Autor: INFO

  • Rajčević odgovorio rukovodstvu Studentskog centra

    Rajčević odgovorio rukovodstvu Studentskog centra

    Rukovodstvo Studentskog centra “Nikola Tesla” na raspolaganju ima bezmalo tri miliona KM godinu dana. Udostojilo se da raspiše poziv i izabere izvođača prije mjesec i po. Ipak, do sada je urađeno ništa.

    To je na Tviteru napisao Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, reagujući na izjave rukovodstva SC da ovo ministarstvo ćuti na njihov zahtjev da im se obezbijede pare za nabavku namještaja.

    – Sada misle da dopisom od jedne rečenice, po samo njima znanom izračunu, odokativno, traže 450.000 KM za namještaj za objekat u kojem nisu ni započeli radove (?!) i pri tome svjesno adresiraju problem na ministarstvo koje nije nadležno za kapitalne investicije. Rajčević će prije otići nego što će ministarstvo biti bankomat za vaše marifetluke, a vi gospodo, imate novce, radite – poručuje Rajčević.

    Rukovodstvu SC poručuje da, za ono što im nedostaje, dostave Vladi jasan troškovnik.

    – Pa, umjesto što naručujete TV priloge i prebacujete odgovornost za sopstveni javašluk, udostojite se da budete toliko odgovorni da bar studente ne zloupotrebljavate i gurate pred kamere, nego im stvorite uslove od para koje im naplaćujete – poručuje ministar.

  • Bošnjačke stranke jedinstveno na izbore u Srpskoj

    Bošnjačke stranke jedinstveno na izbore u Srpskoj

    Deset političkih stranaka danas je Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine predalo potpise kojima se potvrđuje njihovo djelovanje kroz Koaliciju “Pokret za državu” za izbornu jedinicu 300 odnosno za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Ovlašćeni predstavnik Koalicije je Edin Ramić, potpredsjednik SDA.
    Stranke potpisnice dokumenta su političke partije čije su centrale u Federaciji BiH, i to Stranka za BiH, SDP BiH, SDA, SBB, DF, GS, PDA, Socijaldemokrate BiH, Narodni evropski savez i Bosanskohercegovački BH Zeleni, na koji su predsjednici ovih stranaka stavili svoj potpis.

    Sada je i definitivno da u ovoj koaliciji nema “Naroda i pravde” kao ni Naše stranke, te da će ove stranke nastupiti samostalno ili da neće ni nastupiti u Srpskoj, bar kada je riječ o Našoj stranci.

    Predstavnici koalicije “Pokret za državu” proteklih mjeseci su obišli niz država u kojima su animirali mahom bošnjačku dijasporu da se registruje za glasanje do krajnjeg roka, 19. jula.

    Potpredsjednik SDP-a i kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Vojin Mijatović istakao je svoju kandidaturu, ali još nije poznato da li će ga i sve ove stranke podržati. Za sada je njegovu kandidaturu podržao Željko Komšić, predsjednik DF-a. Najavio je razgovore sa svim strankama, a očekuje da ga većinom ili u potpunosti podrže stranke ove koalicije.

  • Kolegijum o posebnoj sjednici NSRS

    Kolegijum o posebnoj sjednici NSRS

    Danas će biti održana telefonska sjednica Kolegijuma koji bi trebalo da utvrdi Prijedlog dnevnog reda i termin održavanja 32. posebne sjednice Narodne skupštine.

    U Narodnu skupštinu u petak je stigao zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za održavanje posebne sjednice na kojoj bi parlament trebalo da se izjasni o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, usvojenoj bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH 8. juna 2022.

    Dodik je ovu odluku proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

  • Dodik u Sankt Peterburgu na Ekonomskom forumu

    Dodik u Sankt Peterburgu na Ekonomskom forumu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovaće u Sankt Peterburgu na Ekonomskom forum koji počinje danas.

    Ovo će biti jubilarni 25. Međunarodni ekonomski forum na kojem će učestvovati državnici iz 70 zemalja.

    Forum svake godine prima predstavnike iz više od 140 zemalja, i smatraju da ni ova godina neće biti izuzetak.

    Plenarna sjednica foruma biti održana u petak 17. juna, uz učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina, a nakon toga planiran je susret Putina i Dodika.

  • Turska spremna na blokadu od godinu dana

    Turska spremna na blokadu od godinu dana

    Turska je spremna blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO na duže od godinu osim ako dobije garanciju te dvije zemlje da će se pozabaviti kurdskim grupama koje Turska smatra terorističkim organizacijama.

    To je pitanje koje bi moglo poremetiti samit NATO u Madridu 29. juna, piše Gardian.

    Turska optužuje Švedsku i Finsku da skrivaju navodne članove Kurdistanske radničke stranke (PKK) i takođe se protivi njihovim odlukama iz 2019. da zabrane izvoz oružja u Ankaru zbog turskih vojnih operacija u Siriji.

    Turska je krenula u ofanzivu javne diplomatije kako bi istakla švedsku podršku kurdskim grupama u sjevernoj Siriji koje su povezane s PKK. PPK je u EU, SAD-u i Turskoj obilježena kao teroristička organizacija. Turska planira organizovati sastanak u vezi tog pitanja za vrijeme samita NATO.

    – Ovo je pitanje od vitalnog nacionalnog interesa i spremni smo spriječiti njihovo članstvo čak godinu dana ako bude potrebno – rekao je Akif Sagataj Kilić, poslanik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i predsjednik Turskog parlamentarnog odbora za spoljnje poslove, piše Avaz.

  • “Trpimo teške gubitke u Sjeverodonjecku i Harkovu”

    “Trpimo teške gubitke u Sjeverodonjecku i Harkovu”

    Ukrajinske snage trpe teške gubitke u borbama sa ruskim trupama u gradovima Sjeverodonjeck i Harkov, izjavio je večeras predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    On je rekao u novom obraćanju da su Ukrajini u ovom trenutku potrebni savremeni protivraketni oružani sistemi.

    Zelenski je naglasio da nema opravdanja za partnerske zemlje da odgađaju isporuku takvog naoružanja.

  • Zemlje EU traže izmjene ugovora o nabavkama vakcina

    Zemlje EU traže izmjene ugovora o nabavkama vakcina

    Vlade zemalja Evropske unije pojačavaju pritisak na kompaniju Fajzer i druge proizvođače vakcina protiv kovida-19 da ponovo preispitaju kupoprodajne ugovore, upozoravajući da bi milioni doza vakcina koje više nisu potrebne mogle da propadnu, navodi se u dokument u koji je Rojters imao uvid.

    Otome su juče u Luksemburgu razgovarali ministri zdravlja zemalja članica EU, iako je Evropska komisija izrazila rezerve u pogledu onoga što bi se moglo postići.

    Kako je za Rojters rekao neimenovani poljski diplomata, ta zemlja predvodi napore da se izvrši revizija ugovora sa farmaceutskim kompanijama, jer ima više od 30 miliona doza na zalihama, a važeći ugovor je obavezuje da mora da kupi još 70 miliona vakcina.

    Poljska apeluje da se izvrši revizija ugovora kako bi se izbjeglo rasipanje novca.

    Tokom najakutnije faze pandemije, a zbog bojazni od mogućih nestašica, Evropska komisija i vlade EU pristale su da kupe ogromne količine vakcina, uglavnom od kompanije Fajzer i partnera njemačkog Bajonteka.

    Međutim, uporedo sa smirivanjem pandemije u Evropi i značajnim usporavanjem vakcinacije, mnoge zemlje sada bi htjele da izmjene ugovore kako bi smanjile zalihe i shodno tome troškove za nabavke vakcina, prenosi Tanjug.

  • “Od Zapada smo dobili samo 10 odsto od onoga što smo tražili”

    “Od Zapada smo dobili samo 10 odsto od onoga što smo tražili”

    Zamjenica ministra odbrane Ukrajine Ana Malijar rekla je danas da je Kijev od Zapada dobio samo 10 odsto naoružanja koje mu je potrebno.

    Koliko god napora Ukrajina uložila, mi nećemo moći da dobijemo rat bez pomoći Zapada. Dobili smo samo 10 odsto onoga što je Ukrajina rekla, od onoga što nam je potrebno rekla je Maljar za ukrajinski kanal TV 24, prenosi RIA Novosti.

    Prethodno je ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov rekao da je prvobitni zahtjev ukrajinskih trupa za NATO artiljeriju kalibra 155 mm ispunjen 90 odsto.

    Prema njegovim riječima, raspoloživo oružje bilo bi dovoljno Kijevu da se bori protiv bilo koje vojske u Evropi, ali ne i ruske.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je poručio da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu postati legitimna meta za Rusiju, prenosi Tanjug.

    Pres-sekretar predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov istakao je da “pumpanje” Ukrajine oružjem sa Zapada ne doprinosi uspjehu rusko-ukrajinskih pregovora i da će imati negativan efekat.

  • Savjet ministara vanredno zasijeda o privremenoj zabrani izvoza drvnih sortimenata

    Savjet ministara vanredno zasijeda o privremenoj zabrani izvoza drvnih sortimenata

    Savjet ministara zakazao je za danas vanrednu sjednicu na čijem dnevnom redu je Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta.

    Sjednica je zakazana za 13.00 časova u zgradi institucija BiH u Sarajevu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Predlagač Prijedloga odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.

    Po završetku sjednice biće objavljeno saopštenje.

  • Sastanak Dodika i Putina razljutio Sarajevo

    Najavljeni sastanak srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika i ruskog lidera Vladimira Putina razljutio je sarajevske političare, koji tvrde da od toga BiH i njeni građani neće imati nikakve koristi.

    Dodik je najavio da će učestvovati na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, na kojem uobičajeno bude Putin.

    “Da ne bude nikakvih spekulacija, dogovoren je sastanak u petak u sedam sati po njihovom vremenu nakon plenarne sjednice foruma, što je pet sati po našem vremenu”, rekao je Dodik.

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Enver Bijedić (Klub poslanika DF) rekao je da je ubijeđen da to Dodik radi da bi sakupio političke poene pred izbore, ili da opravda svoje nastupe u Briselu.

    “Znači, ili ide tamo radi političkih poena, ili da ‘popegla’ ono što je u Briselu radio. Nije to baš pametno da, kada Evropa okreće leđa Putinu, Dodik jedini ide tamo. Nikakve koristi od toga neće imati država niti njeni stanovnici. To je samo njegova lična korist”, rekao je Bijedić za “Nezavisne novine”.

    Šemsudin Mehmedović, takođe poslanik u Predstavničkom domu (Klub poslanika SDA), rekao je da je dobro došao svaki sastanak svakog člana Predsjedništva ukoliko Bosni i Hercegovini može priuštiti diplomatsku, ekonomsku, političku ili bilo koju drugu pomoć.

    “Naravno, ukoliko su dobre namjere Milorada Dodika s tim sastankom prema BiH, ja pozdravljam takvu vrstu sastanka. Međutim, ono što Dodik radi i izjavljuje, mislim da ne sluti na dobro kada je u pitanju interes BiH”, rekao je Mehmedović za “Nezavisne novine”.

    Na predstojeći sastanak Putina i Dodika osvrnuo se i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    “Nije loše što će otići nego što će se vratiti”, naveo je Kojović.

    Poručio im je Nenad Stevandić, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu BiH, da ne treba da budu ostrašćeni te ih podsjetio na sastanak Dodika sa ministrom inostranih poslova Turske Mevlutom Čavušogluom.

    “Politički predstavnici iz Sarajeva ne bi trebalo da budu zaglavljeni na jednu stranu, budući da u tom gradu postoje velike simpatije za Tursku. Trebalo bi da vide da se i Turska ponaša slično kao Srbija i kao Srpska, odnosno da ima kontakte sa svim stranama”, rekao je Stevandić za “Nezavisne novine”.

    Ranije je srpski član Predsjedništva BiH, podsjetimo, najavio da će se tokom ovog mjeseca susresti s ruskim predsjednikom u Rusiji.

    Tada je rečeno da je Dodik dobio je poziv za učešće na 25. međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Dodik je naveo da ga je ruski ambasador u BiH Igor Kalbuhov, u ime organizatora, pozvao na ovaj forum.