VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik traži da se iz dokumenta izbaci osuda ruske agresije na Ukrajinu

    SASTANAK U TOKU
    0
    Brisel: Dodik traži da se iz dokumenta izbaci osuda ruske agresije na Ukrajinu
    M. G.
    8

    8 min
    Facebook
    Messenger
    Twitter
    Email
    Email
    Dokument koji je na potpisivanje liderima političkih partija u BiH ponudila Evropska unija na današnjem sastanku u Briselu, izazvao je, očekivano, još veću polarizaciju među prisutnima.

    Prema pouzdanim informacijama, dok su lideri političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, DF, NiP, NS, PDA i NB) pokazali spremnost da potpišu ovaj sporazum, stranke iz Republike Srpske to odbijaju, a kako stvari trenutno stoje, dokument neće potpisati ni lider HDZ-a Dragan Čović.
    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, naime, traži od evropskih zvaničnika da iz sporazuma u potpunosti izbace klauzulu koja se odnosi na osudu ruske agresije na Ukrajinu, što je i ranije najavio da će uraditi.

    S druge strane, njegov politički oponent, lider PDP-a Branislav Borenović rekao je da uopšte ne želi potpisati sporazum.”Vi imate luksuz da sebi možete priuštiti da mandat potrošite čekajući korumpiranu elitu da uvede vladavinu zakona. Moj narod i ja tu privilegiju nemamo. Mi se moramo suočiti sa surovom istinom. Korumpirani političari i evropske vrijednosti ne mogu zajedno. Zbog toga, ne očekujete od mene da sa njima potpišem bilo šta, jer moje i njihove vrijednosti nisu i ne mogu biti iste”, naveo je Borenović u svom obraćanju u Briselu.

    Od ranije je poznato da Čović neće prisustvovati sastanku zbog navodnih stomačnih problema, iako je dan prije najavio da ne želi ići na sastanak jer će tamo biti Željko Komšić.

  • Obilježen dan početka proboja “Koridora života”, od presudne važnosti u stvaranju Srpske

    Obilježen dan početka proboja “Koridora života”, od presudne važnosti u stvaranju Srpske

    Akcija “Koridor 92” jedna je od najsvjetlijih operacija Vojske Republike Srpske koja je bila od presudne važnosti u stvaranju i odbrani Srpske, poručeno je danas na skupu u Ristića Gaju kod Doboja, gdje je obilježeno 30 godina od početka proboja “Koridora života”.

    Bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić rekao je da je vojnom operacijom “Koridor 92” ratne 1992. godine obezbijeđena teritorijalna cjelovitost Republike Srpske, uspostavljena njena i veza Republike Srpske Krajine sa maticom Srbijom.

    On je podsjetio da je povod za najhumaniju operaciju bila smrt 12 beba u porodilištu u Banjaluci, zato što nisu imali kiseonika i nemogućnosti njegove dostave usljed kopneno-vazdušne blokade Organizacije Ujedinjenih nacija.

    “U mjestu Stanovi 10. juna održan je sastanak na kome je donesena odluka o proboju koridora, a dva dana ranije na ovom prosotru srpske jedinice stupile su u borbu sa jednicama HVO i regularne vojske Hrvatske”, rekao je novinarima Škorić.

    On je ocijenio da nije bilo te odluke i da srpske jedinice nisu preduzele akciju, neprijatelj bi ostvario svoj cilj da ugrozi Doboj.

    Škorić je naveo da su dešavanja u Sjekovcu kod Broda bili poruka šta se ovdje sprema i šta će se desiti sa Srbima na ovom prostoru.

    “Koridor nije imao alternative, Srbi su morali da se brane”, izjavio je Škorić.

    Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da je Ristića Gaj jedno od istorijskih mjesta na kome se odaje pošta stradalim za Repbuliku Srpsku.

    “Sa ovog mjesta je krenula akcija Koridor života, koja je najsvjetlija operacija kojom je odblokiran zapadni dio Republike Srpske i Republike Srpske Krajine”, rekao je Jerinić.

    Jerinić je ocijenio da je ovom bitkom osnovana i uspostavljena Republika Srpska i zbog toga je bitno da mlađe generacije znaju šta se dešavalo na ovom mjestu.

    Predsjednik Odbora invalida u Boračkoj organizaciji Doboj Dušan Đukanović rekao je da je srpski narod na ovom prostoru bio stjeran na ivicu života ili smrti zbog čega se morao organizovati i krenuti u odbrani svojih kuća, porodice i Republike Srpske.

    “Sve što se dešavala u Sijekovcu kod Broda, gdje je neprijatelj izvršio masakr srpskih civila, bio je znak da se moramo braniti”, rekao je Đukanović i naglasio da Spomen obilježje u Ristića Gaju jasno govori o težini rata i žrtvama koje su date za Republiku Srpsku.

    Milorad Nešić iz mjesta Malog Prnjavora, dijete poginulog borca, rekao je da je u vrijeme operacije bio srednjoškolac, kome je kao ratnim generacijama prekinuto školovanje i najljepši dio života.

    “Pokojni otac se vratio iz Austrije sa privremenog rada i priključio se Vojsci Republike Srpske za koju je život dao”, istakao je Nešić i dodao da je žal za izgubljenim ocem danas ista kao i 1992. godine.

    Nenad Radulović, iz zaseoka Zarječak, pripadnik Krnjinske brigade rekao je da je ranjen kod Broda.

    “Proboj Koridor je jedna od najhumanijih operacija i bila mi je čast da sam učestvovao u toj operaciji, kojom je stvorena država, Repbulika Srpska”, naglasio je Radulović.

    Operaciju “Koridor”, čijim završetkom je uspostavljena veza sa Srbijom i Srpska dobila kompaktnu teritoriju, izvele su snage 1. Krajiškog korpusa, Istočnobosanskog korpusa i policije Republike Srpske Krajine. Komandant operacije bio je tadašnji komandant 1. Krajiškog korpusa general Momir Talić.

    Vojna operacija “Koridor 92” trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

    Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji “Koridor” poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

    Kod Spomen-obilježja za 445 poginula borca sa prostora Krnjina u Ristića Gaju služen je parastos i položeni su vijenci i cvijeće.

    Vijence i cvijeće na spomen obilježje položili su predstavnici organizacija i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Doboja i stanara, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, predstavnici 3. Republika Srpka puka OSBiH i brojni građani sa prostra Krnjina, Stanara i Doboja.

    Centralna manifestacija obilježavanje proboja Koridora održaće se tradicionalno u nedelju uoči Vidovdana, ove godine u nedelju, 26. juna u Dugoj NJivi kod Modriče.

  • Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Bezbjednosna zabrinutost koju je Turska izrazila u protivljenju zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO je legitimna, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tokom posjete Finskoj.

    “Ovo su opravdane zabrinutosti. Ovdje se radi o terorizmu, o izvozu oružja”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom, prenosi agencija Rojters.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, moramo da zapamtimo i razumijemo da nijedan saveznik NATO nije pretrpio više terorističkih napada od Turske.

    Stoltenberg i Ninisto su rekli da će se razgovori s Turskom nastaviti, ali nisu dali naznake napretka u pregovorima, navodi britanska agencija.

    “Samit u Madridu nikada nije bio krajnji rok”, rekao je Stoltenberg, misleći na sastanak NATO u Madridu krajem juna.

    Poručio je da je Turska ključni saveznik za Alijansu zbog svoje strateške lokacije na Crnom moru između Evrope i Bliskog istoka.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje zapadnom odbrambenom savezu prošlog mjeseca, a kao odgovor na sukob u Ukrajini.

    Obje zemlje su naišle na protivljenje Turske, koja ih je optužila da podržavaju i daju utočište kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra teroristima.

  • Ukrajinci odlučili da potpuno unište Ruse – imaju novi plan

    Ukrajinci odlučili da potpuno unište Ruse – imaju novi plan

    Ukoliko Oleksandri Kovalovoj, direktorki Ukrajinskog instituta za knjigu, i Aleksandru Tkačenku, ministru kulture iz Kijeva, pođe za rukom da iz biblioteka u delu Ukrajine pod kontrolom Zelenskog izbace i unište 100 miliona knjiga ili pola knjižnog fonda zemlje, to će biti apsolutni svetski rekord “etničkog kulturnog čišćenja” ikad izvedenog.

    Prethodni rekord drže Hrvati koji su od 1990. do 2010. godine, u državno organizovanom knjigocidu izbacili iz svojih fundusa oko 2,9 miliona naslova srpske literature.

    Vest o najavljenom “Magnum knjigocidu” nije nova i došla je još 23. maja. Ipak, nije “očešala” nikog od zapadnih “zaštitnika kulture”, iz recimo Uneska, PEN klubova, velikih svetskih izdavača i knjižara.

    Knjige Dojstojevskog ili Puškina, Oleksandra Kovalova naziva “ideološki štetnom literaturom” i “propagandnim” knjigama.

    “U prvoj fazi do kraja 2022. povući će se knjige objavljene u vreme kada je Ukrajina bila deo Sovjetskog Saveza, kao rusku književnost takozvanog antiukrajinskog sadržaja. Drugi krug povlačenja ima za cilj da obuhvati sve knjige objavljene u Rusiji od raspada Sovjetskog Saveza, i one će verovatno biti različitih žanrova, uključujući knjige za decu, ljubavne romane i detektivske priče”, objasnila je Kovalova.

    Posle odlaganja “štetne” literature, ukrajinske javne i školske biblioteke ostaće sa oko 100 miliona knjiga, ili sa polovinom sadašnjeg ukupnog obima.

    Međutim, dodala je Kovalova, “neke knjige trebalo bi čuvati u univerzitetskim i naučnim bibliotekama” kao, na primer, dečje bajke i ljubavne romane iz sovjetskog doba, “kako bi stručnjaci proučavali korene zla i totalitarizma”.

    Dosadašnja istorija uništavanja knjiga svedoči da su pojedinci koji su se odlučivali na ovakav vid “kulturnih reformi” ostali zapamćeni na planeti kao mračne mrlje. U našoj eri, pre hrvatskog knjigocida, pisane stranice je spaljivala inkvizicija što je inspirisalo nemačkog pesnika Hajnriha Hajnea da 1844. godine u svom spevu “Nemačka mračna zima” predvidi budućnost: “Ko spaljuje knjige – spaljivaće i ljude”, što se dogodilo već 1933. kao uveritira pred “Kristalnu noć”. Nemci, konkretno pomamljeni studenti, su 10. maja u glavnoj berlinskoj ulici spalili 25.000 naslova, među kojima i dela Tomasa Mana.

    Veliki Man, kada je potom pobegao iz Nemačke, preko Bi-Bi-Sija se obratio sunarodnicima kratkom porukom: “Nemci, ja vas upozoravam! Danas je to jedina usluga koju ja kao Nemac mogu da vam pružim!”

    I ranije zabranjivali ruske knjige
    Ovo nije prvi put u poslednjih nekoliko godina da je ukrajinska vlada zabranila ruske knjige. Tokom 2015. zabranjeno je 38 knjiga objavljenih u Rusiji. Od tada je na listu dodato još knjiga, uključujući dve knjige popularnog savremenog ruskog autora detektivskih romana Borisa Akunjina i memoari voljenog sovjetskog glumca i muzičara Vladimira Visockog.

  • Sadržaj dokumenta koji danas u Briselu trebaju potpisati bh. zvaničnici

    Sadržaj dokumenta koji danas u Briselu trebaju potpisati bh. zvaničnici

    Od lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji danas borave na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Charlesom Michelom u Briselu očekuje se potpisivanje zajedničkog dokumenta.

    Dokument, čiji sadržaj prenosi Istraga.ba, nosi naziv Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.

    Kako stoji u dokumentu, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir.


    “Takođe, obavezuju se na poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, kao i principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji”, stoji u dokumentu.

    Takođe, kako je navedeno u dokumentu, naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.

    “Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjećaju na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine”, navodi se u dokumentu.

    Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

    U dokumentu su dalje navedene obaveze i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH:

    Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

    Naglasiti važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini radi održavanja sigurnog okruženja.

    Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te rade konstruktivno zajedno prema njihovoj dobroj namjeri, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.

    Preduzeti sve potrebne korake da Opšti izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.

    Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u zakonom propisanim rokovima.

    Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.

    U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a; e) u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.

    Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu korake:


    a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke. u pogledu nadležnosti na državnom nivou preuzimaju se na državnom nivou, te da se nakon izbora preduzme konstruktivan dijalog o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje strategija za cijelu zemlju u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključni prioritet koji zahtijeva da se osigura pravna sigurnost u raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i visoke nivo. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.

    Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

    Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promovisanje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja u cilju završetka gore navedenih aktivnosti.

  • Bh. lideri u Briselu bez očekivanja: “Za stolom sjede oni koji koče BiH ka EU”

    Počeo je sastanak u Briselu gdje će se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednici stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler sastati sa sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom. Nekoliko njih obratilo se uoči početka sastanka. Niko ne zna šta tačno u dokuemntu stoji i kakvi su prijedlozi, ali se okvirno zna da je plan 14 prioriteta Evropske komisije podijeliti u tri dijela kako bi se konačno počelo raditi na njima, a BiH krenula naprijed ka Evropskoj uniji.

    Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je kako je vidio da u nacrtu dokumenta se spominje rečenica da BiH sukob Ukrajine i Rusije okvalifikuje kao “agresija”, što smatra ne prihvatljivim.

    “BiH nema taj stav. Kad Predsjedništvo BiH bude odlučivalo, onda će biti zvanična stav”, rekao je Dodik omalovažavajući ambasadore koji su govorili o ovom pitanju nazivajući ih “karikaturama”. Dodao je kako je dva puta tražio da Predsjedništvo BiH razmatra ovo pitanje, ali da su druga dva člana to odbila.

    Lider SDA Bakir Izetbegović kazao je kako se u dokumentu najviše spominju stvari koje bi BiH trebale pokrenuti naprijed prema EU.

    “Deblokade, smirivanje krize, ispunjavanje bazičnih uslova poput usvajanja zakona”, rekao je Izetbegović.

    Lider Naše stranke Edin Forto kazao je kako “svi dobro znaju u kakvoj atmosferi žive te da su tu kako bi ispoštovali evropske institucije”.

    “Pokušat ću naglasiti da za istim stolom sjede ljudi koji blokiraju evropski put BiH”, rekao je Forto.

    Elmedin Konaković, lider NiP-a, kazao je kako će zauzeti stav nakon što čuju prijedloge Charlesa Michela i njegovih saradnika.

    “Nama je najbitnija borba protiv korupcije da sklonimo ove lopove sa scene i da se usvoje zakoni. Kad bismo bilo šta uradili, bilo bi dobro za BiH“, dodao je.

    S druge strane, lider SDP-a Nermin Nikšić kazao je kako ne treba očekivati nikakav spektakl.

    “Nije nam prvi da potpišemo neki sporazum kojih se niko ne pridržava. Bilo bi puno važnije da shvatimo da imamo jedan vjetar u leđa od evropske administracije i ozbiljno krenemo s reformama u BiH. HDZ pokušava da se bazira samo na pojedini dijelovima presuda, a mi želimo da provedu sve presude međunarodnih sudova. Tu se konstitutivnost ne spominje, ali smo spremni napraviti ustupak”, poručio je Nikšić.

    Sastanku ne prisustvuju lider HDZ-a Dragan Čović, lider SBB-a Fahrudin Radončić i lider SDS-a Mirko Šarović.

  • U Mariupolju izbila epidemija?

    U Mariupolju izbila epidemija?

    U Mariupolju, gradu koji su Rusi na kraju uspeli da osvoje, prema ukrajinskim navodima izbila je kolera.

    Takve navode je opovrgnuo predsednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin kazavši da je epidemiološka situacija pod kontrolom, a da paniku šire ukrajinski izvori, kako prenosi agencija Tanjug pozivajući se na RIA Novosti.

  • Pušilin: Završeno deminiranje Marijupolja

    Pušilin: Završeno deminiranje Marijupolja

    Vojni stručnjaci završili su deminiranje luke Marijupolj, saopštio je danas predsednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.

    “Luka je potpuno očišćena od mina. To se odnosi i na teritoriju i na akvatorij”, rekao je Pušilin novinarima.

    Istakao je da je neutralisano oko 12.000 eksplozivnih naprava, prenosi RIA Novosti.

    Predstavnici ruskih i stranih medija su u organizaciji ministarstva odbrane DNR pregledali akvatorij Marijupolja, a pred njima su uništene i poslednje otkrivene mine.

  • Počeo sastanak lidera parlamentarnih BiH stranaka sa EU zvaničnicima

    Počeo sastanak lidera parlamentarnih BiH stranaka sa EU zvaničnicima

    U Briselu je u toku sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.

    Na sastanku iz Republike Srpske učestvuju lideri SNSD Milorad Dodik, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SP-a Petar Đokić, DNS-a Nenad Nešić i PDP-a Branislav Borenović.

    Sastanku iz Federacije BiH prisustvuju predsjednik i potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović i Šefik DŽaferović, te lideri DF-a Željko Komšić, stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto i Nezavisnog bloka Senad Šepić.

    Federalni mediji prenose da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović stigao u Brisel, ali da ne prisustvuje sastanku.

    Sastanku ne prisustvuju ni predsjednici SDS-a Mirko Šarović i SBB-a Fahrudin Radončić, koji su pozvani.

    Sastanku prisustvuje visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost Žozep Borelj.

    Uoči sastanka sa Mišelom, Dodik je rekao novinarima u Briselu da je po pitanju sastanka sve mistično – od samog pozivanja, preko dokumenta o kojem treba da se razgovara, ali da je ovo dobra prilika da svi sjednu za isti sto i razgovaraju.

    Govoreći o dokumentu, Dodik je naveo da ga nije dobio, ali da se u njemu tretira i sukob u Ukrajini i odnos BiH prema tome.

    – Jedna od rečenica je to da se sukob u Ukrajini tretira kao agresija, a to je za nas, naravno, neprihvatljivo. BiH nema usaglašen stav, jer nije donesena odluka na Predsjedništvu – rekao je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je naglasio da, kada o tome bude odlučivalo Predsjedništvo – to će biti zvaničan stav.

  • Vulin: Veliki od nas traže svašta, osim oprosta za godine agresije i bombardovanja

    Vulin: Veliki od nas traže svašta, osim oprosta za godine agresije i bombardovanja

    Srbija traži svoje mjesto čuvajući vrijednosti koje su je učinile velikom, dok veliki i silni od Srba traže da se odreknu sna da će biti jedinstven politički narod, rekao je danas ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin.

    “Veliki pokazuju svoju silu na malima, na nama. Traže od nas da se odreknemo sami sebe, da pogazimo vijekovna prijateljstva, priznamo lažnu državu Kosovo, da se odreknemo Republike Srpske. Traže da se odreknemo sna da ćemo, kao i drugi narodi u Evropi, biti jedinstven politički narod”, rekao je Vulin na centralnoj svečanosti u Beogradu povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije Srbije.

    Navodeći da veliki traže od Srbije da njihove sukobe uzme kao svoje, da uvede sankcije Rusiji i od vijekovnih prijatelja stvori nove neprijatelje, Vulin je poručio da traže sve što Srbija niti može, niti hoće da im da.

    On je istakao da od Srbije samo jedno ne traže, a to je oprost za pobijenu srpsku djecu, za godine agresije i bombardovanja, jer u smrti srpske djece ne vide grijeh.

    Vulin je u svojstvu izaslanika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića čestitao pripadnicima MUP-a, njih 1.516, koji koji su danas svečano položili zakletvu, a u posljednjih godinu dana primljeni u radni odnos.

    Ističući da su “Bože pravde” riječi himne Srbije, Vulin je ukazao da drugi narodi od Boga traže vječni život i spasenje, a Srbi samo pravdu i slobodu, jer, kako je istakao, bez pravde pravde nema ni slobode.

    Na svečanosti u “Štark areni” najzaslužnijim, najposvećenijim i najhrabrijim pripadnicima MUP-a, bronzane, srebrne i zlatne medalje uručili su Vulin i vršilac dužnosti direktora Policije Srbije Dragan Vasiljević.

    Ceremoniji obeležavanja Dana MUP-a i Dana policije prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač, predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, članovi Vlade Srbije i Pokrajinske vlade AP Vojvodine, predstavnici vjerskih zajednica i diplomatskog kora, pravosuđa i Vojske Srbije, kao i porodice i prijatelji najmlađih policajaca.

    Dan MUP-a i Dan policije obiljžava se u znak sjećanja na 1862. godinu, kada je srpska Žandarmerija, na Duhove, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur česme, kao i tokom turskog bombardovanja Beograda narednog dana.