i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da žele uništiti Bosnu i Hercegovinu te da to zahtijeva čvrst otpor.

    Čović je nakon toga u pismu njemačkim parlamentarcima naveo da je spomenuta rezolucija “instrument radikalnih krugova”.

  • Bilo bi dobro da BiH postane dio Otvorenog Balkana

    Bilo bi dobro da BiH postane dio Otvorenog Balkana

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da Republika Srpska i dalje podržava pristupanje BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, što je verifikovala i Narodna Skupština, kao i da bi bilo dobro da BiH postane dio ove regionalne inicijative zbog mira, stabilnosti i razvoja ekonomija.

    Košarac je rekao da mu je žao što u praksi postoje određene predrasude o ovoj inicijativi koje dolaze iz Sarajeva, koje treba prevazići.

    • Ne znam šta je u glavi Šefika Džaferovića i Željka Komšića, jer ako druge zemlje vide da je to dobra osnova za razvoj ekonomije, protoka robe, usluga i kapitala i ako je to dobra poruka investitorima, onda jedino možemo reći da oni koji to osporavaju treba da prestanu sa političkim predrasudama – istakao je Košarac.

    On je podsjetio da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prije dvije godine otvorio to pitanje i tražio od kolega u Predsjedništvu da podrže pristupanje BiH inicijativi Otvoreni Balkan.

    Košarac je rekao novinarima da su zemlje koje su se integrisale u tu regionalnu inicijativu bile efikasne u snabdijevanju deficitarnim proizvodima poput merkantilne pšenice, kukuruza i nekih drugih namirnica.

    • Ne mogu naši privrednici iz Republike Srpske i FBiH biti taoci nekih političkih predrasuda pojedinaca koji sjede u institucijama – ocijenio je Košarac.

    On je napomenuo da njihove kolege mnogo brže uspijevaju plasirati svoju robu i da usluge “prolaze mnogo brže”.

    • Političke predrasude treba ostaviti po strani i raduje me činjenica da je predsjedavajući Savjeta ministara u Ohridu na konferenciji Otvoreni Balkan. Sigurno će se tu govoriti o nekim izazovima i prednostima koje imaju zemlje koje su dio te inicijative – rekao je Košarac.

    On je napomenuo da su privredne komore i Republike Srpske i FBiH su za Otvoreni Balkan, kao i da Spoljno-trgovinska komora ima isto takvo opredjeljenje.

    Košarac je napomenuo da je inicijativa “Otvoreni Balkan” jako dobra, bez obzira na različite političke stavove, te da očekuje da će ostala dva člana Predsjedništva BiH podržati tu Dodikovu inicijativu.

  • Vulić: Ne prihvatamo odluke nepostojećeg visokog predstavnika

    Vulić: Ne prihvatamo odluke nepostojećeg visokog predstavnika

    Visoki predstavnik ne postoji u BiH, izjavila je ovo za ATV Sanja Vulić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a povodom današnje odluke Kristijana Šmita da nametne odluku o finansiranju izbora u BiH.

    “Bitno je napomenuti i podsjetiti građane da BiH nema visokog predstavnika. Svi znamo da po odlasku Incka, Savjet bezbjednosti nije potvrdio imenovanje nekog novog visokog predstavnika. Ovo što smo danas imali priliku da vidimo od turiste Šmita, koji u BiH sebi daje mnoga prava, ništa drugo nego stvaranje konfuzije kod građana u oba entiteta i to je nešto što stvara dodatnu zabunu”, istakla je Sanja Vulić.

    Šmit je rekao da će CIK BiH dobiti 12,5 miliona KM za održavanje predstojećih izbora 2. oktobra, a taj iznos je, kako kaže, inicijalno određen za pripremu i održavanje izbora kao posebna alokacija.

    “Kako uopšte CIK poziva nekog ko nema legitimitet i legalitet da im pomaže, zašto pozivaju strance, umjesto nas koji donosimo odluke o njihovom imenovanju i zakone. Ovdje se radi o nečemu drugom, a to je uticaj stranih ambasada i povezanost podobnih ljudi iz SDS-a, PDP-a, SDA, jer svi znamo da su članovi CIK-a bez iskustva koji su imenovani, a ne izabrani. Ovdje se radi o igrariji, a ne o nedostatku novca. Na mjesečnom nivou, samo za plate članova CIK-a potrebno je da se izdvoji oko 32.000 KM. Postavljamo pitanje, čemu 12 miliona KM za papir, da li je toliko poskupio, postavljamo pitanje? Sve i daj jeste, zašto im prva adresa nije bio gospodin Bevanda, gospodin Tegeltija. Dakle, jasno je da se ovdje radi o igrariji koja dolazi sa Zapada. Mi u Srpskoj, ne prihvatamo nikakve odluke, jer visoki predstavnik ne postoji u BiH“, dodaje Vulićeva.

  • Podrška pojedinih evroparlamentaraca Šmitu ne znači ništa

    Podrška pojedinih evroparlamentaraca Šmitu ne znači ništa

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je večeras Srni da cilj podrške pojedinih evroparlamentaraca odlukama Kristijana Šmita o nametanju finansiranja izbora da pojačaju glasove iz EU koji podržavaju nelegalno imenovanog visokog predstavnika, ali da to apsolutno ništa ne znači.

    “To što pojedini evroparlamentarci stoje iza odluka samozvanog visokog predstavnika apsolutno ne znači ništa, zato što ima više od 800 poslanika Evropskog parlamenta. Oni mogu imati različite stavove i da iznose različita mišljenja od umjerenih do najradikalnijih. To ne znači da se radi o stavovima EU, Evrpskog savjeta, Evropske komisije i tako dalje”, rekao je Mazalica.

    On je istakao da ne treba zanemariti činjenicu da pojedine ambasade zemalja članica EU pružaju podršku Šmitu kroz Savjet za implementaciju mira /PIK/ .

    Za Šmitovu odluku da natjera Savjet ministara da izdvoji sredstva za provođenje izbora u vrijeme kada je ta odluka bila blizu, Mazalica kaže da predstavlja pravu priliku da se Šmit još više obesmisli kao lažni visoki predstavnik.

    Evroparlamentarke Viola von Kramon i Tineke Strik dale su podršku Kristijanu Šmitu za njegovu odluku da nametne finansiranje izbora u BiH.

  • Policija identifikovala dvije osobe koje su slale prijetnje

    Policija identifikovala dvije osobe koje su slale prijetnje

    Policijske agencije u Bosni i Hercegovini otkrile su ko stoji iza lažnih dojava o postavljenim bombama širom države, a koje su prethodnih dana stizale s mejla iz jedne evropske države.
    Prema informacijama “Avaza“, policija je uspjela identifikovati dvije osobe koje su učestvovale u ovim nezakonitim radnjama, izazivanju panike i unošenja straha među građane. Prijeteće poruke upućene su na adrese pravosudnih i školskih ustanova, policije, vlada…

    Saznaje se da je jedna osoba, koja je slala mejl s prijetećim porukama, identifikovana u jednoj evropskoj zemlji, a mejlove je slala s domene jedne strane kompanije. U istragu su već uključeni i pripadnici Interpola i Evropola te su naređeni njeno hapšenje i pretres imovine.

    Isto važi i za osobu iz Bosne i Hercegovine, koja je, kako Avaz saznaje, kopirala sadržaje koje je dobijala od saradnika iz inostranstva, kao i adrese institucija BiH kojima je prijećeno.

    Obje osobe već su poznate policijskim organima i otkrivena je njihova međusobna komunikacija.

    Pitanje je dana kada će biti pod kontrolom policije. U ovu istragu uključeni su pripadnici Federalne uprave policije, u saradnji s zajedničkim i kantonalnim tužilaštvima.

    Podsjećamo, u prijetećim porukama je pisalo:

    “Na ovaj korak su nas natjerale vlasti BiH svojom antiruskom politikom i nasrtajem na naš bratski srpski narod u RS. NATO vam neće pomoći. Utičite na svoju vladu ako ne želite kao u Ukrajini. S poštovanjem, FSB”.