VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden: Rast cijena goriva – neželjeni efekat pomoći Kijevu

    Bajden: Rast cijena goriva – neželjeni efekat pomoći Kijevu

    Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da su rast cijena nafte i inflacija u SAD neželjeni efekat pomoći Kijevu, saopšteno je iz Bijele kuće.

    “U vrijeme kada smo donijeli odluku da pomognemo Ukrajini govorio sam da će to imati određenu cijenu za nas, NATO, zapadne i evropske zemlje. Znalo se šta će se desiti, rast cijene benzina i nafte te prehrambenih proizvoda”, rekao je Bajden na prijemu organizovanom za Nacionalni komitet Demokratske stranke.

    On je naglasio da su Ukrajina i Rusija veliki izvoznici žitarica na svjetsko tržište, a jedan od načina za borbu protiv inflacije je osiguranje bezbjednog pristupa žitaricama i đubrivu, što dovodi do smanjenja troškova hrane.

    Prema njegovim riječima, administracija pokušava da smanji cijenu goriva i ubrzan rast.

    On je podsjetio da je nedavno na tržište pušteno milion barela dnevno iz Strateških rezervi i da su od saveznika tražili da puste dodatnih 240 miliona barela kako bi spriječili dalji rast cijena.

    Bajden je upozorio da će Amerikanci određeni period morati da žive sa inflacijom do čijeg će pada dolaziti postepeno.

  • Opozicija u Višegradu slavi opoziv načelnika SNSD-a

    Opozicija u Višegradu slavi opoziv načelnika SNSD-a

    Prema nezvaničnim rezultatima građani Višegrada su opozvali načelnika Mladena Đurovića iz SNSD-a, tvrde u opozicionom taboru, koji predvodi SDS.
    Prema prvim preliminarnim rezultatima na današnjem referendumu za Đurevićevev opoziv glasalo je 2.712 građana, protiv je bilo 2.623, dok još nije prebrojano 897 glasova građana koji su se izjašnjavali putem mobilnog tima i poštom.

    Iako se očekuje prebrojavanje glasova putem pošte, gdje pravo glasa ima 831 birač, a koji će odlučiti o opozivu načelnika Višegrada, opozicione stranke predvođene SDS-om već slave.

  • Šarl Mišel potvrdio šta piše u dokumentu: Očuvanje i izgradnja BiH koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima

    Šarl Mišel potvrdio šta piše u dokumentu: Očuvanje i izgradnja BiH koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima

    U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela (Charles Michel) i visokog predstavnika Evropske unije Žozepa Borelja (Josep Borrell), održan je sastanak lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 12. juna 2022. godine u Briselu i usvojio sljedeći politički sporazum.

    Dokument pod nazivom ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu‘ je prihvaćen uz suzdržanost lidera PDP-a Branislava Borenovića i DNS-a Nenada Nešića. Sastanku nisu prisustvovali lider HDZ BiH Dragan Čović, SBB BiH Fahrudin Radončić i SDS-a Mirko Šarović.

    Kako se navodi na zvaničnoj stranici Evropskog savjeta, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prihvatanjem dokumenta ponavljaju svoju predanost:

    – očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta, uspostavljena u skladu s Ustavom i Opštim okvirnim sporazumom za mir;

    – poštivanju načela vladavine prava i provođenju slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoju demokratskih institucija na svim nivoima vlada/vlasti;

    – načelima i vrijednostima na kojima se temelje Evropska unija i demokratska društva kao i budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije;

    Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije,

    Sudionici potvrđuju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući na umu “Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu”, usvojenu 2. marta 2022. godine (Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)

    Za postizanje ovih ciljeva, sudionici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

    Čelnici političkih stranaka i članovi Predsjedništva:

    1. Predani su prosperitetu, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, te se obavezuju da će konstruktivno poduzeti potrebne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.
    2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njene kontinuirane prisutnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se održalo sigurno okruženje.
    3. Predani su potpunom poštivanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te konstruktivno radeći zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima.
    4. Poduzeće sve potrebne korake kako bi Opšti izbori 2022. bili organizirani efikasno i provedeni na uredan način, uz potrebna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.
    5. Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi se osiguralo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
    6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi se napredovalo na putu prema EU i odgovorilo na težnje građana.
    7. U tom kontekstu, nastojat će hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela donijeti:
    8. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (VSTS) i Zakon o sudovima;
    9. Zakon o sprječavanju sukoba interesa;
    10. Zakon o javnim nabavkama;
    11. izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a;
    12. mjere za potpunu obnovu redovnog političkog dijaloga s EU, uključujući kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi zemlja imala koristi od EU fondova u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući pravodobnu ratifikaciju financijskog okvira i Sporazum o partnerstvu.
    13. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, pristaju poduzeti sljedeće korake:
    14. osigurati potpuno funkcioniranje institucija na nivou Bosne i Hercegovine i osigurati da se odluke u skladu s nadležnostima na nivou Bosne i Hercegovine donose na tom nivou, te poduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja zemlje, uključujući usvajanje strategije na nivou cijele države u područjima podijeljenih nadležnosti, u skladu s ključnim prioritetom koji zahtijeva osiguranje pravne sigurnosti u raspodjeli nadležnosti među nivoima vlasti;
    15. ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanjem da tijela za provedbu zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnih progona i pravomoćnih osuda, uključujući one na visokom nivou.
    16. kretati se ka poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.
    17. nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući provedbu i saradnju u područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s člankom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
    18. Predani su poduzeti konkretne korake za promovisanje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevladavanja naslijeđa rata, u skladu s ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u povodu 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    19. Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja za završetak gore navedenih radnji.

    Izjavu prihvataju: Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, i član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

  • Više od 3.300 građana Srbije želi da tuži NATO

    Više od 3.300 građana Srbije želi da tuži NATO

    Advokat Srđan Aleksić izjavio je večeras da je dobio više od 3.340 zahtjeva građana Srbije koji bi željeli da tuže NATO alijansu zbog kancera kao posljedice upotrebe osiromašenog uranijuma.

    Imamo šansu pred našim sudom u Beogradu i dokazaćemo istinu i pravdu – rekao je Aleksić i dodao da pokretanje postupka očekuje na jesen.

    On kaže da odšteta može da ide od 100.000, pa i 300.000 evra, imajući na umu nanesenu štetu.

    Nemoguće je, kako navodi, da NATO ima imunitet koji su navodno dobili potpisivanjem Partnerstva za mir 2005. godine, jer retroaktivni imunitet ne postoji.

    • Pred sudom ćemo dokazati uzročno-posljedičnu vezu i NATO pakt će odgovarati za sve posljedice nastale upotrebom osiromašenog uranijuma – rekao je Aleksić za Tanjug i podsjetio da je njegov kolega Italijan uspješno dobio više od 300 pravosnažnih presuda i da nastavlja da pobjeđuje na sudu.

    On kaže da je italijanski advokat dio njegovog pravnog tima i da zajednički zastupaju građane Srbije, prije svega vojnike i policajce koji su branili zemlju.

    Aleksić je dodao da im se javljaju i Albanci iz Preševa i Bujanovca gdje je bačeno više od dvije tone osiromašenog uranijuma samo na Vranje, od ukupno 15 tona koliko su iz Alijanse priznali da su bacili.

    • Smatramo da je bačeno mnogo više i to ćemo na sudu uspjeti da dokažemo – rekao je Aleksić.

    On navodi da živi klijenti moraju da daju uzorak krvi, a od pokojnih će uzorci biti uzeti putem biopsije, kako bi u Torinu nano tehnologijom bilo utvrđeno prisustvo teških metala i osiromašenog uranijuma.

    Aleksić ističe da je zahvaljujući doktorki iz Torina i njenim izvještajima više od 300 presuda doneseno u korist italijanskih vojnika.

  • “Putin nema izgovor, Rusija bi mogla da postane predstraža Kine u Evropi”

    “Putin nema izgovor, Rusija bi mogla da postane predstraža Kine u Evropi”

    Zapad bi trebalo da uzme u obzir interese Moskve kako bi sprečio da Rusija postane “predstraža Kine u Evropi“, ocenio je Henri Kisindžer.

    U intervjuu za Sandej tajms bivši američki državni sekretar SAD-a je pozdravio odgovor NATO-a na rusku vojnu akciju u Ukrajini.

    Kisindžer je kazao da alijansu treba održati jer je “izrasla u instituciju koja odražava evropsku i američku saradnju na gotovo jedinstven način”.

    Odbijanje Kine da osudi rusku vojnu akciju u Ukrajini i njena sve veća saradnja sa Moskvom poslednje su stavke na dugačkoj listi nesuglasica između Vašingtona i Pekinga.

    Komentarišući rusku vojnu operaciju u Ukrajini, bivši državni sekretar je rekao da “nema izgovora” za ono što je predsednik Vladimir Putin uradio.

    Po njegovom mišljenju, ruski lider, koga je kako je naveo oduvek smatrao “promišljenim analitičarem“ je “šef zemlje u opadanju“. On je dodao i da je ruski lider “izgubio osećaj za meru u ovoj krizi”.

    Kineski ministar odbrane Vei Fenge rekao je da njegova zemlja ide putem mirnog razvoja i da ne teži svetskoj hegemoniji.

    Fenge je istakao da iako je Kina postigla “značajan napredak” u razvoju nuklearnog naoružanja, ministar je jasno stavio do znanja da se Peking drži “politike samoodbrane”.

    Njegove izjave usledile su dan nakon što je američki sekretar odbrane Lojd Ostin naglasio da SAD ne žele konfrontaciju ni sa Kinom ni sa bilo kojom drugom zemljom u indo-pacifičkom regionu.

    Ostin je rekao da održavanje mira nije samo u interesu Vašingtona već i “pitanje od velikog međunarodnog značaja”.

    .

    Hladni rat?
    Upitan da li je svet već u drugom hladnom ratu, ali s Kinom koja sada igra ulogu Sovjetskog Saveza. Kisindžer je odgovorio: “Mi smo u podnožju hladnog rata.” Godinu dana kasnije rekao je da smo već u “planinskim prevojima hladnog rata”. Gje smo sada?

    Amerika i Kina, “dve zemlje sa sposobnošću da dominiraju svetom”, suparnici su kojima upravljaju nekompatibilne vlasti, u vreme kad bi zahvaljujući tehnologiji rat mogao uništiti svet. U tom smislu, Kisindžer odgovara potvrdno na pitanje je li drugi hladni rat potencijalno još opasniji od prvog hladnog rata. Obe velesile sada prvi put imaju jednake ekonomske resurse, a tehnologije uništenja su još strašnije, posebno s pojavom veštačke inteligencije.

    On ne sumnja u to da su Kina i Amerika sada protivnici. “Ne vjerujem da je svetska dominacija kineski koncept, ali moglo bi se dogoditi da postanu tako moćni. A to nije u našem interesu”, upozorava Kisindžer.

    “Mi na Zapadu imamo naizgled nespojive zadatke. Potrebne su vam obrambene ustanove sposobne da se nose s modernim izazovima. U isto vreme treba vam neka vrsta pozitivnog izraza vašeg društva kako bi ti napori bili u ime nečega, jer se inače neće održati. Drugo, potreban vam je koncept saradnje s drugim društvom, jer sada ne možete izraditi nikakav koncept njihovog uništenja. Dakle, dijalog je neophodan”, poručuje on.

    Ali, kako dijaloga nema, Kisindžer kaže da ga zbog toga duboko brine kuda idemo.

    “I druge će zemlje hteti da iskoriste ovo rivalstvo, a da ne razumeju njegove jedinstvene aspekte”, kaže on. Dakle, ulazimo u vrlo teško razdoblje, prognozira 99-godišnji diplomata.

    Rešenje za rat
    U vreme ruske aneksije Krima 2014. Kisindžer se u jednom članku izjasnio protiv ideje o ulasku Ukrajine u NATO, predlažući joj umesto toga neutralni status poput Finske. Još tada je upozorio da nastavak razgovora o ulasku Ukrajine u NATO rizikuje se izbijanje rata. Sada Finska i Švedska ulaze u NATO.

    Upitan da li je NATO postao prevelik, kaže da je NATO bio odličan za suočavanje s agresivnom Rusijom kada je bila glavna pretnja svetskom miru.

    “Sad je NATO izrastao u instituciju koja odražava evuropsku i američku suradnju na jedinstven način, i važno ga je održavati. Važno je prepoznati da će se veliki problemi dogoditi u odnosima Bliskog istoka i Azije prema Evropi i Americi. A NATO je institucija čije članice nemaju nužno kompatibilne stavove”, upozorava Kisindžer. Članice NATO-a sad su se okupile oko Ukrajine jer ih to podseća na stare pretnje.

    Na pitanje je kako okončati taj rat, Kisindžer je rekao:

    “Na kraju se mora naći mesto za Ukrajinu, i mesto za Rusiju – ako ne želimo da Rusija postane predstraža Kine u Europi”.

  • Erdogan ljut na Zapad: “Ne može da im se vjeruje”

    Erdogan ljut na Zapad: “Ne može da im se vjeruje”

    Zapadnim zemljama se ne može vjerovati, posebno u političkim pitanjima, rekao je turski predsednik tokom razgovora sa predstavnicima mladih u Vanu.

    “Pitamo Grčku zašto ste gradili vojne baze. Oni nam daju odgovor: “protiv Rusije”. A šta ste uradili da podržite Ukrajinu ako ste protiv Rusije? Sve je to laž. Ovom Zapadu se ne može verovati” rekao je turski predsednik Erdogan, prenose RIA novosti..

    Prema njegovom mišljenju, sa zapadnim zemljama se može sarađivati u oblasti nauke ili umetnosti, ali ne i politike.

    “Na primer, Brisel već dugi niz godina ne može da donese konačnu odluku o ulasku Turske u Evropsku uniju, iako je Ankara dobila status kandidata još 1999. godine”, dodao je Erdogan.

    On je ranije upozorio da bi tekuća militarizacija ostrva u istočnom Egeju od strane Grčke mogla da se “završi katastrofom”.

    Odnosi između dve zemlje su se poslednjih godina ozbiljno zaoštrili zbog teritorijalnih sporova, kao i zbog činjenice da dve strane ne uspevaju da se dogovore o granicama morskih zona.

    Erdogan je prošlog meseca rekao da se protivi zahtevu Švedske i Finske da se učlane u NATO. Turski predsednik je optužio vlade tih zemalja da podržavaju i daju utočište kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra teroristima.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je danas rekao da su turske zabrinutosti opravdane.

    “Ovo su opravdane zabrinutosti. Ovde se radi o terorizmu, o izvozu oružja – rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare sa finskim predsednikom Saulijem Ninistom.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, nijedan saveznik NATO-a nije pretrpeo više terorističkih napada od Turske.

    “Ne pre juna iduće godine”
    Erdogan isključio je tokom današnjeg susreta sa turskom omladinom mogućnost raspisivanja prevremenih predsedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj. “Oni (opozicija) traže da se odredi datum izbori. Izbori će biti održani u junu sledeće godine. Neće biti vanrednih izbora u novembru”, poručio je Erdogan. On je pozvao opozicionog lidera Kemala Kiličdaroglua, prvog čoveka Narodne republikanske stranke, da se “prvo pripremi” i saopšti da li će se kandidovati na predsedničkim izborima, prenosi TASS.

  • “Nejednak tretman u distribuciji međunarodnog novca u BiH”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je danas da nije zadovoljan tretmanom i načinom na koji međunarodne finansijske organizacije distribuiraju sredstva u primarne i prerađivačke kapacitete u BiH, jer Federacija BiH ima neku vrstu primata u odnosu na Republiku Srpsku.

    Košarac je istakao da proizvodi iz Srpske ipunjavaju standarde iz mnogih razvijenijih zemalja i da mogu biti etablirani na svim evropskim i svjetskim tržištima.

    – U Republici Srpskoj imamo jako razvijene primarne i prerađivačke kapacitete, a onda kada međunarodna zajednica raspiše neku vrstu konkursa za određena sredstva ti ljudi ih ne dobiju, a proizvod naših ljudi iz Republike Srpske se nalazi na evropskim tržištima – rekao je Košarac novinarima u Vlasenici, gdje je otvorio Sajam domaćih prehrambenih proizvoda “Naše je bolje”.

    On je rekao da u tom domenu Federacija BiH ima neku vrstu primata i da želi da to promijeni jer smatra da vrijedni ljudi iz Republike Srpske i kompanije koje se bave proizvodnjom imaju etablirane proizvode na evropskim tržištima.

    – S tog aspekta mislim da lokalne zajednice u Srpskoj i FBiH treba da imaju adekvatnu participaciju iz nekih međunarodnih finansijskih tokova, što danas nažalost, nije jednako – dodao je Košarac.

    On je rekao da se s druge strane ovdje potvrđuje da je Vlasenica mjesto okupljanja ljudi iz Republike Srpske i da ga to raduje jer su na Sajam došli vrijedni ljudi da pokažu šta mogu da naprave i šta mogu da ponude da bi upotpunili privrednu trpezu Republike Srpske.

    Da zajedničkim naporima vrijednih ljudi širom Republike Srpske, uz sve napore institucija Srpske promovišemo naše proizvode i to i radimo, potpuno svjesni činjenice da ispunjavamo standarde iz mnogo razvijenijih zemalja i da naši proizvodi mogu biti etablirani na svim evropskim i svjetskim tržištima – naveo je Košarac.

    On je dodao da je “to naša prednost”.

    – To je naša politika da okupljeni oko institucija Republike Srpske, kroz politike naših institucija, damo doprinos i šansu svim ljudima koji žele da žive od svog rada i mi smo tu, Republika Srpska radi kvalitetno – naglasio je Košarac.

    On je rekao da je danas u Vlasenici razgovarao sa poljoprivrednim proizvođačima i da ga posebno oduševljava vjera prema Republici Srpskoj i njenim institucijama.

    – To je naša snaga, snaga je da okupljamo ljude i u Vlasenici i u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Bijeljini, svim gradovima Republike Srpske, da pokažemo našu prostu vrijednost koja kaže da želimo da živimo od svoga rada, da možemo da prepoznamo sve trendove u svijetu – naveo je Košarac.

    On je rekao da je danas ozbiljna zemlja ona koja obezbijedi dovoljno hrane i energije i da, s obzirom na sve izazove, Republika Srpska pokazuje da je ozbiljna država.

    – Sredstva koja se plasiraju kroz različite fondove u poljoprivredi govore o tome da želimo da imamo dovoljne količine hrane za naše stanovništvo, kroz politiku energetskog sektora pokazujemo, a oni su vidljivi, da želimo energetsku stabilnost za građane i stanovništvo Republike Srpske i za privredne potencijale Srpske – naveo je Košarac.

    On je rekao da je činjenica da je Republika Srpslka stabilna, da ima viziju, da ima vrlo razvijene politike razvoja i da to građani prepoznaju.

    Košarac je na otvoranju Sajma u Vlasenici istakao da je dimenzija agro-turizma jedna vrsta dopune onoga što objektivno ova lokalna zajednica može da pruži.

    On je naveo da načelnik opštine Vlasenica Miroslav Kraljević ima viziju i da je vidljivo da je poljoprivreda jedan segment politika koje afirmiše putem lokalne strukture.

    Košarac je rekao da ga posebno raduje vizija da je turizam definisan kao jedna od privrednih grana koja ima potencijal ovdje gdje se pokušavaju uložiti dodatni napori, napominjući da je i Vlada Republike Srpske donijela odluku u pogledu investicije u Ski-centar “Igrišta”.

    – Ova dimenzija agro-turizma – poljoprivreda jedna je vrsta dopune onoga što objektivno Vlasenica može da pruži. Ono što želimo zajedno da radimo u budućem periodu jeste da vidimo kako i zajednički nivo BiH može dati doprinos svim naporima koje ulaže Vlada Republike Srpske, a oni su vidljivi kroz poslovne politike, sredstva iz Kompenzacionog fonda – izjavio je Košarac.

    Sajmu, na kojem se predstavilo oko 50 izlagača iz cijele Republike Srpske, prisustvovali su i predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Stevo Savić i direktor Turističke organizacije Republike Srpske Miodrag Lončarević.

    Sajam organizuje opština Vlasenica pod pokroviteljstvo Privredne komore Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

  • Komšić potvrdio da dokument nije potpisan

    Komšić potvrdio da dokument nije potpisan

    Da zajednički dokument u Briselu nije potpisan potvrdio je i predsjednik DF, Željko Komšić.

    Dokument na kraju nije potpisan. U osnovi, ne radi se o lošem dokumentu; pogotovo sam zadovoljan činjenicom da se u njemu navodi potreba za implementacijom svih presuda Evropskog suda za ljudska prava – rekao je Komšić.

    Prema njegovim riječima, načelno su ga prihvatile sve probosanske stranke, tj. one sa sjedištem u Federaciji BiH.

    – Prihvatio ga je na kraju i Dodik, valjda iz straha od sankcija. Istina, Dodik se mnogo mučio; prvo je prihvatio, pa odbio i na kraju prihvatio. S druge strane, nije prihvaćen od Borenovića i Nešića, a i Stevandić se bunio – rekao je Komšić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    Što se njega tiče, kaže Komšić, ako se ovakva vrsta dokumenta može iz EU tumačiti kao napredak i ako će to biti dovoljno, kako bi dobili podršku za kandidatski status, onda nema ništa protiv.

    – A to što su protiv oni koji dobacuju iz hotelskih soba, jer se ne razgovara isključivo o njihovim željama, to je njihov problem – poručuje Komšić.

  • Dodik: Ništa nije potpisano

    Dodik: Ništa nije potpisano

    Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je na Tviteru da na sastanku u Briselu ništa nije potpisano.

    Sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom počeo je danas oko 15 časova, a kako su mediji naveli, sporan je dokument, odnosno dio političkog sporazuma koji se tiče odnosa BiH prema rusko-ukrajinskom sukobu.

    Dodik je ranije izjavio da neće dozvoliti da se potpiše bilo kakav politički dokument u kome se na bilo koji način kvalifikuju sukobi u Ukrajini.

    Mediji pišu da su sporazum podržale stranke sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, DF, NiP, NS, PDA, NES i NB).

  • Čović objasnio zašto nije došao na sastanak u Briselu

    Čović objasnio zašto nije došao na sastanak u Briselu

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović oglasio se danas povodom nedolaska na sastanak koji je organizirao Charles Michel u Briselu, na kojem bi predstavnici političkih partija zastupljenih u Pralamentarnoj skupštini BiH trebali potpisati zajedničku izjavu

    Kako je od ranije poznato Čović ne prisustvuje sastanku. Prvo je, naime, rekao da ne želi ići jer će tamo biti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, potom je naveo da ima stomačne tegobe, a prije nekoliko minuta je na Twitteru ponudio još jedno opravdanje svog nedolaska.

    “Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma”, napisao je Čović..
    U nastavku je potvrdio svoj raniji stav da je razlog njegovog nedolaska ipak Komšić kojeg on naziva “drugim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH”.

    “Nema smisla prisustvovati sastancima koji će legitimirati i promovirati dva bošnjačka člana Predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovne ustavne principe. Veliko hvala Charlesu Michelu i Andreju Plenkoviću”, napisao je Čović.

    Podsjećamo, osim Čovića na sastanak nisu došli ni predsjednik SDS-a Mirko Šarović, kao ni predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić.