VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Obezbijeđen novac za izbore i za veće plate

    Dodik: Obezbijeđen novac za izbore i za veće plate

    Predsjedništvo BiH danas je usvojilo budžet kojim se obezbjeđuje 12,5 miliona KM za održavanje opštih izbora i omogućava povećanje plata radnicima u zajedničkim institucijama BiH.

    “Sada kada smo usvojili budžet Savjet ministara će moći da realizuje tu stavku”, rekao je Dodik.

    Dodik je izjavio da je nametnuta odluka Kristijana Šmita o finansiranju izbora u BiH bila nepotrebna i potpuna šarada.

    “Očigledno da nije imao strpljenja i da je pokušao da u pravni i finansijski sistem BiH unese nered”, dodao je Dodik.

  • Potraga za mladićima iz Šipova i Jezera, vozilo nađeno u Plivi

    Potraga za mladićima iz Šipova i Jezera, vozilo nađeno u Plivi

    U toku je potraga za mladićima D.P. iz Jezera i N.B. iz Šipova koji su noćas krenuli iz Kafe bara u Jezeru a automobil kojim su išli pronađen je u koritu rijeke Plive.

    Naime, policijskoj stanici Jezero jutros oko 08.15 časova prijavljeno je da su se D.P. i N.B oko 2.30 časova, golfom uputili iz jednog Kafe bara u Jezeru u pravcu mjesta Čerkazovići, opština Jezero.

    “Putnički automobil kojim su se navedena lica udaljila pronađen je u koritu rijeke Plive, u mjestu Čerkazovići, opština Jezero. U toku je potraga za navedenim licima u koju su uključeni policijski službenici Policijske uprave Mrkonjić Grad, kao i Jedinica žandarmerije Mrkonjić Grad, a očekuje se dolazak policijskih službenika SAJ MUP-a Republike srpske (ronilački tim)”, navode iz PU Mrkonjić Grad.

    O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka po čijem se nalogu preduzimaju sve dalje mjere i radnje.

  • Dodik: Šmita treba deportovati prema zakonu koji se bavi strancima

    Dodik: Šmita treba deportovati prema zakonu koji se bavi strancima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Kristijan Šmit apsolutno nepostojeća osoba u pogledu funkcije koja se zove visoki predstavnik u BiH i njega treba deportovati iz zemlje na način kako to predviđa zakon koji se bavi strancima u BiH.

    “Dejtonski sporazum poznaje poziciju visokog predstavnika i njegovo osoblje, kasnije je to pokušalo da se nametne kao pitanje koje je vezano za OHR koji u institunacionalnom smislu nema nikakve nadležnosti i njega treba zatvoriti”, izjavio je Dodik novinarima u Sarajevu nakon sjednice Predsjedništva BiH. Dodik je istakao da ponovo zasjeda neka neformalna grupa koja sebe naziva Savjetom za sprovođenje mira, a oni ničim nisu izabrani, oni su samoizabrani i svim svojim saopštenjima pokušavaju da nametnu određena ponašanja. “Postavili su pred BiH neriješiva pitanja u prošlosti i doveli do toga da je BiH upala u institucionalnu agoniju. Kada se bude pisala istorija vidjeće se da su oni bili značajan remetilački faktor putu ka stabilnosti u BiH”, istakao je Dodik.

    “Prijedlog budžeta BiH već iduće sedmice može biti usvojen”
    Prijedlog budžeta BiH danas će biti upućen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH i on već iduće sedmice može biti usvojen, a time i realizovana sredstva za izbore, izjavio je Dodik.

    On je napomenuo da je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda pokušao da se usvoji određena odluka po nalogu Kristijana Šmita, ali da to nije razmatrano jer nije bio prijedlog Savjeta ministara.

    On je rekao da usvajanje budžeta nije referisanje na zahtjeve i odluke Kristijana Šmita koji sebe lažno predstavlja da je visoki predstavnik.

    “Očigledno da nije imao strpljenja i da je po nalogu nekih svojih šaptača pokušao da u pravni i finansijski sistem BiH unese nered”, istakao je Dodik i dodao da se odlukom Predsjedništva BiH sve dovodi u institucionalni red i udovoljava zahtjevu Centralne izborne komisije.

    Sporazum s Velikom Britanijom štetan, Dodik potegao vitalni nacionalni interes
    Srpski član Predsjedništva rekao je danas da je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za BiH i da se zbog toga pozvao na vitalni nacionalni interes.

    “Imam osjećaj da u podređen položaj stavlja BiH i u tom pogledu, pošto je to drugi put na odlučivanju, ja sam glasao protiv i potegao vitalni nacionalni interes”, rekao je Dodik novinarima nakon sjednice Predsjedništva BiH.

    On je pojasnio da će to pitanje biti upućeno Narodnoj skupštini Republike Srpske i da vjeruje da će ga Narodna skupština odbaciti.

    Dodik je rekao da Republika Srpska ne doživaljava Veliku Britaniju kao prijatelja, jer postoje opravdane sumnje da ponuđeni sporazum ne tretira ravnopravno subjekte u sporazumu.

    “Zato ne možemo dati saglasnostna taj sporazum”, zaključio je Dodik.

  • PIK: Politička kriza bez presedana prijeti stabilnosti BiH i regije

    PIK: Politička kriza bez presedana prijeti stabilnosti BiH i regije

    Upravni odbor PIK-a izrazio je žaljenje što političke stranke, posebno HDZ i SDA nisu bile u stanju postići sporazum o ustavnim i izbornim reformama koje su potrebne da se vrati povjerenje građana te pozvao vlasti u Republici Srpskoj da prekine sve aktivnosti u vezi sa stupanjem na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    U saopštenju koje je izdatno nakon dvodnevne sjednice UO PIK-a pozdravio je informacije koje su predstavili predstavnici EUFOR-a i NATO-a o nihovim operacijama te naglasili važnost nastavka provođenja punog mandata EUFOR-ove misije ALTHEA kako bi se osiguralo mirno i sigurno okruženje.

    “S tim u vezi, Upravni odbor PIC-a konstatirao je političku krizu bez presedana koja prijeti stabilnosti i prosperitetu BiH i balkanske regije, te pozvao bosanskohercegovačke čelnike i institucije na svim nivoima vlasti da potvrde svoju opredijeljenost za suverenu i funkcionalnu BiH”, navodi se u saopštenju.

    Kako ističu u PIK-u, politički akteri moraju okončati korištenje retorike i postupaka koji dijele građane BiH, istovremeno naglašavajući da svi zvaničnici BiH moraju biti odgovorni za poštovanje Ustava BiH.

    “UO izražava odlučnost za anganžmanom sa svim stranama i koristi sve raspoložive instrumente – bilateralne, multilateralne ili u okvirima punoga mandata visokoga predstavnika – za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera BiH, kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost BiH, te da bi se osigurala funkcionalnost i odgovornost svih nivoa vlasti u BiH”, navodi se u saopštenju.

    UO PIK-a pozvao je i vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj da prekine sve aktivnosti kojima se ugrožavaju državne institucije i krši Opšti okvirni sporazum za mir te da to uključuje i osiguranje da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, kojim se otežava pristup zdravstvenoj zaštiti i jedinstvenom ekonomskom prostoru i koji bi ugrozio usklađivanje BiH sa pravnom stečevinom EU, ne stupi na snagu.

    “Također je važno da se ne poduzimaju daljnje aktivnosti u vezi s nacrtom zakona o uspostavi visokoga sudskog i tužiteljskog vijeća RS”, ističe se u saopštenju.

    PIK je pozdravio i odluke visokog predstavnika o suspendovanju Zakona o nepokretnoj imovini RS te pozvao vlasti da ispune svoje zakonske obaveze i usvoje budžet za 2022. godinu, a izraženo je i žaljenje što odluka Savjeta ministara kojom se dodjeljuju sredstva CIK-u za organizaciju izbora nije bila dovoljna i što je zakašnjela.

    UO PIK-a osudio je i stagnaciju i nefunkcionalnost FBiH te u kontekstu predstojećeg obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, naglasio da su za taj zločin krivi pojedinci koji su ga počinili, a ne čitave etničke skupine.

    “Međutim, društvo, politički čelnici i institucije imaju suštinsku odgovornost priznati ono što se dogodilo u Srebrenici i trajnu obvezu uzimati u obzir ove i druge nepravde počinjene u ratu u BiH 1992-1995”, navodi se u saopštenju.

  • Šulić: Šarović jasan izbor stranaca, SDS radi po volji zapada

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je da je zabrinut zbog toga što su stranci u mogućnosti da modeliraju ponašanja stranaka opozicije u Republici Srpskoj.

    Komentarišući informacije o povlačenju predsjednik Glavnog odbora SDS-a Milana Miličevića iz trke za kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva nakon sastanka sa šefom Kancelarije EU u BiH Јohanom Satlerom, Šulić je rekao da je izbor kandidature u svakoj stranci interna stvar, ali da izbor pod takvim okolnostima ukazuje na jedan dublji problem, a to je da ljudi iz inostranstva utiču na odluke domaćih političara, koji bi trebalo da rade isključivo po volji svog naroda, nikako stranaca.

    • Logično pitanje koje se sada postavlja je da li je SDS-u interes stranaca važniji od interesa naroda Srpske? – naglasio je Šulić.

    Šulić je ukazao da je posljednja sjednica Narodne skupštine pokazala da u SDS-u i dalje postoji jedan broj ljudi sa jasnim patriotskim stavom, a to su ljudi koji nisu napustili sjednicu prilikom glasanja, između ostalog i o stavu o sankcijama Ruskoj Federaciji.

    Ipak, kaže, dominantna većina poslanika ove stranke nije prisustvovala glasanju.

    • I ranije su postojale informacije o bliskom odnosu Mirka Šarovića sa predstavnicima zemalja koje su za sanckije Rusiji, ali za nametanje rješenja u BiH i oduzimanje nadležnosti Srpskoj, a danas možemo jasno vidjeti da je on igrač na kojeg će nastaviti da igraju – zaključio je Šulić.

  • Dodik tražio smjenu Džaferovića: Nered koji pravi ne može proći nekažnjeno

    Srpski član Predsjedniptva BiH Milorad Dodik rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva BiH da je tražio smjenu predsjedavajućeg Šefika Džaferovića.
    “Džaferović je svojim djelovanjem srušio spoljnu politiku BiH zbog svojih odluka koje je predstavljao kao stavove Predsjedništva BiH. Nije se držao Ustava i Poslovnika. Njegovu smjenu ponovo ću predložiti, jer nered koji pravi Džaferović nije nešto što može proći nekažnjeno”, rekao je Dodik.

    On je dodao da druga dva člana, Džaferović i Željko Komšić, nisu prihvatili da se ta tačka uvrsti na dnevni red.

    “Tražio je moju smjenu i to mu nije uvršteno na današnji dnevni red sjednice Predsjedništva. Tražio je nešto oko visokog predstavnika i to mu nije uvršteno na dnevni red”, poručio je Džaferović.

    Šmita treba deportovati prema zakonu koji se bavi strancima
    Dodik izjavio je da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, apsolutno nepostojeća osoba u pogledu funkcije koja se zove visoki predstavnik u BiH i njega treba deportovati iz zemlje na način kako to predviđa zakon koji se bavi strancima u BiH.

    “Dejtonski sporazum poznaje poziciju visokog predstavnika i njegovo osoblje, kasnije je to pokušalo da se nametne kao pitanje koje je vezano za OHR koji u institunacionalnom smislu nema nikakve nadležnosti i njega treba zatvoriti”, izjavio je Dodik novinarima u Sarajevu nakon sjednice Predsjedništva BiH.

    Dodik je istakao da ponovo zasjeda neka neformalna grupa koja sebe naziva Savjetom za sprovođenje mira, a oni ničim nisu izabrani, oni su samoizabrani i svim svojim saopštenjima pokušavaju da nametnu određena ponašanja.

    “Postavili su pred BiH neriješiva pitanja u prošlosti i doveli do toga da je BiH upala u institucionalnu agoniju. Kada se bude pisala istorija vidjeće se da su oni bili značajan remetilački faktor putu ka stabilnosti u BiH”, istakao je Dodik.

  • Evropski parlament izražava oprez prema Otvorenom Balkanu, podsjećaju na Berlinski proces

    Evropski parlament izražava oprez prema Otvorenom Balkanu, podsjećaju na Berlinski proces

    Članovi Evropskog parlamenta izrazili su oprez prema inicijativi Otvoreni Balkan koja, kako je rečeno, ne obuhvata svih šest zemalja regiona, te su uvjereni da bi se trebala temeljiti na pravilima EU i doprinijeti procesima evropskih integracije.

    Ovo se navodi u usaglašenom tekstu izvještaja o BiH koji će Evropski parlament usvojiti 14. juna.
    “Pozivamo bh. vlasti da povećaju napore u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta (dio Berlinskog procesa) za produbljivanje integracija širom Zapadnog Balkana, uspostavu i garantovanje slobodnog kretanja osoba, roba, usluga i kapitala u regiji kao odskočne daske na putu pristupanja EU”, navodi se u dokumentu.

    Naglašava se potreba da svi programi regionalne ekonomske saradnje na Zapadnom Balkanu uključuju i budu prihvatljivi za svih šest zemalja, uspostavljajući saradnju na ravnopravnoj osnovi, uz jačanje daljnjeg usklađivanja sa standardima i pravnom stečevinom EU.

    U tom kontekstu, izražava se “oprez prema inicijativi Otvoreni Balkan”, koja ne obuhvata svih šest zemalja, te se ističe uvjerenje da bi se ona trebala temeljiti na pravilima EU i doprinijeti procesima integracije u EU.

    Evropskka unija dakle želi sve zemlje Zapadnog Balkana u procesu objedinjavanja zajedničkog tržišta, uključujući i Kosovo. S druge strane Srbija ne želi Kosovo u Otvorenom Balkanu.

    BiH je u Sofiji potpisala pristupanje zajedničkom regionalnom tržištu, što je dio Berlinskog procesa.

    Treba istaći da je prvobitna inicijativa zasnivana na Berlinskom procesu koji je trebao uvezivati zemlje Zapadnog Balkana pod mentorstvo EU, ali je u međuvremenu iznesena ideja tzv. Otvorenog Balkana.

    Zasad su ovoj inicijativi pristupile Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

    Inače, danas je u Ohridu zvanično otvoren samit regionalne inicijative Otvoreni Balkan, kojem prisustvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i zvaničnici Crne Gore i Bosne i Hercegovine Dritan Abazović i Zoran Tegeltija.

    Abazović i Tegeltija ovdje prisustvuju kao gosti. Na zvaničnom otvaranju samita, pored regionalih zvaničnika, obratio se evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

    Inicijativu je podržao i specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar koji je kazao da ovakve aktivnosti približavaju regiju Evropskoj uniji i promovišu stabilnost. Escobar smatra da je neophodno da inicijativa bude otvorena za sve i da mora uključivati “svih šest zemalja na jednakom nivou”.

  • Kraj mita o NATO-u?

    Kraj mita o NATO-u?

    Kao jedan od navodnih razloga specijalne vojne operacije Ruske federacije u Ukrajini bio je pokušaj Ukrajine da se pridružu EU i NATO.

    Taj pokušaj nije došao samo iz Ukrajine, već i iz NATO-a, a cilj mu je bio da se sa odbrane Ukrajine pređe na uspostavljanje potencijalnog pokreta protiv Rusije koji bi okružio tu državu.

    U najmanju ruku, tako je Rusija posmatrala ovaj proces. Zapravo, ruski stav se ne može smatrati potpuno pogrešnim, budući da taj stav nisu skrivale ni Sjedinjene Američke Države, a to nije bilo ni nešto skriveno u ekspanzionističkom diskursu NATO-a, piše Al džazira.

    S druge strane, Rusija je od početka otvoreno govorila da bi se prisustvo NATO baze u Ukrajini smatralo pretnjom i agresijom na nju.

    Naravno, to je bilo i očekivano. Zadatak NATO-a bio je preduzeti korake kako bi se pripremilo za takav napad, koji je u osnovi bio očekivan od Rusije. Međutim, za one koji posmatraju spolja, predviđanja nisu upućivala na to da će Ukrajina, na neki način, biti prepuštena sama sebi u suprotstavljanju potencijalnoj ruskoj agresiji nakon svih ovih koraka koje je poduzeo NATO.

    Šta se očekivalo od NATO-a?

    Šta je odbrambeni štit NATO-a učinio u pogledu suprotstavljanja ruskoj agresiji? To je bilo prvo veliko pitanje u ovoj avanturi i bilo je dovoljno da sugeriše kako je mitu o NATO-u možda došao kraj. Uprkos tome, dok se ruska okupacija Ukrajine nastavljala, videli smo, takođe, kako Švedska i Finska, konkretno, najavljuju da neće prihvatiti članstvo u NATO-u, a onda su obe zemlje ipak podnele zahtev za članstvo u Alijansi.

    Možda su ove dve zemlje mislile da je NATO rešenje za ukrajinsko pitanje, a možda su isto rešenje želele i za sebe? Ali, čemu se nadati i očekivati od Saveza koji nije zaštitio Ukrajinu? Jedva da je imao drugu ulogu osim te da je bio motivišući razlog za invaziju na Ukrajinu. Turska već dugo govori o dimenzijama NATO-a koje su nanele štetu njegovim članicama, umesto toga da pruži uslugu koja se od njega očekuje. Iako jedno od najvažnijih načela NATO sporazuma kaže da će se “svaka pretnja ili napad na jednu članicu smatrati napadom protiv svih članica”, države članice Saveza, da ne spominjemo solidarnost s Turskom, bile su uzrok i podupiratelj separatističke pretnje Turskoj.

    Dok se od SAD-a, najmoćnije članice NATO-a, očekivalo da spreči aktivnosti Radničke partije Kurdistana protiv Turske, još jedne države članice Alijanse, mogli smo videti kako ta država podržava ovu organizaciju i time povećava pretnju. SAD podržava organizaciju PKK, koja u Siriji deluje pod imenom Stranka demokratske unije, i oprema je je svim vrstama oružja. Povrh toga, ovu organizaciju je sam SAD proglasio terorističkom organizacijom. SAD vrlo dobro zna šta njegova podrška toj organizaciji znači za Tursku, američkog saveznika u NATO-u. Poznato je i to da SAD pruža utočište vođi organizacije imama Fethulaha Gulena, koja se optužuje da je pre šest godina pokušala izvesti vojni udar u Turskoj, kao i čitavom vodećem rukovodstvu, a sve njihove aktivnosti su stavljene pod američku zaštitu.

    Otvoren put za dublje rasprave

    Takva podrška je uvijek ostavljala prostora i za mogućnost da je SAD, članica NATO saveza, imao ulogu u ovom vojnom udaru. Prema tome, posmatrajući ukrajinsko iskustvo, možemo primijetiti da se Savez pretvorio u mit koji ne daje nikakav pozitivan doprinos svojim članicama, a kamoli da im donosi korist. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kao čelnik jedne od najvažnijih članica NATO-a, izjavio da neće pristati na članstvo Švedske i Finske, i ne samo da je istupio s jednostavnim prigovorom zbog podrške ovih zemalja PKK-u, već je ovim prigovorom skrenuo pažnju na činjenicu da je NATO izgubio svoje funkcije, čime je možda otvorio put i za dublje rasprave.

    Švedska i Finska su u vrhu zemalja u svetu koje podržavaju Stranku demokratske unije, koja je uključena u neprijateljske aktivnosti protiv Turske, jedne od najvažnijih članica NATO-a, saveza kojem sada žele pristupiti. I dok pružaju najveću podršku prisutnosti PKK-a u Evropi, Stranku demokratske unije vide kao pokret za slobodu u Siriji i pružaju joj sve vrste oružane podrške, a ta podrška se koristi i u napadima protiv Turske.

    Švedska je dala dronove Stranci demokratske unije, pod pretpostavkom da će biti upotrijebljeni protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, a zapravo ih koriste zajedno s PKK-om. Iz istog razloga je švedska Vlada odlučila podržati Stranku demokratske unije s iznosom od 376 miliona dolara sljedeće godine, a niko ne može poreći da ova podrška predstavlja prijetnju Turskoj. Zanimljivo pitanje glasi: Kako su ove dve zemlje, uprkos svemu tome, samouvereno aplicirale za članstvo u NATO-u znajući da Turska ima pravo veta?

    Povratak osnovnim zadacima

    Možda ni u kom slučaju nisu očekivale da će Turska izneti takav prigovor ili uložiti veto protiv njih. Možda su mislili da Turska sledi odluke SAD-a, a ne da samostalno donosi odluke unutar Saveza. Činjenica je da je Turska odlučna u potpunosti da iskoristi ovo pravo i moć. Turska, pored toga što iznosi kritike na račun toga da je NATO izgubio sve svoje funkcije, takođe razotkriva kontradiktornosti, nedoslednosti i nedostatke Alijanse.

    To, naravno, ne čini s namerom suprotstavljanja NATO-u. Turska je s pravom deo Saveza i želi da se on vrati svojim osnovnim zadacima, da bude postojan u svojim stavovima, da se pridržava osnivačkog sporazuma i, naravno, želi da postane jači. Želi da Alijansa uistinu pruži svojim članicama sigurnost, da bude pouzdan štit koji će im pružiti zaštitu od nepravednih napada i da pokaže solidarnost sa svim članicama kada se suoče s pretnjom.

    Turska ne želi mnogo i smatra da je moguće da Švedska i Finska postanu članice NATO-a na način da Savez koriguje svoj pravac u skladu s prvobitnim ciljem, a ne da postanu članice koje bi dodatno pojačale protivrečnosti NATO-a.

  • Ublažena stroga epidemiološka ograničenja u Pekingu

    Prvi put posle više od mesec, danas su otvoreni restorani u većem delu Pekinga.

    Ublažavaju se i druga epidemiološka ograničenja, nakon što su vlasti, u okviru državne strategije nulte tolerancije na korona virus uspešno suzbile manju epidemiju kovida-19 u glavnom gradu Kine.

    Muzejima, bioskopima i teretanama je dozvoljeno da rade sa 75 odsto kapaciteta, a dostavljači ponovo mogu da donose narudžbine direktno na vrata klijenata, umesto da ih, kao do sada, ostavljaju na ulazu u stambena naselja, prenosi AP.

    Povratak u skoro normalno stanje primenjivaće se u gotovo celom Pekingu osim u jednom celom kvartu i delu drugog gde epidemija još uvek nije u potpunosti suzbijena.

    Škole, koje su delimično ponovo otvorene otvoriće vrata đacima od 13. juna, a zatim će isto učiniti i dečiji vrtići od 20. juna.

    Vlasti 22-milionskog Pekinga su sprovele više ciklusa masovnog testiranja i naredile zatvaranje zgrada i stambenih kompleksa čim su otkriveni novi slučajevi infekcije korona virusom kako bi se zaustavila epidemija u kojoj je tokom šest nedelja zaraženo oko 1.800 ljudi.

    U poslednja 24 sata potvrđena su 24 nova slučaja kovida 19.

  • “Narodna skupština iskorištena da se sakriju dvije činjenice“

    “Narodna skupština iskorištena da se sakriju dvije činjenice“

    Narodna skupština Republike Srpske ponovo je iskorištena da se sakriju dvije činjenice: da je BiH uvela sankcije Rusiji i da vlast odustaje od ranijih zaključaka o vraćanju nadležnosti u oblasti vojske, indirektnih poreza i pravosuđa, poručio je Nedeljko Glamočak, član Predsjedništva SDS.

    Devetim zaključkom vladajuća struktura je odustala od vraćanja nadležnosti u oblasti indirektnih poreza, vojske i pravosuđa sa nivoa BiH. Suština ove skupštine je bila kukavičko povlačenje zaključaka Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti, istakao je Glamočak.

    On je kazao da je time Narodna skupština ponovo iskorištena kao protočni bojler za Dodikove hirove.

    Skupština je završena na jedan ružan način, jer je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik vrijeđao narodne poslanike i prijetio im. U diskusijama mi smo jasno kazali da je BiH uvela sankcije Rusiji jer je u 34 rezolucije od 36 rezolucija pred međunarodnim tijelima podržala sankcije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u više navrata ponovio da jedino Srbija nije uvela sankcije Rusiji – sugerisao je Glamočak. 

    Član Predsjedništva SDS je naglasio da su poslanici SDS glasali za jedan zaključak kojim se kaže da Republika Srpska treba da zauzme neutralan stav po pitanju sukoba u Ukrajini i da treba da se protivi uvođenju sankcija bilo kome.

    – Naš stav je da u sukobu Rusije i Ukrajine Republika Srpska ne treba da zauzima stranu i da ne treba uvoditi sankcije Rusiji, ali da je jasno da je BiH preko organa države uvela sankcije Rusiji, a da predstavnici Republike Srpske nisu ništa uradili da to spriječe – zaključio je Glamočak.