Jelena Trivić, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, komentarisala je moguću “borbi” na predstojećim izborima sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, za predsjednika Republike Srpske.
Ona je rekla da još uvijek ne zna ko će joj biti protivkandidat iz vladajuće koalicije na predstojećim izborima za predsjednika Srpske. Uvjerena je da će pobijediti ko god bude.
“Nadam se da će gospodin Dodik biti protivkandidat meni, i da ću ga pobijediti, odnosno znam da ću ga
Autor: INFO
-

Trivić: “Voljela bih da mi Dodik bude protivkandidat”
-

“Hrane niko nema koliko je imamo mi”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Ohridu, gde je otvoren samit regionalne inicijative Otvoreni Balkan, da nas sve čeka jedna od najtežih zima.
Međutim, kako je istakao, nema razloga za paniku, već za rad, te je predložio da se uspostave radne grupe kako bi zemlje regiona mogle međusovno da se pomažu.
Vučić je, na pitanjen kako detaljno izgleda njegov predlog, rekao novinarima da Srbija ima najviše hrane i dobro je da može da pomogne svima u regionu, da budu sigurni da im neće nedostajati osnovne životne namirnice, kao što su žitarice, brašno, ulje, šećer.
“Svega ima Srbija u dovoljnim količinama i to ne samo za sebe”, dodao je on.
Rekao je da može da bude problem u vezi hrane zbog spekulativnih radnji, niskih cena.
“Da bismo sve umeli da rešavamo kao potencijalni problem važno je da formiramo radne grupe, a ne da damo ulje pa se ono pojavi u Turskoj ili Holandiji, brašno u Italiji. To ne bi bilo fer prema nama, jer smo i mi mogli da prodajemo po višoj ceni. Važno je da svim građanima obezbednimo da ima dovoljno hrane”, objasnio je Vučić.
Rekao je da već sada svi sa užasom gledaju šta će da se događa oko energetike.
“Zamislite da idemo na najgori scenario, da iz bilo kog razloga Rusi prekinu celoj Evropi dotok gasa, da ne možemo da uvozimo rusku naftu koja je jeftinija od bilo koje druge, koju bi morali tankerom da dovozimo do hrvatske luke, pa onda naftovodom do Pančeva”, ukazao je on.
Vučić je naglasio da u nedostatku gasa cena električne energije skače za 320 do 350 evra po megavatu, da neće u tom slučaju biti struje nigde, pa nema ni odakle da se uzme.
“Kada nema gasa gasne elektrane ne mogu da rade, ne mogu termoelektrane da se snabdeju. Umesto toga morate da proizvedete nove megavate, a ne možete da iskopate dovoljno uglja. U tom slučaju bi se pomagali”, objasnio je on.
Kao primer naveo je da sa Crnom Gorom Srbija ima velike hidropotencijale, što je važno za balansiranje energije, da može da se pravi električna energija tokom zime.
Severna Makedonija, prema njegovim rečima, treba da gradi na Vardaru velike hidro-kapacitete u budućnosti, a Srbija je spremna da razmotri da to bude rađeno zajedno.
“Million stvari ima oko kojih možemo da razgovaramo. Niko od nas nije samodovoljan. Svi smo sa različitih strana i zbog različitih stvari u problemu i to ne svojom krivicom. Biće jedna od najtežih zima. Ali nije razlog za paniku, već za rad”, podvukao je on.
Vučić je istakao da će ključni faktor biti finansije.
“Kako da finansiramo to sve. Ako kupujete milion kubnih metara gasa po ceni od 5.000 dolara, to bi bilo pet miliona dolara dnevno. Ko će to da plati. Zato sada u naša skladišta upumpavamo gas da bi nešto sačuvali. Neko će da pita što trošite pare sada? Zato što nećemo imati ništa ako to ne uradimo”, objasnio je on.
Vučić je rekao da Srbija ima najnižu stopu javnog duga u regionu, ali je dodao da je teško izaći na finansijsko tržište.
“Čekam da vidim po kojim uslovima je danas Mađarska izašla. Svi hoće sada na tržište. Mi za sada idemo na privatno plasiranje, jer smatramo da je situacija na finansijskom tržištu loša. Pare će netraga da nestaju na energente i hranu. I zato je važno što pre upumavanje gasa u skladišta”, rekao je on.
Vučić je preneo da Srbija danas ima 197 miliona kubnih metara u svom skladištu u Banatskom dvoru.
Dodao je da Srbija ne može da povuče više od pet miliona kubnih metara dnevno.
“Sada imamo iz dva skladišta, iz mađarskog dela možemo da povučemo po šest miliona kubnih metara dnevno, a iz našeg pet miliona, a naša potrošnja u januaru i februaru je 14 miliona kubnih metara dnevno, što je za tri više nego što raspolažemo. Sve to treba rešiti”, objasnio je on.
Vučić je kazao da će nas dogovor o skladištima sa Mađarima koštati više od 600 miliona evra.
“O ogromnom novcu je reč da bismo se pripremili za zimu”, zaključio je on.
Beograd će ponuditi Prištini struju za lignit sa KiM
Vučić je rekao da će Srbija ponuditi Prištini barter aranžman za isporuku lignita sa KiM u zamenu za struju, ili da ga Srbija plati novcem.“Mi smo bili spremni da ponudimo barter Prištini da mi uzememo značajne količine kvalitetnog lignita, a da isporučimo struju. Ako nećete tako može i za pare. Nikakav nam problem nije i spremni smo da razgovaramo o tome”, rekao je Vučić novinarima u pauzi samita Otvoreni Balkan u Ohridu.
Dodao je da je Srbija nabavila u Banovićima 100.000 tona uglja što je dovoljno za pet dana tokom zime, jer se na 70.000 tona domaćeg uglja doda još 20.000 tona za proizvodnju struje.
“Mi smo danas o tome razgovarali. Verujem da ćemo sesti da razgovaramo o tome sa njima, kao što ćemo da pričamo i o nabavci struje. Ono što mi nudimo kao apsolutnu sigurnost za sve je hrana, jer niko je nema u dovojnim količinama kao mi. MI smo spremni svima to da ponudimo. Niko neće imati ni gasa koliko ga mi imamo, ali nas sankcije ubiše, tako da ćemo biti u ozbiljnom problemu i to samo zajednički možemo da rešavamo”, rekao je Vučić.
Na pitanje novinara o čekanju putnika na prelazu Tabanovci i turističkoj sezoni koja počinje, on je odgovorio da će se razgovarati o autorizovanim ekonomskim operaterima koji prolaze dobro na granicama.
“To su veliki proizvođači i trgovci iz sve tri zemlje. Oni prolaze odlično, oni su zadovoljni. Moramo da nastavimo da širimo taj broj autorizovanih ekonomskih operatera, to je važno za naše privrede i za njihove operativne troškove”, rako je Vučić.
Dodao je da će do 1. jula na Tabanovcima da bude postavljen bar jedan kontejner gde bi putnici brzo prolazili granicu.
“Već smo to postavili, ali nije dovoljno dobro i pokušaćemo da to rešimo u narednih mesec i po dana, da ljudi stvarno osete da bar tu granicu prolaze bez problema. Kao i granicu između Severne Makedonije i Albanije, jer veliki broj naših ljudi ide preko Severne Makedonije u Albaniju na more, objasnio je Vučić.
Pre konferencije za medije, potpisani su i mnogi sporazumi i memorandumi.
-

“Obećanja Zelenskog ništa ne vrijede”
Obećanja predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog ne samo da su bezvredna, već predstavljaju garanciju da će sve biti urađeno upravo suprotno, izjavio je ambasador Luganske Narodne Republike u Rusiji Rodion Mirošnik.
“Kada (ruski ministar spoljnih poslova Sergej) Lavrov izjavi da je Rusija obećala, ona će ispuniti. Odnosno, obećanje Rusije je veoma ozbiljno. Govorim da što je Rusija obećala ona će i ispuniti. Reč predsednika koja je data, vredi da će se svakako biti ispunjeno bez obzira na sve. Ali s druge strane, reč Zelenskog ne samo da ništa ne vredi, nego će biti garancija da će sve biti urađeno upravo suprotno“, rekao je Mirošnik za televiziju “Rusija 1“.
-

“Rusija je kriva”
Predsjednik Evropskog saveta, Šarl MIšel, poručio je iz Strazbura da Rusija koristi hranu kao oružje u ratu i optužio Kremlj da je isključivi krivac za globalnu nestašicu hrane, poskupljenja i glad u svetu.
“Kremlj svoje akcije okružzuje lažima u sovjetskom stilu. Moramo da se udružimo i nazovemo ove laži čistim izmišljotinama. Ruski brodovi i rakete blokiraju izvoz žitarica, tenkovi, bombe i mine zaustavljaju ukrajinsku poljoprivredu. Istovremeno EU nije uvela sankcije na ruske poljoprivredne proizvode. Svi koji su pogođeni ne smeju da budu u zabuni zbog ruske popagande”, poručio je Mišel.
Govoreći pred Evropskim parlamentom, predsednik Evropskog saveta je naglasio da EU i zemlje članice sa medjunarodnim partnerima rade na pronalženju logističkih rešenja za alternativni transport žitarica iz Ukrajine gde je preko 20 miliona tona žitarica blokirano u lukama. Mišel je poručio da je ”globalna glad opšti problem” koji zahteva koordinisani i globalni pristup partnera širom sveta. On je dodao da se ovakve konstatacije ”nisu svidele” ruskom ambasadoru u UN , koji je prošle nedelje izašao tokom Mišelovog govora u Njujorku. Šarl Mišel kaže da je ruski ambasador ”odbio da pogleda istini u oči” i poručuje da EU ”neće da prestane da govori istinu, podržava Ukrajinu i suprotstavlja se Rusiji činjenicama”.
-

Povlačenje ukrajinske vojske?
Ukrajinska vojska će možda morati da se povuče na jače položaje u Severodonjecku, ali neće odustati od grada u kome žestoke borbe besne i danas, saopštio je guverner regiona Serhij Hajdaj.
Ukrajina očekuje da Rusija pojača granatiranje Severodonjecka i da pokrene ogromnu ofanzivu, na koju je Moskva usresredila sve svoje napore, saopštio je Hajdaj na televiziji, prenosi Rojters.
“Borbe i dalje traju i niko neće odustati od grada čak i ako naša vojska mora da se povuče na jače pozicije. To neće značiti da se neko odriče grada, niko se neće odreći ničega. Ali moguće je da će oni biti primorani da se povuku”, rekao je ukrajinski zvaničnik.
Nakon komentara ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da ukrajinski borci “drže” svoje položaje u Severodonjecku, juče je reagovala Moskva i saopštila da je “potpuno oslobodila” stambena naselja u jugoistočnom delu grad
-

Objavljeni novi detalji o američkoj vojnoj pomoći Kijevu
Objavljeni su novi detalji o ukupnoj količini američkog naoružanja i opreme koja je poslata Ukrajini od početka sukoba 24. februara, prenosi BBC.
Više od četiri milijarde dolara vredne vojne opreme dato je Ukrajini i veliki deo tog naoružanja se u ovom trenutku nalazi u zemlji, a SAD su daleko ispred svih u vojnoj pomoći Kijevu.
Kako se precizira, donirano naoružanje izmedju ostalog uključuje 6.500 protivtenkovskih projektila džavelin, 20.000 lakog protivoklopnog naoružanja, 1.400 stinger projektila zemlja-vazduh, 108 haubica M777 sa 220.000 granata i četiri visokomobilna artiljerijska raketna sistema M142, poznatija kao HIMARS.
Američka podrška Ukrajini ukljucucje i 121 Feniks Gost i 700 Svičblejd napadačkih dronova, 200 oklopnih protivpešadijskih transportera, nekoliko stotina visokomobilnih višenamenskih vozila na točkovima (HMMWV), 20 helikoptera Mig-17 sovjetske proizvodnje, kao i 7.200 komada vatrenog oružja sa municijom 50 m i tri protivbaterijska AN/TPK-36 radara, navodi BBC.
Ova oprema uglavnom je usmerana na istok zemlje, u Donbas, gde je poprište najvećih ratnih dejstava u Ukrajini.
-

Kijev odbacilo izjavu Lavrova o žitu kao “praznu priču”
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova reagovalo je danas na izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da Moskva neće iskoristiti situaciju u svoju korist ukoliko Kijev dozvoli da pošiljke žita bezbedno odu preko Crnog mora.
On je izjavu Lavrova ocenio kao “praznu priču”.
“Potrebna je vojna oprema da bi se zaštitila obala i misija mornarice koja bi patrolirala izvoznim rutama u Crnom moru. Rusiji se ne može dozvoliti da koristi koridore žitarica za napad na južnu Ukrajinu”, napisao je portparol ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko na Tviteru, prenosi Rojters.
Lavrov je ranije danas nakon sastanka u Ankari sa turskim ministrom spoljnih poslova Mevlutom Čavušogluom rekao da se nada da bi pitanja u vezi sa isporukama žita iz luka u Ukrajini mogla biti rešena, pod uslovom da Kijev deminira vode oko njih.
Lavrov je naglasio da je na Ukrajini da reši problem isporuka žitarica deminiranjem svojih luka i da nije potrebna nikakva akcija sa ruske strane, jer je ona već preuzela neophodne obaveze.
“Svakog dana izjavljujemo da smo spremni da garantujemo bezbednost brodova koji napuštaju ukrajinske luke i kreću ka Bosforskom zalivu, spremni smo da to
-

Fon der Lajen oštro napala Rusiju i upozorila: “Milioni će biti u riziku od gladi”
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, upozorila je danas da se svet suočava sa ”kombinacijom više kriza”.
Dodala je da milioni ljudi širom sveta neće biti u mogućnosti da priušte osnovne potrebe uključujući i 275 miliona onih koji će biti u riziku od gladi.
“U svetlu pojačane inflacije u kojoj trenutno živimo i ove brojke i rizici mogu izmaći brzo kontroli. Svetska banka je procenila da 10 miliona ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo za svaki procenat poskupljenja cena hrane. Suočavamo se sa skupom kriza koje će pojačati nestašicu hrane i dužničke krize širom sveta”, poručila je Lajen.
Govoreći pred Evropskim parlamentom u Strazburu, predsednica Evropske komisije navela je više razloga koji su “ujedinjeni” doveli do problema sa nestašicom hrane u svetu, od posledica pandemije, preko poskupljenja energenata i đubriva do klimatskih promena.
“Svi ovi uticaji imaju jednu zajedničku tačku, a to je da su masivno i namerno spojeni Putinovim ratom. U pitanju je hladna, bezobzirna i proračunata opsada nekih od najranjivijih zemalja na svetu od strane Putina. Hrana je sada postala deo arsenala terora Kremlja i to ne smemo dozvoliti”, poručila je Lajen.
Ursula fon der Lajen je pozvala partnere u svetu da ne uvode ograničenja na globalnom tržištu hrane.
Ona je najavila da će EU izdvojiti 2,5 miljardi evra kako bi omogućila ugroženim delovima sveta da kupe hranu, i istovremeno pojačati i sopstvenu prozvodnju u poljoprivrednom sektoru kako bi doprinela boljoj snabdevenosti svetskog tržišta hrane.
-

Vučić posle važnih sastanaka: “Imaćemo probleme”
U Ohridu je danas zvanično otvoren samit regionalne inicijative Otvoreni Balkan.
Samitu prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Severne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i zvaničnici Crne Gore i BiH.
Predsednik je rekao da je imao sastanke sa predstavnicima zemalja koji nisu još uvek zvanične članice Otvorenog balkana.
“Poziv smo uputili Crnoj Gori, uskoro će biti poslate i BiH”, rekao je Vučić.
Kako kaže, sinoć je pokrenuta ideja oko pravljenja radnih grupa i timova koji bi analizirali situaciju u kojoj se region nalazi i kako bi sebi mogli da pomognemo.
Vučić je rekao da se priprema veliki sajam vina, hrane i turizma u Beogradu i dodaje da bi voleo da naredni susret bude negde na jugu Srbije.
“Bitno je da nađemo zajednički pristup za rešavanje problema”, rekao je Vučić.
“Kada smo zajedno, onda smo mnogo, mnogo jači. Srbija ima najviše hrane, brašno ulje šećer, svega toga imamo”, poručio je predsednik Vučić na početku obraćanja medijima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se već sada “sa užasom gleda” na to šta će se događati oko energetike.
Poručio je da u regionu moramo da sarađujemo bliže, tešnje, da pripremamo veliki Sajam vina, hrane i turizma u Beogradu, a da se organizuje sledeći sastanak u Vranju ili Leskovcu, na jugu Srbije.
“Da vidimo kako da pomognemo građanima svih naših zemalja, da zajednjički pristupamo rešavanju problema. To je važno za ljude”, rekao je Vučić.
Primetio je da je dobro što je Francuska odustala od remonta sedam nuklearnih elektrana, što će deflatorno da deluje na cenu struje, i ohrabrujuće je pred nadolazeću zimu u celoj Evropi.
“Ali, svi ćemo da imamo probleme i videćemo kako da ih rešavamo. Ali, kada smo zajedno, onda smo mnogo, mnogo jači i to je važna poruka koju smo danas poslali”, rekao je Vučić.
O pisanju hrvatskih medja
Govoreći o saradnji sa liderom opozicije Draganom Đilasom, Vučić je rekao da je to uvredljivo za pripadnike opozicije i da se ne osvrće na ta pisanja.“Govorili su pre izbora da prava opozicija ne učestvuje na izborima, a šta je sad”, upitao je Vučić.
“Ako bih verovao svakom izveštaju i svakom rečju ne bih se bavio ovim poslom”, dodao je on.
Predsednik Srbije se dotakao konstantnih napada na Srbiju i njega lično koji stižu iz susedne Hrvatske.
“Ja mislim da su Hrvati za jednu stvar u pravu, najgore je da nemaš svoj stav. E kad mi budu pokazali za šta su imali svoj stav, osim negativnog prema Srbiji, a ne stav čopora… Ja ga nisam zapazio”, rekao je Vučić.
O inicijativi Otvoreni Balkan
Govoreći o onicijativi Otvoreni Balkan Vučić je rekao da je to inicijativa ljudi iz regiona, da, kako je rekao, sami odlučujemo o svojoj sudbini i budućnosti.“Koliko je značajno i normalno da moramo da razgovaramo. Balkan treba da pripada balkanskim narodima. Teško je srušiti Otvoreni Balkan, vrlo smo čvrsto opredeljeni da čuvamo mir i sigurnost. Ostvarili smo veće poverenje između Beograda, Skoplja i Tirane. Osim stava o Kosovu, mi nemamo nijedan bilateralni problem”, kazao je predsednik.
Vučić je rekao da će od septembra sve biti prihvaćeno i sprovedeno u delo, kada su u pitanju nostrifikacije diploma između Srbije, Albanije i S.Makedonije.
Kako kaže, najbitnije je da sami odlučujemo o svojoj sudbini i da sami pravimo svoju budućnost. Dodaje da je važno da ljudi koji ovde žive znaju koliki je značaj da možemo da razgovaramo i da smo jedni drugima najbliži i da treba da se pomažemo.
“Balkan treba da pripada balkanskim narodima, to velike sile nikada nisu htele da dozvole. Interes balkanskih naroda treba da bude naš, a ne velikih sila. Mi njime treba da se rukovodimo. Briga me za tuđe interese”, rekao je Vučić.
Ističe da je Otvoreni Balkan danas teško srušiti, ne postoji sila koja može da nas sada nagovori da izađemo iz njega.
“Nema tu velike filozofije, čvrsto smo opredeljeni da čuvamo mir i stabilnost i zajedničku budućnost. To je inicijativa za budućnost”, rekao je Vučić.
Vučić je rekao da Srbija brine o drugima i brine o obrazu drugih, taman onoliko koliko njima ne da da udare po našem obrazu.
Samitu prisustvuju i premijeri Severne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i crnogorski premijer Dritan Abazović i predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija.
“Radimo na boljoj perspektivi regiona i razvoju OB”
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas u Ohridu sastanku lidera Otvorenog Balkana sa predstavnicima međunarodnih organizacija.“Razgovarali smo sa predstavnicima Atlantskog saveza, USAID-a (Agencije SAD za međunarodni razvoj), Evropske komisije, Ambasade SAD u Srbiji i drugim međunarodnim organizacijama o tome kako da još bolje zajedno radimo na unapređenju perspektive našeg regiona, kao i o razvijanju dodatnih potencijala inicijative Otvoreni Balkan”, naveo je Vučić na Instagram nalogu “buducnostsrbijeav”.
-

Šmit: Iznenađujuća diskusija o tome da li će se održati izbori, oni su pravo građana
Visoki predstavnik za BiH, kojeg Republika Srpska ne pristaje, Kristijan Šmit kazao je danas da oni koji žele voditi zemlju naprijed moraju preuzeti odgovornost za odluke, dodajući da je sada odlučujući put ka Evropskoj uniji koji je posebno važan.
On se medijima obratio nakon današnje sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC), naglašavajući da ljudima treba sigurnost jer je upravo ona ugrožena vojnom operacijom Rusije u Ukrajini te se sada ne zna kakav će biti razvoj u budućnosti.
“Zato je sada međunarodna zajednica ne samo spremna, nego i zna da mora dati važan doprinos u Bosni i Hercegovini da građanima pruži sigurnost i poruči da morate i možete u vlastitoj zemlji ekonomski i socijalno imati budućnost”, poručio je Šmit.
Osvrnuo se na brojne komentare u BiH i izvan nje kada je u pitanju održavanje izbora i odluka koju je juče nametnuo, kazavši da je iznenađen njima te da nikada nije takvo nešto doživio da se diskusija vodi o tome da li će se održati izbori koji su pravo građana.
“Zato međunarodna zajednica ima obavezu da osigura da se održavaju izbori. Od januara su slali zajednička pisma Vijeću ministara BiH uz molbu da se konačno pobrinu da se osiguraju sredstva za finansiranje izbora i sve je dugo trajalo i nije se ispoštovao ni zakonski rok za to”, kazao je Šmit.
Podsjetio je da je u ponedjeljak Savjet ministara BiH nakon niza trzavica odlučilo osigurati sredstva za izbore, ali ne u okviru koji je Centralna izborna komisija (CIK), nadležna za provođenje izbora, zatražila.
“To nije trebala ni biti tema o kojoj se razgovara nego se to mora učiniti i zato je bilo vrijeme da se nešto učini”, dodao je Šmit, najavljujući da će međunarodna zajednica nastaviti koristiti instrumente na raspolaganju kako slučajevi korupcije i neodgovornog ponašanje ne bi prošli neprijemijećeno.