VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plenković odbacio optužnice Srbije protiv hrvatskih pilota

    Plenković odbacio optužnice Srbije protiv hrvatskih pilota

    Hrvatski premijer Andrej Plenković danas je odbacio utemeljenost optužnica Srbije protiv četvorice hrvatskih pilota zbog bombardovanja kolone srpskih civila tokom operacije hrvatske vojske i policije “Oluja” u avgustu 1995. godine.

    “Hrvatska ne prihvata da srpsko tužilaštvo diže optužnice protiv nesrpskih državljana koji žive na teritoriji koja nije Srbija”, rekao je Plenković, prenosi Hina.

    On je izrazio mišljenje da “Srbija, koja je bila agresor na Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Kosovo sada glumi” nekakvo tužilaštvo ili sud” i poručio da “to neće proći”.

    Plenković je rekao da je Hrvatska dogovorom htjela da riješi taj problem, ali da se, kako je dodao, “srpska strana na to oglušila”.

    “Ako Srbija ne prihvata naš prijedlog za saradnju, a onda Beograd servira ovakve dokumente, to neće proći i to vrlo jasno kažemo”, poručio je premijer Hrvatske.

    Posebno odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu danas je potvrdilo prvu optužnicu koju je sprsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo protiv četvorice oficira Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva za zločine počinjene u vojno-policijskoj akciji “Oluja”, dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske na Brionima 31. jula 1995. godine.

  • “Unija da počne sa osnaživanjem regiona”

    “Unija da počne sa osnaživanjem regiona”

    Dosadašnja strategija EU za Zapadni Balkan je bila neuspješna i Unija bi trebalo da počne da osnažuje region kroz pun pristup fondovima još pre pristupanja balkanskih zemalja, zaljučak je studije “Dug put: Pouke iz EU-CEE za unapređenje integracije i razvoja na Zapadnom Balkanu” bečkog ekonomskog instituta (WIIW) u Fondacije Bertelsman.

    Rat u Ukrajini jasno govori u prilog tome da EU mora da pokaže snažnije prisustvo na Zapadnom Balkanu, kako ne bi otvorilo prostor koje bi mogle zauzeti neke druge zemlje – istakao je autor studije Branimir Jovanović.

    On je poručio da ako EU želi da spriječi Rusiju da bude prisutna u regionu mora pokazati svoje veće prisustvo kroz veća ulaganja

    Jovanović je ukazao da Zapadni Balkan čeka više od 13 godina za pristupanje Uniji, a nije ni blizu članstva, dok je prosječna dužina ranijih pristupnih procesa bila do 12 godina.

    S tim u vezi je ukazao da ranije kandidati nisu morali da rešavaju otvorena pitanja sa susjedima prije pristupanja, što je sada postavljeno kao uslov.

    U studiji se konstatuje da je pristupni proces poboljšao regionalnu ekonomsku integraciju sa EU.

    Jedan od glavnih zaključaka studije je da je najefektniji način za poboljšanje regionalne saradnje u uspostavljanju politika sa ciljem rasta primanja.

    Veća primanja će voditi ka većoj potrošnji, što će voditi ka većoj regionalnoj ekonomskoj integraciji.

    S tim u vezi WIIW smatra da bi primanja mogla da porastu većim transferima iz budžeta EU za Zapadni Balkan, piše Blic.

    To bi, smatraju eksperti, moglo da se učini kroz omogućavanje punog pristupa budžetu EU.

    Troškovi bi, kažu, bili marginalni, a efekti za zapadnobalkanske ekonomije suštinski.

    Veći transfer novca iz EU trebalo bi da bude propraćen striktnim uslovljavanjem institucionalnih reformi.

    WIIW smatra da je ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji je EU usvojila prije skoro dvije godine, nedovoljan.

    Dušan Reljić, direktor kancelarije Nemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove u Briselu je na pitanje da li bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da uplaćuju u budžet EU ako se već traži pun pristup fondovima rekao da one već doprinose Uniji.

    – Samim tim što proizvode za EU po mnogo nižoj radnoj ceni je doprinos za budžet Unije. Zbog toga su mnoge fabrike automobilske industrije u Srbiji, Severnoj Makedoniji – objasnio je.

    Predsjednik WIIW Hanes Svoboda primijetio je da zemlje regiona previše gledaju u prošlost, umjesto da gledaju u zajedničku budućnost.

  • “Miličević progutao žabu zarad mira u SDS”

    Odustajanje predsjednika Glavnog odbora SDS i načelnika opštine Teslić, Milana Miličevića, od potencijalne kandidature za člana Predsjedništva BiH, ponovo je pokazalo da postoje duboke pukotine unutar najveće opozicione stranke.

    Miličević, koji uživa dobar rejting kako unutar vlastite stranke tako i u javnosti, bio je ozbiljna konkurencija lideru SDS, Mirku Šaroviću, koji želi da bude kandidat ispred ove stranke za člana Predsjedništva BiH.

    O tome ko će na kraju biti kandidat SDS za jednu od inokosnih funkcija na predstojećim izborima konačnu riječ je trebalo dati Predsjedništvo te stranke, ali je Šarović, očito, odlučio da stvari uzme u svoje ruke, pa je “sugerisao” Miličeviću da sam odustane od kandidature.

    “Datum govori mnogo”
    Miličević jeste odustao, ali ne zato što mu je to Šarović “sugerisao” već radi mira u stranci.

    O tome je juče pismom obavijestio članove Predsjedništva SDS, koji su se sastali u Banjaluci kako bi razgovarali o kandidatu za predstojeće izbore.

    Miličević u pismu navodi da ne može doći na sjednicu jer njegov mlađi sin Jovan postaje ljekar, pa će prisustvovati odbrani njegovog diplomskog rada.

    – Iako su organizatori upoznati s tim, jer sam to nekoliko puta naglašavao, zakazati sjednicu Predsjedništva SDS baš u tom momentu kada nisam u mogućnosti prisustvovati iz navedenih razloga, govori mnogo – naveo je Miličević.

    On u pismu kaže da je SDS, kao najveća opoziciona partija, trebala odavno da provede proceduru izbora kandidata za izbore, te da ga što prije promoviše i krene u kampanju.

    – To do danas nije urađeno. Pogrešno je i da o tome odlučuje jedan ili dva čovjeka, pa bio to ja ili bilo ko drugi – napisao je Miličević.

    Povlačenje kandidature
    On u pismu ističe da je procedura odabira kandidata trebalo da prođe kroz opštinske i gradske odbore SDS, što nije učinjeno, a sada je za to kasno.

    Miličević dalje navodi kako smatra da Šarović već dugo stvara preduslove i ambijent za svoju kandidaturu, na koju, po mišljenju mnogih, ima pravo kao lider.

    Na kraju pisma otkriva da mu je upravo Šarović predložio da do sjednice Predsjedništva “razmisli o povlačenju svoje kandidature da ne bi došlo do podjele u stranci i preglasavanja, te da se predsjedniku SDS omogući kandidatura”.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je iz pisma vidljivo da postoji raskol u stranci i da je Miličević ljut i ogorčen na rukovodstvo, ali da je, ipak, ostao suzdržan i u granicama kulturno argumentovanih kritika.

    Očita rezigniranost
    Naša sagovornica ističe da Miličevićeva ljutnja ne znači da on namjerava da napusti stranku ili da će izbjegavati da učestvuje u organizaciji izbora, ali da je definitivno ogorčen na dio rukovodstva SDS.

    – Nazvala bih to “gutanjem žabe” zarad mira u kući. Definitivno se može iščitati Miličevićeva ljutnja i rezigniranost ponašanjem stranačkog rukovodstva, u prvom redu, partijskog šefa – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Ona ističe da je iz pisma vidljivo kako postoji snažan demokratski deficit unutar SDS i da je i ta stranka, kao i većina političkih partija u BiH – liderska.

    Topićeva dodaje kako to znači da nije izvršen proces unutrašnje demokratizacije, koja živi od različitosti mišljenja i sučeljavanja različitih kandidata.

    S druge strane, kako ističe Topićeva, sada je javno na površinu izbilo ono o čemu se odavno priča, a to je da su se u SDS dugo lomila koplja ko će biti kandidat – Miličević ili Šarović.

    – Miličević je u više navrata javno zamjerao jer SDS ne izlazi s imenom kandidata za inokosnu funkciju, što je on ponovio u svom pismu. Naravno, ponavljam, sve će se to, zarad mira u kući i izborne kampanje, progutati, ali definitivno neće riješiti osnovne problem, ne samo te stranke već i ukupan demokratski deficit društva – zaključuje Topićeva.

  • Đokić: BiH u arbitraži može izgubiti milijarde

    Đokić: BiH u arbitraži može izgubiti milijarde

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izrazio je nadu da Ustavni sud BiH neće osporiti sprovođenje projekta izgradnje hidroelektrane “Buk-Bijela”, jer njegovo zaustavljanje može dovesti do međunarodnog spora i arbitraže u kojoj BiH može izgubiti milijarde.
    “Nadam se da Ustavni sud BiH, koliko god da je znao donositi pogrešne odluke koje su narušavale odnose i vodile ka nestabilnosti u BiH, neće ovaj put napraviti takvu grešku i da takvom odlukom kazni BiH jer tako nešto vodi ka međunarodnoj arbitraži”, rekao je Đokić za RTRS.

    On je naveo da je riječ o izuzetno kvalitetnom energetskom projektu koji je u ozbiljnoj fazi razvoja i u koji je investirano oko 40 miliona KM.

    Govoreći o Rudniku željezne rude “LJubija”, Đokić je podsjetio da je potpisan ugovor o koncesiji sa komapnijom “Arselor Mital”, te izrazio očekivanje da će biti realizovane sve planirane radnje i da se na jesen taj rudnik može otvoriti.

    On je naglasio da Srpska može obezbijediti i u budućnosti potrebne količine električne energije i normalno snabdijevanje svih građana i privrede strujom, uz isticanje da cijene struje neće biti mijenjane u toku ove godine.

    “Neće biti povećanja cijena struje ne zbog izbora, nego zato što smo donijeli takve odluke”, istakao je Đokić.

    Đokić, koji je i predsjednik SP-a, rekao je da BiH ni na jednom institucionalnom političkom nivou nije donijela odluku o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji niti to može učiniti.

    On je istakao da je Republika Srpska na osnovu zaključka kojeg je usvojila Narodna skupština Srpske na posebnom zasjedanju, i za kojeg je glasalo više od dvije trećina narodnih poslanika, ostala i dalje na poziciji da neće podržati aktivnosti da se uvode sankcije Rusiji, bilo ko ih bude pokrenuo.

    “To je jako značajno što je Narodna skupština zauzela takav stav. Iskreno žalim što to nije bio konsenzus i što u trenutku glasanja nisu bili prisutni predstavnici opozicionih partija SDS-a i PDP-a”, dodao je Đokić.

    Prema njegovim riječima, Kristijan Šmit ne može ništa donijeti u BiH, jer je on “građanin koji boravi na tlu BiH” i nije visoki predstavnik koji je imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN.

    Đokić je rekao da Šmit nije obezbijedio novac za izbore /kroz nametnutu odluku/ i da su potrebna sredstva obezbijedile institucije BiH, te da ne vidi kako se može realizovati Šmitova namjera u nametanju odluke o finansiranju izbora.

    Sankcije nametnute od SAD ministru zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alenu Šeraniću i predsjedniku Federacije BiH /FBiH/ Marinku Čavari, Đokić je rekao da je to apsurd i da ničemu ne doprinosi, zapitavši se kakvu to poruku nosi?

    Đokić je naveo da nije optimista da će biti izbora u BiH i da je takvu procjenu stvorio na osnovu toga što ne postoji iskrena i stvarna volja da se održe, i to od raznih međunarodnih faktora.

    Prema njegovim riječima, međunarodni faktor nije adekvatno djelovao da dođe do konsenzusa o Izbornom zakonu BiH, prihvatali su samo argumentaciju bošnjačke strane, a kroz izborni proces nije riješen položaj Hrvata.

    “Stvarna namjera je da se i dalje problematizuje BiH na način da se kaže da u BiH čak ni demokratski standardi ne mogu da se ostvare, da država funkcioniše izvan demokratskih procedura, te da i dalje na nju treba pojačati pritisak”, ocijenio je Đokić.

    On je naveo da najveći uticaj u BiH na kreiranje politike imaju stranci i da je BiH danas “politički okupirana”, te da u BiH postoji stalna težlja za dijalogom, kojeg zadnjih godina nema, ali kada se bilo u prilici da se na taj način dođe do određenih rješenja uskakali su stranci i narušavali.

    Đokić se osvrnuo i na 29 godina od forimiranja i postojanja SP-a rekavši da je to impozantan period intenzivnog političkog rada partije koji je bio koristan i društveno opravdan i u kojem nije bilo odstupanja od zacrtanih ciljeva, kao i da je SP dala vidljiv doprinos ukupnom napretku i razvoju Srpske.

  • Država će spriječiti Kineze da preuzmu Mercedes

    Preuzimanje Mercedesa od strane kineskih investitora biće osujećeno ako bude potrebno, smatra premijer Baden-Virtemberga, Njemačke države Vinfrid Krečman.

    “To nikako ne bismo dozvolili”, rekao je ovaj političar i član Zelenih pozivajući se na Zakon o spoljnoj trgovini i platnom prometu.

    Ako strani investitor sa sedištem van EU preuzme kontrolu nad nemačkom kompanijom, savezna vlada ima pravo veta pod određenim uslovima.

    Snažan udeo dva velika kineska investitora u vlasništvu Mercedesa već je izazvala strahove u prošlosti.

    Skoro petina te kompanije sa sedištem u Štutgartu već je u kineskim rukama.

    Kineski partner BAIC je najveći pojedinačni akcionar u ovom proizvođaču automobila sa udelom od 9,98%. Istovremeno, kineski investitor Li Šufu drži 9,69 odsto Mercedesa. Takođe, državni fond Kuvajta poseduje blok akcija sa 6,84%.

    Prvi čovek Mercedes-Benca Ola Kalenius rekao je da imaju vrlo dobre i jake odnose sa kineskim investitorima i dodao da je Kina najvažnije svetsko tržište za prodaju Mercedesovih automobila.

    “Kina je porasla više od gotovo bilo kog drugog tržišta poslednjih godina”, rekao je Kalenius.

  • Odluka o neradnoj nedjelji ponovo na banjalučkoj Skupštini

    Odluka o neradnoj nedjelji ponovo na banjalučkoj Skupštini

    Iako je skupštinski Kolegijum 3. juna sa dnevnog reda skinuo odluku o neradnoj nedjelji, gradonačelnik Draško Stanivuković navodi da je pripremio odluku o neradnoj nedjelji te da ju je uputio u skupštinsku proceduru i da je sada sve na Skupštini grada.

    “Kao gradonačelnik održao sam svoju riječ, pripremio odluku i predložio je Skupštini grada, koja to prolongira već dva puta. Opet ćemo predložiti, odnosno staviti odluku na sjednicu Kolegijuma, koju oni uporno odbijaju”, rekao je Stanivuković.

    Kako je naglasio, više od 60 odsto žena radi u trgovinama i upravo za njih će biti značajno da imaju nedjelju kao slobodan dan, što i predviđa odluka.

    “Ovo je značajna tema i ne prihvatamo nikakve izgovore za njeno odbijanje. Pozivam odbornike da odluku o neradnoj nedjelji usvoje na junskoj sjednici. Ako je ne usvoje, spreman sam pozvati trgovce na proteste ispred onih političkih organizacija i odbornika koji takvo nešto ne prihvataju”, rekao je Stanivuković.

    Podsjećamo, krajem maja Stanivuković je uputio u skupštinsku proceduru odluku o neradnoj nedjelji, za koju je javnost već iskazala veliku podršku.

    Skupštinski Kolegijum na sjednici 3. juna skinuo je ovu tačku sa dnevnog reda naredne sjednice Skupštine grada, koja je zakazana za 16. jun.

    Stanivuković je zatražio novu sjednicu Kolegijuma sa namjerom da se ova tačka uvrsti na dnevni red junske sjednice, ali Skupština još nije zakazala novu sjednicu Kolegijuma.

  • Utvrđene izmjene zakona: CIK-u se prebacuje 2,8 miliona KM

    Utvrđene izmjene zakona: CIK-u se prebacuje 2,8 miliona KM

    Predsjedništvo BiH utvrdilo je danas na vanrednoj sjednici izmjene Zakona o budžetu institucija BiH kojom se 2,8 miliona KM, koliko je nedostajalo za organizaciju opštih izbora u BiH, prebacuju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH sa stavke tekuće rezerve.

    Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2022. godinu sa izmjenom u tekstu Zakona o budžetu, biće dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Predsjedništvo BiH dalo je ovlaštenje ministru finansija i trezora u Savjetu ministara da u Parlamentarnoj skupštini BiH, u ime Predsjedništva, izvještava o Prijedlogu budžeta za 2022. godinu.

  • Tijela dvojice mladića izvučena iz Plivr

    Tijela dvojice mladića izvučena iz Plivr

    Jezero i Šipovo zavijeni su u crno nakon tragedije u kojoj su nastradala dvojica devetnaestogodišnjaka D.P. iz Jezera i N.B. Šipova kada su automobilom sletjeli u rijeku Plivu.

    Kako nezvanično saznajemo nastradali mladići živjeli su u blizini, ali jedan je administrativno imao prebivalište u Šipovu jer ih je dijelila samo rijeka.

    Njihov nestanak prijavljen je danas policiji, a nađeni su oko 15.30 u golfu s kojim su i sletjeli u rijeku Plivu u Jezeru.

    Kako nezvanično saznajemo mladići su se nakon završetka radnog vremena, iz kafića u Jezeru zajedno uputili kući.

    Kako je rekao naš izvor, jedan od nestalih mladića bio je te večeri u kafiću a drugi je došao pri kraju radnog vremena kako bi zajedno išli kućama.

    “Kako nisu stigli kući, alarmirana je policija te je započela potraga od mjesta odakle su otišli”, rekao je izvor “Nezavisnih”.

    Kako saznajemo tragovi vozila od jezeru Đol, doveli su do pronalaska vozila s tijelima u vodi koje je izvučeno iz korita rijeke Plive, a za mladićima su tragali i ronioci.

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Mrkonjić Grad, policijskoj stanici Jezero oko 08.15 časova prijavljeno je da su D.P. i N.B oko 02.30 časova, automobilom golf uputili iz jednog kafe bara u Jezeru u pravcu mjesta Čerkazovići, opština Jezero.

    “Putnički automobil kojim su se navedena lica udaljila pronađen je u koritu rijeke Plive, u mjestu Čerkazovići, opština Jezero. U potragu za navedenim licima su bili uključeni policijski službenici Policijske uprave Mrkonjić Grad, kao i Jedinica žandarmerije Mrkonjić Grad, i službenici SAJ MUP-a Republike srpske (ronilački tim)”, naveli su iz PU Mrkonjić Grad.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekla Snežana Ružičić, načelnica Jezera, ovo je velika tragedija za opštinu.

    “To su naša djeca, koja su išla u našu školu. To su naši mladići od 19 godina. Pretužno je, nemam riječi”, rekla je Ružičićeva.

    Kako je rekla, nisu joj poznate okolnosti pod kojima se desila tragedija i to će utvrditi istražni organi, ali je ovo preveliki gubitak jer su ugašena dva mlada života.

    I mještani Šipova u suzama su danas čekali informacije dok se tragalo za mladićima, nadajući se da se crne slutnje neće obistiniti, ali nažalost pronalazak njihovih tijela potvrdio je ono čega su se najviše plašili.

    “Šta reći, nadali smo se da neće biti ono najgore. Prevelika je ovo tuga”, rekao je naš sagovornik iz Šipova.

    O ovom događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka po čijem se nalogu preduzimaju sve dalje mjere i radnje.

  • “Nemamo nikakve veze sa kominikeom koji je usvojio PIK”

    “Nemamo nikakve veze sa kominikeom koji je usvojio PIK”

    Rusija nema nikakve veze sa kominikeom koji je Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIK) usvojio na nivou političkih direktora, saopštila je danas Ambasada Ruske Federacije u BiH.

    Ruska Federacija nema nikakve veze sa usvojenim dokumentom koji je odobren uz potpuno ignorisanje članstva Rusije u Upravnom odboru PIK. Naše detaljne procjene nečuvene situacije biće date naknadno navodi se u saopštenju.

    Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIK) konstatovao je političku krizu bez presedana koja prijeti stabilnosti i prosperitetu BiH i balkanske regije, te pozvao čelnike i institucije na svim nivoima vlasti da potvrde opredijeljenost za suverenu i funkcionalnu BiH.

    U saopštenju poslije dvodnevnog sastanka političkih direktora je navedeno da “politički akteri moraju učestvovati u dobroj vjeri na svim nivoima vlasti i izbjegavati zloupotrebu struktura u okviru podjele vlasti, te okončati korištenje retorike i postupaka koji dijele građane BiH”

  • HNS prozvao Šmita

    HNS prozvao Šmita

    Nametanje bilo kakvih odluka ili bilo kakvo korištenje Bonskih ovlaštenja, posebno odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske o finansiranju izbora, poništava suverenitet BiH, ocijenio je Hrvatski narodni sabor /HNS/.
    “BiH nametanjem odluka stranaca neće postati ni funkcionalnija ni demokratičnija država”, navodi se u saopštenju.

    HNS podsjeća da jednoglasna odluka Savjeta ministara, kao službenog, legalnog i legitimnog tijela, za koju su glasali svi ministri u Savjetu ministara i usvojili Nacrt budžeta, nejasnom intervencijom Šmita stavlja se van zakona, odnosno van snage, zbog pritisaka političkog Sarajeva.

    Iz HNS-a su pozvali OHR da preuzme svu odgovornost i da “ubuduće donosi sve odluke, ako već Savjet ministara kao institucija nije potrebna”, ali i podsjećaju da je Evropska komisija kao jedan od prioritetnih uslova navela gašenje Kancelarije visokog predstavnika i da je upravo to jedan od ključnih Šmitovih zadataka.

    HNS ističe da više neće podržavati alibi politiku u BiH, te da se iskreno nadaju da su ovo posljednje odluke donesene posredstvom OHR-a i bonskih ovlaštenja.

    Sabor je dao punu podršku zamjeniku predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi na insistiranju poštivanja zakonitosti i nedopuštanja vaninstitucionalnog djelovanja pojednicima, strankama, pa ni OHR-u.

    Šmit je juče nametnuo odluku o finansiranju opštih izbora godine u BiH.