Zbog radova na održavanju, u dijelu glavne saobraćajnice kroz grad, sve do avgusta biće izmjenjen režim saobraćaja.
Sutra od osam časova, pa do 7. avgusta biće izmjenjen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Trga srpskih vladara (Banski dvor) do Ulice Marije Bursać i to na način da će biti zauzeta jedna polovina kolovoza.
Iz Gradske uprave sve učesnike u saobraćaju mole za oprez i razumijevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja.
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković kaže da još nije poznat datum njegove posjete Moskvi, a da će razgovori sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, tokom predstojeće posjete Beogradu, biti teški ali bitni za stabilnost i evropski put Srbije.
“Prihvatio sam poziv za posetu Moskvi, ne mogu da kažem kada će doći do realizacije. Dogovara se datum, a teme će sigurno biti važne za Srbiju”, rekao je Selaković za TV Pink. On je primetio da je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov danas u zvaničnoj poseti Turskoj, koja je i zemlja NATO i zemlja kandidat za EU.
“Videćete da niko neće govoriti u inostranoj javnosti o ovome što se dogodilo u Srbiji oko zabrane preleta. Ovde je očigledno bio neki drugi problem”, rekao je Selaković. On je kazao da je Srbija posvećena dijalogu, koji je, ističe, lekovit i može da dovede do rešavanja problema.
“Samostalna smo i nezavisna država, koja je posvećena dijalogu sa svima, naročito sa prijateljima”, rekao je šef srpske diplomatije.
Interesovanje svjetskih medija za na kraju otkazanu posjetu Lavrova, Selaković je ocenio kao moguću pripremu da se u zapadnom delu javnosti u potpunosti ocrni Srbija.
Selaković je rekao da je poseta saveznog kancelara Nemačke Olafa Šolca itekako važna, jer je Nemačka najveći investitor i pojedinačni donator u Srbiji. Rekao je da o njemačkoj ekonomskoj snazi i povezanosti sa Srbijom govori da je razmjena premašila šest milijardi evra i da njemačke kompanije ovde zapošljavaju 77.000 radnika.
“Poruke koje ćemo čuti nisu ni lepe ni lake. Važno da ih čujemo i da se razgovara. Nismo u prilici u razgovoru sa Nemačkom da biramo”, rekao je Selaković i podsetio da tako velika zemlja svoj spoljnopolitički kurs ne menja lako. Naglasio je da je Srbija pokazala da je stub očuvanja stabilnosti i mira u ovom delu Evrope.
“To je nemačka privreda itekako prepoznala. Ulaganja je dokaz da je ovde sigurno, a zatim i profitabilno ulagati kapital.
Od suštinske važnosti su razgovori sa Nemačkom i vrsta uspeha u razgovorima, jer to Srbiji donosi određenu vrstu uslova za napredovanje na evropskom putu”, rekao je on. Istakao je da očekuje značajne teme prilikom posete Šolca, ne samo za Srbiju, nego i o nastavku evropskog puta Zapdnog Balkana.
“Posvećenost EU se ne dovodi u pitanje, to je put za očuvanje mira i stabilnosti u regionu”, rekao je on.
Selaković je poručio da je, da bi se pripremili za zimu koja će biti teška, važno da sačuvamo mir, da imamo ozbiljan nivo političke stabilnosti u zemlji.
“Važno je da u period krize uđemo kao ozbiljni, odogovorni, dobro organizovani. To i radimo kroz kontakte sa stranim visokim zvaničnicima, regionalno povezivanje kroz Otvoreni Balkan. Sve u funkciji cilja da obezbedimo što je moguće manje štetan prolazak Srbije kroz period krize”,rekao je Selaković.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen jučer je na sjednici Evropskog parlamenta izjavila da sredstva EU neće biti isplaćena Poljskoj dok ta zemlja ne završi reforme na obnavljanju nezavisnosti pravosuđa.
Von der Leyen govorila je u debati posvećenoj vladavini prava i odobravanju plana oporavka ekonomije Poljske na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu.
“Znam da su neki od vas skeptični, ali dozvolite mi da vas uvjerim da novac neće biti isplaćen dok se ne naprave ove reforme”, rekla je Von der Leyen.
Zastupnici EU već su izrazili zabrinutost zbog odobravanja 35 milijardi eura za oporavak Poljske nakon pandemije.
Dok je većina zemalja EU već primila isplate Fonda za oporavak ekonomija nakon pandemije u vrijednosti od 672,5 milijardi eura, izvršno tijelo EU je uskratilo odobrenje poljskog nacionalnog plana zbog nazadovanja te države u oblasti vladavine prava.
“Prva uplata će biti moguća tek kada novi zakon stupi na snagu”, rekla je predsjednica Evropske komisije.
Ona je objasnila da EU očekuje od Poljske da ukine Disciplinsko veće Vrhovnog suda i zamijeni ga nezavisnim i nepristrasnim tijelom u skladu sa presudama Evropskog suda pravde.
EU će također zahtijevati reformu disciplinskog postupka i preispitivanje kontroverznih predmeta protiv sudija.
“Poljska mora pokazati do kraja 2023. godine, da su sve nezakonito razriješene sudije vraćene na posao. Ako to ne bude slučaj, neće biti isplata”, naglasila je Von der Leyen.
Institucije EU su u sporu s Poljskom oko reformi pravosuđa u zemlji, a koje ograničavaju nezavisnost pravosuđa i potkopavaju vladavinu prava od 2016.godine.
U Sarajevu će biti održana vanredna sjednica Predsjedništva BiH.
Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2022. godinu naći će se na vanrednoj sjednici, potvrdio je na svom Tviter nalogu Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov doputovao je danas u zvaničnu posjetu Turskoj.
Lavrov će sutra u Ankari razgovarati sa svojim turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom, saopštila je ranije danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi TASS.
Dva ministra razgovaraće o situaciji u Ukrajini i u Siriji, Libiji i Nagorno-Karabahu, kao i o situaciji na Balkanu, u Avganistanu i centralnoj Aziji.
Lavrov i Čavušoglu će takođe razgovarati o perspektivama trgovinsko-ekonomske saradnje sa Zapadom tokom perioda antiruskih sankcija.
Rezolucija pod nazivom „Podržati BiH na putu ka boljoj budućnosti“, koju su zajednički podnijele tri njemačke stranke vladajuće koalicije, a o kojoj će raspravljati Bundestag, podigla je „prašinu“ u BiH te podijelila javnost i političare.
Usvajanje rezolucije o BiH u Bundestagu očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, a u njoj stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagovalo na, kako navode, “rastuće napetosti i separatističke tendencije”.
U rezoluciji poslanici Bundestaga traže da se njemačka vlada na nivou Evropske unije založi za to da se osobe, institucije i preduzeća koje potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH podvrgnu sankcijama.
– Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentalizuju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći – navodi se u tekstu rezolucije.
“Igra nedoraslih političara”
Dodaje se i to da lider SNSD, Milorad Dodik, i predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, svojim „nacionalističkim djelovanjem vode ka uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda”. U rezoluciji se traži od političkog vođstva Srbije i Hrvatske da se „distanciraju od nacionalističko-separatističkih snaga u BiH“.
Traži se i da savezna vlada “razmisli“ o podršci evropskoj vojnoj operaciji „Althea“ u BiH, u kojoj su njemački vojnici učestvovali do 2012. godine.
I Čović i Dodik su ubrzo nakon što je rezolucija objelodanjena izrazili negodovanje zbog njenog teksta, navodeći kako je ona usmjerena protiv Srba i Hrvata u BiH.
– Rezolucija u Bundestagu, koju je pisao muslimanski lobi, predstavlja igru nedoraslih političara. Iznenađujuće je da je jedna ozbiljna zemlja poput Njemačke sebi dozvolila toliko neobjektivnosti. Ukoliko zaista želite pomoći, saslušajte sve strane i ne pristupajte površno odnosima u BiH – istakao je Dodik.
Ocijenio je da su u svim “njihovim deklaracijama” samo Srbi i Hrvati krivi, a Bošnjaci ne.
“Napadi na hrvatske simbole”
Čović se pismom obratio predsjednici Bundestaga Barbel Bas i poslanicima, ocijenivši kako je, bez obzira na dobre namjere pojedinih njemačkih predstavnika, prijedlog rezolucije postao jedan u nizu instrumenata radikalnih krugova u BiH koji se zalažu za neustavna rješenja i dominaciju nad Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda, ali i manjinama poput Jevreja i Roma. Podsjetio je na učestale napade na hrvatske simbole i spomenike, te katoličke crkve i groblja u BiH.
S druge strane, stranke sa sjedištem u Sarajevu, očekivano, pozdravili su tekst rezolucije, navodeći kako je krajnje vrijeme da se zaustave „oni koji rade na rušenju BiH“.
I dok jedni pozdravljaju tekst rezolucije, a drugi osuđuju, postavlja se pitanje šta i ako ona bude usvojena u Bundestagu. Koliki je uopšte njen domet i šta će ona konkretno promijeniti u BiH?
Efekti
Profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, ističe za Srpskainfo da se vjerovatno neće odmah vidjeti efekti rezolucije, ukoliko se ona usvoji, ali će se njome ostvariti snažan politički pritisak na Srbiju i Hrvatsku direktno, te indirektno na SNSD i HDZ u BiH.
Prema njegovim riječima, prestrojavanje blokova nacija na globalnom planu trenutno je fokusirano na Evropu zbog invazije Rusije na Ukrajinu. U tom kontekstu, kako dodaje Anđelić, zbog vidna dva suprotstavljena bloka – Zapada i Rusije – fokus na Balkan je ponovno uspostavljen.
– Stabilnost u Evropi i mir u regiji su zagarantovani kontinuiranim, mada vrlo sporim, procesima izgradnje državnih i političkih demokratskih institucija u BiH. Taj proces je već posljednje četiri godine blokiran na raznim nivoima, prvenstveno od HDZ i SNSD, ali postoji još aktera koji doprinose blokiranju – tvrdi Anđelić.
On ističe da zbog globalne situacije njemački političari i parlament, pored ostalih zemalja, nastoje osigurati stabilnost i funkcionalnu BiH.
Istovremeno, kaže Anđelić, dvije susjedne zemlje, Srbija, vaninstitucionalnim sredstvima, i Hrvatska, kroz evropske institucije, nastojeći podržati vaninstitucionalne napore lokalnog HDZ djeluju u suprotnom smjeru od Zapada.
– To se više ne toleriše upravo zbog globalne situacije. Još jedno evropsko žarište nije prihvatljivo. Izborna je godina u BiH što dodatno usložnjava situaciju. Ranije bi Evropljani nastojali da se ne miješaju otvoreno u BiH tokom takvih perioda. Zbog svih ovih razloga, rezolucija, mada formalno „slovo na papiru“, znači puno više nego mnogi raniji pokušaji stabilizovanja političkih prilika u BiH – zaključuje Anđelić.
Diplomata Lučiano Kaluža podsjeća da je do sada u svijetu usvojen niz različitih rezolucija koje se tiču stanja u BiH.
Vjeruje da će i ova biti u istom tom rangu. Kaluža kaže da nije dobro da se razgovara o stanju BiH u bilo kojem parlamentu, osim u Parlamentu BiH.
– To govori jednu drugu stvar o nama, a to je da smo jedno nekompletno političko društvo u kojem pojedinci više insistiraju da se o unutrašnjim problemima razgovara izvan institucija BiH, umjesto da je obrnuto. Ne mislim da će ova rezolucija donijeti ikakvo poboljšanje unutar BiH; može samo produbiti političku krizu u smislu naših odnosa jednih prema drugima – ističe Kaluža za Srpskainfo.
Smatra da će odnos Njemačke prema BiH i Republici Srpskoj ostati isti kao do sada i da neće biti nekih velikih pomjeranja.
Kaluža ističe da je Njemačka uvijek bila svima prijatelj i nudila svoju pomoć, te da se ništa neće promijeniti po tom pitanju.
– Mislim da nije cilj ove rezolucije da se oglasi njemački parlament po pitanju BiH, već je cilj lobista koji su radili na njenoj izradi, a koji su prvenstveno vezani za političko Sarajevo, da se produbi kriza unutar BiH. To nikako nije dobro ni za Sarajevo, ni za Banjaluku, a ni za Mostar – poručuje Kaluža.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik vodi jednu veoma razumnu i kooperativnu politiku zasnovanu na dogovoru i unutrašnjem konsenzusu, rekao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva Milan Tegeltija.Tegeltija je naglasio da secesija nikada nije bila Dodikova politika i da niko u Republici Srpskoj ne govori o secesiji.
Sve vrijeme tražimo unutrašnji dogovor. Ne dogovor pod pritiskom sa strane, ne dogovor lobiranjem sa strane, ne dogovor koji bi značio dominaciju jedne strane, nego dogovor kako da ova zemlja funkcioniše na dobrobit svih ljudi koji u njoj žive. Za dogovor, prije svega, morate sjesti za sto, što političko Sarajevo odbija, rekao je Tegeltija za “FTV”.
Odgovarajući na pitanje da li su Bošnjaci “tempirana bomba”, Tegeltija je naglasio da je riječ o konstitutivnom narodu u BiH koji u određenom segmentu ima političke predstavnike koji ne žele da postignu dogovore, već nametanja.
– Kada želite nametanja i kada izbjegavate razgovore i dogovore, to se sasvim sigurno može nazvati generatorom krize. Nameću generalne koncepte i viđenja BiH na koji način ona treba da funkcioniše -ocijenio je Tegeltija.
On je ukazao da je riječ o pravcu politike koju prije svega reprezentuje SDA, zamišljen kao stvaranje bošnjačke nacionalne države u kojoj bi ova konstitutivnost i ravnopravnost tri naroda bila samo farsa, maska ispod koje bi se krila dominacija jednog naroda, što je recept za uništenje BiH.
Tegeltija je odbacio tvrdnju da su Dodik i lider HDZ BiH Dragan Čović “ruski igrači”, kao i da je pogrešna percepcija da je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov trebalo da dođe u Srbiju da bi “svojim ruskim igračima” dao uputstva šta da rade.
– Dodik i Čović apsolutno nisu ruski igrači. Dodik je sasvim sigurno srpski igrač i on to i demonstrira svojim ponašanjem. Znači on je igrač Republike Srpske, prije svega. Za Čovića vidim da radi u interesu naroda kojeg predstavlja, da je on hrvatski igrač – naveo je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, transfer krize iz Ukrajine u BiH neće napraviti Lavrov posjetom Srbiji, već se taj transfer izdešavao raznim izjavama i ponašanjima pojedinih političkih funkcionera iz Sarajeva, koji su pokušavali da eksploatišu tu krizu.
Tegeltija smatra da je Republici Srpskoj i Srbiji u nacionalnom interesu da imaju dobre odnose i sa Rusijom i sa zapadnim svijetom, te da će sve učiniti da to tako i ostane, jer bi gubitkom bilo kojeg od ta dva partnera kao narod došli u strateški tešku poziciju.
Govoreći o predstojećim izborima, Tegeltija je rekao da je svejedno ko će iz opozicije “izaći na megdan” Dodiku. “Ko god dođe nema nimalo šanse. To je potpuno jasno svima, čak i onima koji će se kandidovati”, zaključio je Tegeltija.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da podrška Kristijanu Šmitu za njegovu nametnutu odluku o finansiranju izbora od strane evroparlamentaraca ništa ne znači jer BiH nije članica EU.
Ako su nama mislili dobro, onda je trebalo da dozvole da BiH bude članica EU i da donosi zakone kao što to donose sve zemlje u EU, a ne da daju podršku međunarodnom protektoratu, što očito BiH jeste, rekao je Petković.
On je za nametanje odluke o finansiranju izbora rekao da je to loša poruka i poraz demokratije što visoki predstavnik, koji je nelegitimno izabran, nameće bilo kakve odluke i da ne vidi način kako će se ta odluka implementirati.
– To samo govori o svom apsurdu o BiH i o tome da ona nije demokratska zemlja i da njoj ne važe ni zakoni koje je ta zemlja donijela – naveo je Petković.
Evroparlamentarke Viola von Kramon i Tineke Strik dale su podršku Kristijanu Šmitu za njegovu odluku da nametne finansiranje izbora u BiH.
Tužilaštvo BiH će i dalje savjesno i profesionalno raditi svoj posao i biće fokusirano na zakazivanje glavnog pretresa pred Sudom BiH i iznošenje dokaza protiv optuženih u predmetu “Dobrovoljačka”. Nećemo se obazirati na razne pokušaje pritiska kojima smo prethodnih dana bili izloženi od strane optuženih, rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH, Milenko Kajganić.
Kajganić je komentarisao pisma koja su optuženi u predmetu “Dobrovoljačka” uputili na adrese raznih domaćih i inostranih institucija, a u kom traže “pravnu zaštitu” i “adekvatnu reakciju”, zbog podizanja ove optužnice.
Sud BiH je potvrdio optužnicu u ovom predmetu i hajde da pustimo da oni urade svoj dio posla i procijene da li ima dovoljno dokaza za osuđujuću presudu. Tužilaštvo BiH smatra da ima. To je jedini moj komentar na sve ovo. Ne treba dizati tenzije i stvarati nepotrebnu famu u javnosti. Tužilaštvo BiH je do sada podiglo veliki broj optužnica koje se tiču ratnih zločina. Njima je obuhvaćeno više od 1.000 osoba. Rekao bih da je najbitnije da nema pritisaka na rad suda, a ako budemo osjetili da nešto ugrožava naš rad sigurno je da ćemo postupiti u skladu sa nadležnostima koja su nam date – poručio je Kajganić.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske, Milorad Kojić smatra kako se radi o krajnje neprimjerenom i kako je naglasio bezobraznom pokušaju pritiska optuženih za koje je sud utvrdio da postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo – ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine.
– Oni na ovaj način žele diskreditovati postupajuće tužioce, te stvoriti jednu atmosferu u kojoj će biti nemoguće održati ovo suđenje do kraja. Imajući u vidu kome su sve poslali svoj dopis mislim da bi im ti isti trebali odgovoriti da pravosuđe mora da bude nezavisno u svom radu i da sudovi moraju da sprovode pravdu. Ta pravda je do sada bila selektivna, jer kako drugačije objasniti da smo 30 godina čekali na ovu optužnicu. Nadam se samo da ovo nije urađeno uz saglasnost i amin dijela međunarodne zajednice u BiH, a koja je i do sada, kad god je to mogla, ignorisala srpske žrtve i držala vodu jednoj strani – naveo je Kojić.
FOTO: RTRS/YOU TUBE/SCREENSHOTFOTO: RTRS/YOU TUBE/SCREENSHOT
Pojedini federalni mediji juče su objavili kako su optuženi u predmetu “Dobrovoljačka” uputili zahtjev Visokom sudskom i tužilačkom savjetu da ih ova institucija zaštiti od – “proizvoljnog postupanja Tužilaštva BiH”. U svom zahtjevu, optuženi su zatražili zaštitu i analizu postupaka tužilaca koji su podigli ovu optužnicu, jer smatraju da su oni koji su radili na ovom predmetu zanemarili ranije dokaze, vještačenja i odluke međunarodnih sudova o ovom slučaju.
Osim VSTS, prijava je poslata i Kancelariji visokog predstavnika, inostranim ambasadama u BiH, te glavnom tužiocu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Seržu Bramercu, a odbrana optuženih je još ranije najavila tužbu adresiranu na glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića, piše Glas Srpske.
Hronologija
Tužilaštvo BiH je krajem aprila podiglo optužnicu u predmetu “Ejup Ganić i drugi”, zbog postojanja osnovane sumnje da su ove osobe, počinile ratni zločin početkom maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Sud BiH je 12. maja ove godine istu potvrdio.
Optužnicom su obuhvaćeni Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Јusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Gorivo na benzinskim pumpama u Banjaluci jutros je skuplje i za 20 feninga po litri.
Unedjelju sam natočio dizel euro pet po 3,29, a evo jutros je 3,49 KM – kaže jedan Banjalučanin koji pita da li će domaće vlasti konačno nešto uraditi da spriječe divljanje cijena naftnih derivata.
Recimo, zemlje u okruženju zamrzavaju cijene, odnosno države donose odluke kada i koliko će gorivo da poskupi. U Hrvatskoj je od juče gorivo jeftinije zbog državne intervencije.
Obični dizel i benzin na pumpama u Banajaluci je u prosjeku 3,32 KM.