Autor: INFO

  • Zelenski: Niko ne zna koliko će trajati rat u Ukrajini

    Zelenski: Niko ne zna koliko će trajati rat u Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da niko ne zna koliko će trajati rat u toj zemlji.

    Zelenski je u dnevnom obraćanju rekao da ukrajinske snage prkose očekivanjima, sprečavajući ruske trupe da “pregaze” istočnu Ukrajinu, gdje su nedjeljama borbe bile najžešće, prenosi agencija AP.

    Naveo je da je ponosan zato što su ukrajinski vojnici uspjeli da obustave rusko napredovanje u regionu Donbasa.

    “Sjećate se kako su se u Rusiji početkom maja nadali da će zauzeti cijeli Donbas? Već je 108. dan rata, već je jun. Donbas se drži”, poručio je ukrajinski lider.

  • STO: Zabrana izvoza izaziva rast cijena hrane

    STO: Zabrana izvoza izaziva rast cijena hrane

    Zabrana izvoza izaziva rast cijena hrane i može dodatno pogoršati krizu na globalnom nivou, rekla je danas generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (STO) Ngozi Okondžo-Iveala.

    “Vjerujem da je jedna od stvari koje ne treba potcijeniti način na koji zabrane izvoza mogu pogoršati situaciju. Nešto slično smo vidjeli tokom krize sa hranom 2008. i 2009. godine i upravo su ti postupci doveli do rasta cijena”, naglasila je Okondžo-Iveala pred početak 12. ministarske konferencije STO.

    Ona je, komentarišući situaciju s izvozom žita iz Ukrajine, istakla da generalni sekretar UN Antonio Guteres ovo pitanje drži pod kontrolom i da pregovara s Kijevom i Rusijom.

    Prema njenim riječima, u pregovore uključeni i EU i druge političke strukture.

    Ona je istakla da je veoma važno ukinuti zabranu izvozu za isporuku poljoprivrednih proizvoda koje obuhvata Svejtski program UN za hranu.

  • Kalabuhov poručio da se Rusija zalaže za striktno poštovanje dejtonskih principa

    Kalabuhov poručio da se Rusija zalaže za striktno poštovanje dejtonskih principa

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao je da se Rusija kao svjedok Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH zalaže za striktno poštovanje dejtonskih principa ravnopravnosti konstitutivnih naroda i entiteta BiH s širokim ovlaštenjima.

    Mi ćemo i dalje pružiti svu moguću podršku svestranom razvoju BiH kao savremene demokratske države. Računamo i na razvoj već postojećih prijateljskih političkih, trgovinskih, ekonomskih i humanitarnih veza -istakao je Kalabuhov.

    Kalabuhov je, povodom Dana Rusije, rekao da ova zemlja ima slavnu istoriju, saopšteno je iz Ambasade Rusije u BiH.

    Naši preci su dugi niz vijekova stvarali veliku državu sa svojom nacionalnom i vjerskom raznolikošću. Zahvaljujući naporima naših naroda, Rusija je i dalje jaka, prosperitetna zemlja koja nastoji da stvori stabilan i siguran svijet za sve – poručio je Kalabuhov.

    Nacionalni dan Rusije obilježava se 12. juna u sjećanje kada je na taj dan 1990. godine prvi Kongres narodnih poslanika prihvatio Deklaraciju o državnom suverenitetu Rusije, u kojoj je proglašeno prvenstvo Ustava Rusije i njegovih zakona.

  • “Nije donesena odluka na Predsjedništvu”

    “Nije donesena odluka na Predsjedništvu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u Briselu da BiH nema usaglašen stav po pitanju dešavanja u Ukrajini, jer nije donesena odluka na Predsjedništvu, kao zakonom predviđenom organu.

    Dodik je ocijenio da je po pitanju sastanka predsjednika stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH sa predsjednikom Savjeta EU Šarlom Mišelom sve mistično od samog pozivanja, preko dokumenta o kojem treba da se razgovara, ali da je ovo dobra prilika da svi sjednu za isti sto i razgovaraju.

    Govoreći o dokumentu, Dodik je naveo da ga nije dobio, ali da se u njemu tretira i sukob u Ukrajini i odnos BiH prema tome.

    – Jedna od rečenica je to da se sukob u Ukrajini tretira kao agresija, a to je za nas, naravno, neprihvatljivo. BiH nema usaglašen stav, jer nije donesena odluka na Predsjedništvu – rekao je Dodik novinarima u Briselu uoči sastanka.

    Dodik je naglasio da, kada o tome bude odlučivalo Predsjedništvo – to će biti zvaničan stav.

    – A, pošto su odlučivale neke karikature, kao što su ambasadori u nekim institucijama, to ne važi za Predsjedništvo i nije stav zakonom predviđenog organa, nego je igra bez granica u kojoj se najviše ruši BiH. Dva puta sam tražio da se odlučimo o tome na koji način ćemo imati stav oko Ukrajine, što ostala dva člana Predsjedništva nisu htjela i mi danas nemamo stav – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da postoji isključivo stav Narodne skupštine Republike Srpske u kojem je rečeno da se ne možemo priključiti kvalifikaciji da se sukob u Ukrajini definiše kao agresija na tu zemlju.

    Osim Dodika, na sastanak sa Mišelom u Brisel su stigli i lideri SP-a Petar Đokić, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, DNS-a Nenad Nešić i PDP-a Branislav Borenović.

    U Briselu su i predsjednik i potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović i Šefik DŽaferović, te lideri stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto i Nezavisnog bloka Senad Šepić.

  • Cvijanovićeva povodom Dana MUP

    Cvijanovićeva povodom Dana MUP

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da građani Srbije mogu da budu ponosni što danas imaju jaku i savremenu policijsku strukturu, kao jedan od glavnih stubova bezbjednosti i čuvara poretka.

    Predsjednik Srpske je istakla da joj je čast što je danas u Beogradu prisustvovala obilježavanju Dana Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Dana policije Srbije.

    Ona je svim pripadnicima MUP Srbije čestitala Dan MUP i Dan policije, uz želju da nastave da ostvaruju zavidne rezultate i predano i časno služe svom narodu.

    – Živjela Srbija, živjela Republika Srpska – poručila je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Svečanosti u beogradskoj “Štark areni” prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, rukovodstvo MUP i Direkcije policije Srbije, ministri u Vladi Srbije, predstavnici diplomatskog kora, vjerskih zajednica i druge visoke zvanice.

    Dan MUP i Dan policije Srbije obilježava se u znak sjećanja na 1862. godinu, kada je srpska Žandarmerija, na Duhove, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur česme, kao i tokom turskog bombardovanja Beograda narednog dana.

  • Dodik, Đokić i Stevandić na putu za Brisel

    Dodik, Đokić i Stevandić na putu za Brisel

    Na današnjem sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom reći ćemo da apsolutno nismo spremni da prihvatimo bilo kakvu kvalifikaciju sukoba u Ukrajini.

    Izjavio je ovo srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik uoči odlaska u Brisel.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel organizovao je u Briselu sastanak sa liderima parlamentarnih stranaka u BiH kako bi se bolje upoznao sa trenutnom političkom situacijom.Na sastanku će prisustvovati srpski član Predsjedništva i lider SNSD Milorad Dodik, predsjednik SP Petar Đokić, lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, lider PDP Branislav Borenović i predsjednik DNS Nenad Nešić.

    Dodik je na sastanak otputovao zajedno sa koalicionim partnerima Nenadom Stevandićem i Petrom Đokićem.

    – Pripreme za sastanak u Briselu s koalicionim partnerima – napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

  • “Petrijin venac” najbolja predstava na 24. Teatar festu u Banjaluci

    “Petrijin venac” najbolja predstava na 24. Teatar festu u Banjaluci

    Predstava “Petrijin venac” beogradskog pozorišta Atelje 212 proglašena je za najbolju na 24. Teatar festu “Petar Kočić”, koji je održan u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci, odlučio je stručni žiri.

    Član žirija Milica Kralj rekla je da je ta predstava kompletna po dejstvu na publiku, vizuelnom identitetu, neobičnoj i neočekivanoj dramatizaciji i po izuzetnim glumačkim kreacijama.

    Glumice iz predstave Marta Bjelica, Jovana Gavrilović i Milica Mihajlović dijele nagradu za najbolju glumicu, dok je za najboljeg glumca proglašen Boris Šavija, koji je igrao u predstavi “Jugoslavija, moja otadžbina” u koprodukciji Gledališča Koper iz Slovenije i Pozorišta Prijedor.

    Šavija je rekao da je uloga oca Nedeljka jedna od najkompleksnijih koje je do sada igrao i da će je pamtiti po “golgoti” koju je predstava prošla jer je bilo raznih peripetija dok nije ugledala svjetlost dana.

    Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković izjavila je da je Teatar fest “Petar Kočić” jedan od najprestižnijih pozorišnih festivala u regionu, koji predstavlja simbol pozorišne umjetnosti Srpske.

    Ona je dodala da je ovogodišnji Teatar fest obilježio nastup novoosnovanog Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske.

    “Prvi put kulturna scena u Srpskoj dobija institucionalizovan Simfonijski orkestar i to je ono na čemu se godinama radilo, a ove godine na radost brojne pozorišne i muzičke publike to smo i dočekali”, rekla je Đakovićeva.

    Na repertoaru ovogodišnjeg Teatar festa bilo je šest predstava – “Kaštel u jezeru” Narodnog pozorišta Sombor, “Cement Beograd” Beogradskog dramskog pozorišta, “Petrijin venac” Ateljea 212, “Kod Večite slavine” Srpskog narodnog pozorišta i Centra za razvoj vizuelne kulture Novi Sad, “Jugoslavija, moja otadžbina” u koprodukciji Gledališča Koper iz Slovenije i Pozorišta Prijedor, te “Šćeri moja” Crnogorskog narodnog pozorišta.

    Dodjelom nagrada i priznanja i koncertom u čast nagrađenih večeras je svečano zatvoren 24. Teatar fest “Petar Kočić”.

  • Rusija će odgovoriti na jačanje NATO snaga u Poljskoj

    Rusija će odgovoriti na jačanje NATO snaga u Poljskoj

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u subotu da će odgovor Moskve na povećanje NATO snaga u Poljskoj biti proporcionalan, javila je novinska agencija Interfax pozivajući se na ruskog diplomatu.

    “Odgovor će, kao i uvijek, biti proporcionalan i primjeren, s ciljem neutralizacije potencijalnih prijetnji sigurnosti Ruske Federacije”, citirao je Interfax Olega Tuapkina, šefa odjela Ministarstva vanjskih poslova zaduženog za odnose Rusije s Evropom.

    U Poljskoj se trenutno nalazi oko 10.500 vojnika NATO saveza, prije ruske invazije na Ukrajinu taj broj je iznosio nešto više od 1.000 vojnika.

    Najave dolaze nakon što je NATO nastavio sa jačanjem trupa na svome istočnom krilu. Trenutno je u zemljama Istočne Evrope i Baltika raspoređeno više od 40.000 NATO vojnika kao odgovor na agresivnu rusku politiku.

    Njemački kancelar Olaf Scholz je prilikom posjete Litvaniji obećao da će povećati broj njemačkih trupa smještenih u ovoj državi te opremiti brigadu od 3.000 vojnika spremnih za prebacivanje u Litvaniju u bilo kojem trenutku.

  • “Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem”

    “Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem”

    Njemački parlamentarni zastupnik hrvatskog porijekla Josip Juratović (SPD) ne namjerava odustati od pokušaja da se u rezoluciji Bundestaga o Bosni i Hercegovini, pored Milorada Dodika i Dragana Čovića među osobe koje djeluju destruktivno po BiH svrsta i Bakir Izetbegović.

    Nije, međutim, optimističan da će mu to i uspjeti.

    “Rezolucija će u Bundestagu, po mom mišljenju, proći nepromijenjena”, kazao je Hini.

    “Podržat će je svi zastupnici vladajuće koalicije jer je sve što je navedeno u rezoluciji opravdano”, kazao je Juratović.

    “Ali to ne znači da je rezolucija potpuna”, dodao je.

    Nedostaci i dopune
    Objasnio je da prilikom izglasavanja postoji mogućnost prihvaćanja popratnog dokumenta u kojem će biti naglašeno da se rezolucija naziva “Podrška Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost” podržava, ali da su joj potrebne dopune.

    Rezolucija bi krajem juna ili početkom jula trebala biti usvojena u Bundestagu,

    “Te dopune su uglavnom već i dogovorene u radnoj grupi za europska pitanja SPD-a. Taj papir neće biti na raspravi nego će ga potpisati pojedini zastupnici koji su misle da rezoluciju treba tim točkama dopuniti”, kaže Juratović.

    On ističe kako se prije svega radi o pitanju poimeničnog navođenja nacionalističkih stranaka i njihovih vođa, te suzbijanje korupcije i kriminala.

    Odnosi se to i na navođenje pozitivnih snaga u BiH, što po njegovom mišljenju i mišljenju nekih zastupničkih kolega nedostaje rezoluciji.

    “To je normala procedura u Bundestagu koja omogućava da se pojedini zastupnici mogu izjasniti da podržavaju rezoluciju, ali i dodatno mogu naglasiti njezine nedostatke”, ističe Juratović.

    Ništa osobno protiv Ahmetovića, ali..
    On naglašava kako se pritom ne radi o nekom sporu između njega i stranačkog kolege Adisa Ahmetovića koji se u medijima smatra pokretačkom snagom rezolucije.

    “Samom činjenicom da sam mu ustupio mjesto u odboru za vanjsku politiku znak je da nemam ništa osobno protiv kolege Ahmetovića”, kaže Juratović.

    “Otkako sam u politici, već četrdeset godina, oduvijek sam imao problem s nacionalistima svih boja i naroda pa tako i s bošnjačkim nacionalistima”.

    “I ako kolega Ahmetović prešućuje nacionalizam među Bošnjacima, onda imam problem i s njim”, naglašava Juratović.

    “Izetbegović je nacionalist”
    On smatra kako je jako važno navesti Bakira Izetbegovića kao etnonacionalista, zajedno s ostalom dvojicom, Dodikom i Čovićem.

    “Izetbegović je svojim ponašanjem pridonio disfunkcionalnosti Federacije BiH i preferira retoriku podjela, što su u svojoj izjavi potvrdili i iz američkog veleposlanstva u BiH”, kazao je.

    “Ova rezolucija bez navođenja Bakira Izetbegovića upravo je idealna za njegovu izbornu kampanju koju je svu evidentno usmjerio na dijasporu i zato je toliko nevjerojatan pritisak na mene”, navodi Juratović u razgovoru za Hinu.

    Dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), porijeklom iz Podravine, kaže kako je iznenađen žestokom reakcijom na njegove zahtjeve glede rezolucije, ali ističe kako se već naučio na pritiske “nacionalista sa zapadnog Balkana”.

    Dodaje da svi imaju jednaki stil pokretanja mašinerije laži, kleveta, izokretanja činjenica.

    “To nije ništa novo, jer to često doživljavam i od hrvatskih i srpskih i svih ostalih nacionalista”, pripovijeda.

    “No puno važnije mi je da isto tako dobivam golemu podršku umjerenih Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji možda nisu tako bučni, ali su u većini”, kaže Juratović.

    Nove dimenzije pritiska
    Kaže da ga čudi činjenica da je tekst rezolucije o BiH procurio u javnost prije usuglašavanja u parlamentu.

    “Na vanjskopolitičkom planu još nisam tako nešto doživio, da nacrt pod čudnim okolnostima ode u javnost, prije nego što je uopće bio na raspravi u zastupničkom klubu”.

    Teško mu je reći tko stoji iza toga jer je nacrt rezolucije je bio dostupan svima.

    Ali je siguran da ga u medijima ocrnjuju bošnjački nacionalisti koji, tvrdi, podvaljuju da se protivi rezoluciji i narušava ugled SPD-a.

    “Iza ove hajke na mene stoji dobro razgrađena mreža bošnjačkih nacionalista koja već duže vremena radi na izbornoj kampanji za predstojeće izbore u BiH”, kaže Juratović, dugogodišnji pratitelj prilika u jugoistočnoj Europi.

    “Uvijek postoje grupe koje kroz svoje lobiste pokušavaju utjecati na političke procese i odluke u njemačkom Bundestagu, što je u političkom svijetu i normalno”, objašnjava Juratović.

    Ti se pokušaji se uglavnom odvijaju tako da se na političke procese u korist svojih interesa pokušava utjecati argumentima.

    “No u ovom slučaju se vršio pritisak kroz društvene mreže, spinove, naručenim tekstovima u novinama gdje se pokušavalo jednog zastupnika ušutkati i spriječiti da iznese svoje mišljenje”, naglašava Juratović.

    “To je već udružena kriminalna aktivnost koju sam već doživljavao od nekih drugih nacionalističkih organizacija protiv kojih sam dobio sudske procese, a neke i dan danas vodim”, ističe Juratović.

    Što je Ahmetović?
    Juratović se na kraju osvrnuo i na kontroverze koje su se stvorile oko pogrešnog navođenja funkcije Adisa Ahmetovića, što se, kaže, i njemu događalo u vrijeme kada je obnašao istu funkciju.

    “Adis Ahmetović je kao novo političko lice na zapadnom Balkanu u mnogim medijima pogrešno tituliran (kao izaslasnik Bundestaga za zapadni Balkan op.a.) pri čemu Adis očigledno nije vidio potrebu da to ispravi”, kaže Juratović.

    “On je izvjestitelj za zapadni Balkan SPD-a u odboru za vanjsku politiku”, objašnjava.

    To nije malo jer je SPD najjača stranka u njemačkoj vladajućoj koaliciji.

    “Ali je jedan od nekoliko desetaka izvjestitelja koje Bundestag ima za zapadni Balkan u različitim odborima i radnim grupama, među kojima sam i ja u odboru za europska pitanja”, kaže Juratović.

    Funkcija posebnog izvjestitelja Bundestaga za zapadni Balkan ne postoji.

    “Postoji samo specijalni izvjestitelj za zapadni Balkan ispred ministarstva vanjskih poslova, a to je Manuel Sarrazin”, zaključuje Juratović.

  • Crnogorski premijer ide u Kijev

    Crnogorski premijer ide u Kijev

    Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović prihvatio je poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da posjeti glavni grad Ukrajine, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    Zelenski je u četvrtak 9. juna pozvao Abazovića da posjeti Kijev.

    “Kao što je najavio, predsjednik Vlade Abazović će pokrenuti ideju o zajedničkoj posjeti Kijevu premijera sa Zapadnog Balkana, naročito NATO zemalja iz regiona, s ciljem da se uputi snažnija i jedinstvenija poruka podrške sa Zapadnog Balkana suverenitetu i integritetu Ukrajine”, piše u saopštenju iz Abazovićevog kabineta.

    Abazović je u četvrtak razgovarao sa Zelenskim prilikom čega je istakao da Crna Gora od samog početka pruža otvorenu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, naglašavajući da se evropske vrijednosti slobode i prava na sopstveni izbor danas brane izvan granica Evropske unije i da Crna Gora stoprocentno podržava odnos EU prema ruskoj invaziji na Ukrajinu.