VRBAS Media

Autor: INFO

  • Neophodna zabrana izvoza

    Neophodna zabrana izvoza

    BiH što prije treba da zabrani izvoz oblovine, ogrevnog drveta i peleta, što bi za rezultat imalo kako bolju snabdjevenost domaćih prerađivača i građana, tako i pad cijena ovih energenata.

    Iz Privredne komore RS ističu da ogrevno drvo i pelet poskupljuju po inerciji, i više nego što je opravdano.

    – Ovakvo stanje je nametnulo tržište. Zbog nestašice se malo pravi panika što, uz povećanu tražnju, diže cijenu ovih energenata. Bilo bi dobro da se zaustavi njihov izvoz dok se ne stabilizuje domaće tržište, pa ni cijene neće biti ovako visoke – kaže za Srpskainfo predsjednik Udruženja šumarstva i prerade drveta Lazo Šinik.

    Dodaje da bi se zabranom izvoza drvnih sortimenata poboljšala snabdjevenost naših prerađivača.


    – Krajem prošle godine ocijenjeno da treba učiniti nešto da se pokrene inicijativa za zabranu izvoza oblovine, a izbijanjem ukrajinske krize u prvi plan je izbio problem snabdjevenosti energentima. Svakako, o izvozu se može razmišljati nakon što se podmire potrebe domaćih kupaca – ističe Šinik.

    Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopštili su da će ove sedmice sačiniti odluku o privremenoj zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta, uz nadu da će Savjet ministara za 15 do 20 dana donijeti takvu odluku.

    Podaci nisu nimalo ohrabrujući. Ako se u ovom pogledu ništa ne promijeni, stanovništvo RS i FBiH će biti pod ćebadima, a Italijani i Nijemci bi se grijali na domaći pelet, što treba zaustaviti – rekao je ministar Staša Košarac.

    Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je za četiri mjeseca 2022. izvezeno ogrevnog drveta u vrijednosti skoro 29,2 miliona KM, što je za 19,9 odsto više nego u istom periodu lani. U ovoj godini izvezli smo peleta za 9,56 miliona KM ili 91 odsto više nego za četiri mjeseca 2021, dok je neobrađenog drveta za četiri mjeseca ove godine izvezeno u vrijednosti od 16,55 miliona KM ili čak 365 odsto više nego u istom periodu 2021.

    – U ovoj godini značajno je porastao izvoz šumskih sortimenata i neobrađenog drveta, odnosno oblovine. Iako je više od pola teritorije BiH prekriveno šumama, drvoprerađivači su, zbog značajnog izvoza, prinuđeni da uvoze sirovinu. Poremećaji na globalnom nivou u lancima snabdijevanja, kao i nedavna odluka Vlade Srbije da uvede privremenu zabranu izvoza za određene proizvode iz šumarstva i drvne industrije, zasigurno će doprinijeti većem pritisku ino-potražnje na tržište BiH. U uslovima velike energetske i ekonomske krize u svijetu, mnoge zemlje uvode mjere zaštite domaće proizvodnje, zbog čega bi i BiH trebalo blagovremeno i adekvatno da reaguje – rekli su u Komori.

  • Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski gotovo je svakodnevno na društvenim mrežama izvještavao o invaziji Rusije na njegovu zemlju, viralne video objave pokazivale su efikasnost zapadnog oružja u rukama ukrajinskih snaga, a Pentagon je redovno održavao brifinge o zbivanjima u ratu.

    Ipak, uprkos prodoru svih tih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama te posjeduju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama te uspjesima i neuspjesima, tvrde sadašnji i bivši američki zvaničnici, kako prenosi The New York Times.

    Vlade često kriju informacije od javnosti zbog operativne bezbjednosti, ipak ovaj nedostatak informacija unutar američke vlade mogao bi otežati administraciji predsjednika Džoa Bajdena, koja šalje milijarde dolara Ukrajini u oružju, da odluči kako usmjeriti vojnu pomoć.

    Američki zvaničnici kažu da im je ukrajinska vlada dala uvid u tek nekoliko tajnih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, a ukrajinski zvaničnici su priznali da Amerikancima nisu rekli sve.

    Američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući i Ukrajinu, ipak američke obavještajne agencije uopšteno svoje napore prikupljanja podataka usmjeravaju na neprijateljske vlade, poput Rusije, a ne na trenutnp prijateljske zemlje, poput Ukrajine.

    I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada je u pitanju Ukrajina, Sjedinjene Države radile su na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniranju vlade te zemlje. Rezultat, kako kažu neki bivši zvaničnici, su određene praznine u slici stvarnosti.

    ‘Više uvida s ruske, nego s ukrajinske strane’

    – Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini – pita se Bet Saner, bivša visoka obavještajna zvaničnica.

    – Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme – navodi dalje.

    Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bajdenova administracija je poslala novu vojnu pomoć, poput raketnih topničkih sistema koje je američki predsjednik najavio prošle nedjelje. Kijev očekuje isporuku snažnijih zapadnih oružanih sustava, dok obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

    Zvaničnici Pentagona kažu kako imaju jasan proces za slanje oružja, koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD o tome kakvu opremu trebaju i koliko brzo se to može realizovati.

    Neke evropske obavještajne agencije kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, povratiti teritorije koje je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju u februaru, ali američke obavještajne agencije, kako su rekli zvaničnici, manje su pesimistične. Ipak, postoje pukotine u obrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su za SAD nepotpunu sliku.

    Avril Haines, direktorica Nacionalne obavještajne zajednice, vrhovnog tijela svih američkih tajnih službi, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliko dodatne pomoći Ukrajina uopšte može apsorbovati.

    – Imamo, zapravo, više uvida s ruske nego s ukrajinske strane – dodala je.

    Ključno je pitanje koje mjere predsjednik Zelenski namjerava preduzeti u Donbasu. Ukrajina se tamo suočava sa strateškim izborom – povući svoje snage ili reskirati da ih Rusija opkoli.

    Posljednjih dana Ukrajina je pružila više informacija. U nedjelju je ukrajinski predsjednik posjetio prve crte bojišnice i nazvao borbe u Sjeverodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”.

    Takođe je priznao da čak do 100 ukrajinskih vojnika dnevno pogiba te je rekao da je Rusija zauzela petinu zemlje.

    Ni na najvišem nivou ne otkrivaju mnogo

    Otvorenije javne izjave vlade mogle bi biti najava razgovora sa stanovništvom o strateškim izborima koje treba donijeti u Donbasu, kažu analitičari.

    – Vjerovatno se vodi rasprava o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu tamo – kaže Stefan Bidle, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Komumbija, prenosi Jutarnji list.

    – Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenski će to morati objasniti na neki način za koji se neće činiti kao ocrnjivanje ukrajinskih vojnih snaga. Moraće ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluče povući te trupe, a objašnjenje gubitaka koje bi mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to – dodaje.

  • Zaharova: Ukrajinsko oružje će se švercovati i na Balkan

    Zaharova: Ukrajinsko oružje će se švercovati i na Balkan

    Zapadne države ignorišu činjenicu da će pošiljke oružja namenjene Ukrajini sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja u Zapadnoj Evropi, a deo oružja iz Ukrajine već je prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na tzv. Kosovo, upozorila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Oni veruju da je ovo karta u jednom pravcu, veruju da se sada oslobađaju zastarelog oružja koje otpremaju u Ukrajinu ili u treće zemlje. Međutim, zaboravljaju da će pošiljke oružja koje se šalju u Ukrajinu dovesti do širenja crnog tržišta oružja, posebno u zapadnoj Evropi (i na Balkanu)”, rekla je Zaharova, prenosi TAS.

    Prema njenim rečima, vlasti država dobavljača za sada ćute o ovom pitanju, ali nezavisni stručnjaci i relevantne strukture, poput Interpola, već “zvone na uzbunu”.

  • Erdoan:I dalje ne podržavamo ulazak Švedske i Finske u NATO

    Erdoan:I dalje ne podržavamo ulazak Švedske i Finske u NATO

    Ankara i dalje ostaje pri stavu da ne podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan na konferenciji za novinare poslije razgovora sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.

    “Švedska televizija je emitovala intervjue sa vođama terorističkih grupa. Poslije ovoga ne možemo da kažemo da su dobrodošli u NATO. Isto važi i za Finsku”, istakao je turski predsjednik, prenosi agencija TASS.

  • SZO saopštila trenutni broj zaraženih majmunskim boginjama

    SZO saopštila trenutni broj zaraženih majmunskim boginjama

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je danas da je više od 1.000 slučajeva majmunskih boginja prijavljeno toj organizaciji u trenutnoj epidemiji van afričkih zemalja.

    Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je rizik od pojavljivanja majmunskih boginja u ovim neendemičnim zemljama stvaran, ali da se može spriječiti, prenosi agencija Rojters.

    Dvadeset devet zemalja prijavilo je slučajeve trenutne epidemije, koja je počela u maju.

  • Detalji nesreće u Njemačkoj: Vozeći 150 km/h, autom pokosio grupu ljudi

    Detalji nesreće u Njemačkoj: Vozeći 150 km/h, autom pokosio grupu ljudi

    Desetine osoba je povrijeđeno, a najmanje jedna je poginula kada je vozilo pri brzini od 150 kilometara na sat uletjelo u masu u Ulici Rankeštrase u Berlinu.

    “Sky News” navodi da je bar 30 osoba povrijeđeno, a lokalni mediji prenose da je najmanje jedna osoba stradala.

    Njemački “Bild” javlja da je u nesreći učestvovao jedan automobil reno klio, a da je muškarac, za kojeg se vjeruje da je vozač, uhapšen.

    Na licu mjesta sve bilo puno policije i vatrogasaca, a njemački mediji su prenijeli da su ljudi ležali po ulici.

    “Vjeruje se da je privedeni muškarac uletio u grupu ljudi. Još nije poznato da li je u pitanju nesreća ili je osumnjičeni imao namjeru da izvrši ovo djelo”, saopštila je policija i dodala da je osumnjičeni ubrzo priveden, prenio je Reuters.

    Muškarac je pokušao pobjeći, ali je zaustavljen, kažu svjedoci

    Prema izjavama svjedoka koje prenosi “Bild”, muškarac se, nakon što se autom zabio u masu ljudi, vratio na cestu. Zaustavio se oko 200 metara dalje. Svjedoci kažu da je pokušao pobjeći, ali su ga prolaznici savladali i zadržali do dolaska policije.

    Prema zasad nepotvrđenim informacijama njemačkih medija, vozač je njemački državljanin. Jedan svjedok incidenta je za “Berliner Morgenpost” rekao da je on jurio oko 150 kilometara na sat.

    Navodno je vozač napravio krš i lom duž 200 metara ulice dok se nije zaustavio u izlogu parfimerije.

    Jedan od svjedoka je i poznati glumac Džošua Beroumen, koji se u tom momentu našao u blizini. Rekao je da je vidio automobil koji je jurio niz ulicu, a koji se potom zakucao u jedan izlog.

    “Mislim da smo svjedoci terorističkog napada, ali nismo sigurni”, rekao je on.

    Petoro ljudi nalazi se u životnoj opasnosti, a troje je teže povrijeđeno, izjavio je portparol berlinskih vatrogasaca, koji je dodao i da ima dosta lakše povrijeđenih, a među njima je i vozač.

    Incident se dogodio u blizini mjesta smrtonosnog napada 19. decembra 2016, kada je Tunišanin Anis Amri, povezan s islamističkim teroristima, koji se prijavio kao izbjeglica, izvršio napad na božićni sajam u Berlinu otetim kamionom, čijeg je vozača prvo ubio, a zatim je uletio u prepunu pijacu, ubivši još 11 ljudi i ranivši desetine drugih, navodi Reuters.

    Nesreća se dogodila u zgusnutom dijelu grada punom prodavnica.

    Riječ je o strogom centru Berlina i turističkom središtu grada, trgu Brajtšajd, u blizini crkve i Kurfirstendama, jedne od najpoznatijih berlinskih ulica.

  • Svjetska banka smanjila prognozu rasta bh. BDP-a

    Svjetska banka smanjila prognozu rasta bh. BDP-a

    Svjetska banka saopštila je kako očekuje da će se bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine povećati za 2,7 odsto u 2022. godini, 0,3 postotna boda niže od prognoze koju je banka dala u januaru.

    Sljedeće godine predviđa se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne za 3,1 odsto, objavila je Svjetska banka u svom izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima iz juna 2022. objavljenom u utorak.

    Procjenjuje se da će je bosanskohercegovačka ekonomija u 2021. godini ostavrila rast od 7,1 odsto, navodi se u izvještaju.

    Ekonomije zapadnog Balkana imaju rast od 3,1 odsto u 2022, što odražava više cijene roba i slabiji rast evrozone zbog ruske vojne operacije u Ukrajini, napomenula je Svjetska banka.

  • Saobraćaj u centru Banjaluke polovinom kolovoza

    Saobraćaj u centru Banjaluke polovinom kolovoza

    Zbog izvođenja radova investicionog održavanja, u periodu od sutra u osam časova do 7. avgusta u 18 časova biće izmijenjen režim odvijanja saobraćaja u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Trga srpskih vladara (Banski dvor) do Ulice Marije Bursać, na način da se zauzme najviše jedna polovina kolovoza.

    “Za vrijeme izvođenja radova regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije”, navode iz resornog odjeljenja.

    Dodaju da se mole svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumijevanje zbog otežanog odvijanja saobraćaja.

    Radove izvodi preduzeće “Kozaraputevi” d.o.o. Banjaluka.

  • Dodik zatražio obrazloženje odbijenih tačaka dnevnog reda

    Dodik zatražio obrazloženje odbijenih tačaka dnevnog reda

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je danas na sjednici Predsjedništva da u dnevni red budu uvrštene tačke o potrebi pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva Šefka Džaferovića, zauzimanje stava o neustavnom i nelegitimnom predstavljanju Kristijana Šmita i o konfliktu između Rusije i Ukrajine.

    Protiv ovih Dodikovih prijedloga glasala su druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.

    Obrazlažući potrebu da Predsjedništvo BiH raspravi potrebu pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, Dodik je naveo da je cilj inicijative, čije članice su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, da se liberalizuju odnosi između zemalja regiona i otvori mogućnost za promet ljudi i robe.

    “To je potrebno BiH. Ranije smo imali stav o tome. Ono što gledamo ovih dana jeste poziv da se donese politička odluka o pristupanju. Smatram da to treba staviti na dnevni red i da se ovlasti Savjet ministra da potpiše ugovor o pristupanju inicijativi ‘Otvoreni Balkan'”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva je zahtjev za razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Džaferovića obrazložio da je došlo do kršenja ustavnih, zakonskih i poslovničkih prava koje predsjedavajući Predsjedništva ima.

    Dodik je ukazao da je Džaferović pokušavajući da poziciju predsjedavajućeg predstavi kao definitivnog reprezenta Predsjedništva BiH, što zaista nije, i da je svojim ponašanjem srušio spoljnu politiku u posljednjem periodu predsjedavanja, kao i Poslovnik o radu Predsjedništva onemogućivši ostalim članovima Predsjedništva i njihovim predstavnicima da se na zvaničnim sastancim izjasne i da iznose određene stavove.

    Srpski član Predsjedništva BiH je tražio da ovaj organ zauzme zvanični stav i o aktuelnom oružanom sukobu Ruske Federacije i Ukrajine.

    “Postoji mnogo dilema o tome kakva je pozicija BiH i smatram da treba da saberemo sve te prakse do sada i vidimo na koji način odgovorno i pokušati vratiti spoljnu politiku u nadležnost Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik obrazlažući svoj prijedog.

    On je tražio i da se utvrdi stav Predsjedništva o neustavnom, nelegitimnom i lažnom predstavljanju Kristijana Šmita i donošenje odluka čime je urušio i izvršio atak na ustavni poredak ove zemlje jer je neizabran i interveniše neovlašteo.

    “Predlažem da se konstatuje da Kristijan Šmit nije viski predstavnik, jer nije imenovan u skladu sa procedurama predviđenim Aneksom 10 Dejtonsog mirovnog sporazuma. Pod dva, Šmit svojim nelegalnim djelovanjem narušava ustavno-pravni poredak BiH i Predsjedništvo BiH pokreće zakonom propisane procedure radi utrvđivanja krivične odgovornosti lažnog predstavljanja prema licu koje se zove Kristijan Šmit”, rekao je Dok tražeći da ovo obrazloženje zvanično uđe u zapisnik.

    Dodik je glasao protiv odluke da Džaferović sam putuje na sastanak SEECP-a u Solun navodeći da je neophodno da čitavo Predsjedništvo BiH bude prisutno jer se, kako je naveo, predsjedavajućem ne može vjerovati da će na adekvatan način predstavljati stavove ostalih članova ovog tijela s obzrom na aktuelnu situaciju.

    “Riječ je o pozivu šefovima država i vlada, a vi kao predsjedavajući niste niti jedno niti drugo, ako niste dobili saglasnost Predsjedništva. Smatram da je najadekvatnije i najbezbolnije da na taj samit idu svi članovi Predsjedništva”, rekao je Dodik.

    Dodik smatra da se ne može dati bjanko mogućnost Džaferoviću jer ne zaslužuje da zastupa povjerenje Predsjedništva BiH.

    Odbacujući optužbe predsjedavajućeg Džaferovića da je riječ o ličnim insinuacijama i pokušaju da se obezvrijedi pozicija predsjedvajućeg Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da prema procedurama pozicija predsjedavajućeg jednaka ostalim članovima ovog tijela.

    “Kao predsjedvajući ste srušili sve što ste mogli srušiti svojim ponašanjem i ignorisanjem. Pokušajem da to što radite predstavite svoje lično ponašanje, ovo nije izvan nego je upravo u okviru Poslovnika i odgovorite mi da li su se ranije, kada se išlo, usvajale platforme za nastupe ili ne. Nekada je čak bilo iz povjerenja, a danas ga nemate niti imate platformu i nemate pravo da govorite u ime Predsjedništva”, naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da Džaferović prikazujući svoje stavove kao stavove Predsjedništva BiH, ostale dovodi u poziciju politike svršenog čina i proizvodi ozbiljne negativne posljedice po samu BiH, njen unutrašnji konsenzus koji je tako urušen.

    “Kao predsjedavajući ne možete imati nikakvo povjerenje, a kao ličnost koja se zove Šefik DŽaferović je apsolutno nešto drugo. Nemojte to smatrati nikakvom individualizacijom već se radi isključivo o tome da kao predsjedavajući nemate povjerenje da zastupate ovo Predsjedništvo i ja vam to uskraćujem u dijelu kojem imam kapacitet, a to je jedna trećina. Mi smo samo kao trojka Predsjedništvo i šef države”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da su Džaferović i Komšić uveli neke nove prakse u obavljanju funkcije predsjedavajućeg.

    Srpski član Predsjedništva bio je i protiv zaključivanja i uložio je vitalni nacionalni interes za Sporazuma o partnerstvu između BiH i Velike Britanije navodeći da ne predstavlja interese BiH jer zemlju postavlja u neravnopravan položaj.

  • Milanović: Problemi bh. Hrvata bi se riješili kad bi Plenković i ja bili jedinstveni

    Milanović: Problemi bh. Hrvata bi se riješili kad bi Plenković i ja bili jedinstveni

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović optužio je u srijedu hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića za nejedinstvo hrvatske politike u rješavanju problema bosanskohercegovačkih Hrvata, ali se “još nada da će mu premijer u tome postati saveznik”.

    Milanović smatra da bi se problemi Hrvata u BiH brzo riješili kad bi on i Plenković bili jedinstveni.

    “Sve bi bilo drugačije da smo Plenković i ja jedinstveni, da isto govorimo, pišemo i radimo, ali on to neće”, kazao je Milanović novinarima za posjeta Međimurju.

    Hrvatski predsjednik tvrdi da bh. Hrvati žele ono što on zagovara.

    “Kad bi nas dvojica imali isti stav, da nećemo dopustiti ‘zulum’ nad Hrvatima, to bi istog trenutka došlo do ušiju ne nekog pomoćnikovog pomoćnika, ambasadora od tetke ili strine, nego do najviših dužnosnika tih država koji bi odmah shvatili da im se gužva s Hrvatskom ne isplati”, rekao je Milanović.

    “Moramo im reći da to nećemo to dopustiti, mi smo u EU i NATO-u i moramo im reći da im neće proći nijedan zarez s kojim se ne slažemo”, kazao je.

    Naglasio je da se tuđi problemi odmah poštuju, aludirajući na finski i švedski osjećaj ugroženosti od Rusije, a hrvatski se zanemaruju.

    “Neka Finske i Švedske, nemam ništa protiv njih, ali nisam plaćen da bih udovoljavao njihovim željama”, kazao je.

    Ponovio je da Hrvatska u BiH zapravo traži vrlo malo.

    “Samo da se poštuje odluka Ustavnog suda BiH koja je na snazi već šest godina i nalaže zaustavljanje potkradanje Hrvata, koje je u međuvremenu preraslo u zlostavljanje i gaženje, i da im se omoguće da sami biraju svoje predstavnike, a ne da im to rade Bošnjaci”.

    Dodao je da Hrvati u BiH sada imaju podršku samo “jednog roditelja”.

    “Hrvati u BiH žele ono što ja zagovaram, a zašto tome Plenković pruža otpor, to je već u sferi nedokučivog jer ne mogu shvatiti da se netko tako kukavički i vjerolomno ponaša”, kazao je.

    “Nama je tisuću puta važnije što se događa u BiH nego u Sjevernodonecku”, rekao je Milanović.

    Kazao je i da su nominalni predstavnik Hrvata u bosanskohercegovačkom predsjedništvu Željko Komšić i predsjednik bošnjačke stranke Bakir Izetbegović ti koji “gaze Dejtonski sporazum”, a ne predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kojega su Amerikanci nedavno sankcionirali zbog “kršenja ‘dejtona’ i etnocentričnog ponašanja’.

    “Etnocentrično ponašanje, što je to? Neki ekvivalent rasizmu”, upitao je Milanović.

    “Čovjek se (Čavara) ponaša kao predstavnik onih koji su ga izabrali”, rekao je Milanović i prozvao hrvatsku vladu da “o tome ćuti”.

    “Kakva je to poruka bosanskohercegovačkim Hrvatima? Zastrašujuća”, komentarisao je Milanović, prenosi Hina.