Autor: INFO

Danas na stolu HDZ-ov prijedlog izbornog zakona, na dnevnom redu i PDV

Sjednica Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, bit će održana danas. Razmatrat će se i dopune Zakona o PDV-u.

Predlagači izmjena i dopuna Izbornog zakona su predsjedavajući Doma naroda i predsjednik HDZ-a Dragan Čović te delegati HDZ-a Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak. Riječ je o prijedlogu koji je krajem aprila u parlamentarnu proceduru uputio Čović. Njime se tretira izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata Doma naroda i izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).

Delegati iz reda bošnjačkog naroda uložili su veto na ovaj prijedlog. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je kasnije, očitujući se po vetu, odlučio da Čovićev, odnosno HDZ-ov prijedlog nije štetan po nacionalne interese Bošnjaka.

Predsjednik HDZ-a ističe da su ovo “ograničene” izmjene i dopune Izbornog zakona, za koje smatra da se mogu implementirati do Općih izbora. Suština je da se njima osigura da isključivo Hrvati u Bosni i Hercegovini biraju člana Predsjedništva i delegati Doma naroda iz reda hrvatskog naroda te da Parlament Bosne i Hercegovine imenuje članove CIK-a.

Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine razmatrat će se i prijedlog dopuna Zakona o PDV-u. Predlagač dopuna je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik SDS-a Mirko Šarović. Podrazumijeva snižavanja stope PDV-a za egzistencijalne potrepštine na pet posto te višu stopu PDV-a za luksuz – 22 posto. Zastupnički dom je ovaj prijedlog prihvatio u martu ove godine. Trenutno postoji jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto.

Početak sjednice Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine je u 11 sati.

15 Juna, 2022
Medvedev ismijava Zapad: Radujemo se novom potezu djeda Joea, samo se smiješite gospodo

Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev komentarisao je posljedice sankcija koje su zapadne zemlje uvele Ruskoj Federaciji te je naglasio kako je uvjeren da ove države bez ruskih resursa neće moći izbjeći inflaciju i ekonomski pad.

Na zvaničnom Telegram profilu, Medvedev se ponovno oglasio i komentarisao odnose Zapada i Rusije te je poručio da su neke države na zapadu počele shvatati da bez Rusije neće moći dobijati hranu, đubrivo, metale kao ni energiju za grijanje.

“Osim toga, bez ruskog goriva, do 40 posto Amerikanaca rizikuje da ostane bez struje za nuklearne elektrane. Lista se nastavlja. Sada se radujemo sljedećem paketu evropskih sankcija i velikim sankcijama djeda Joea (Bidena op. a.) nakon kojih autori sankcija odmah počinju smišljati šeme zaobilaženja”, rekao je Medvedev.

Takođe, naglasio je kako se težak period tek očekuje.

“Neću vas podsjećati na inflaciju, cijene svih vrsta goriva i prognoze pada ekonomije. Svi podaci su javno dostupni, a ovo je tek prvi mjesec ljeta. Čekamo jesen, kada ćemo morati prikupiti glavnu ‘žetvu’ sankcija. U međuvremenu, lokomotiva njihove ekonomije i digitalnih valuta punom parom ulijeće u zid. Smiješite se gospodo, samo se smiješite”, zaključio je Dmitrij Medvedev.

Podsjetimo, Evropska unija je 3. juna uvela šesti paket sankcija Rusiji. Ovim paketom je predviđena zabrana kupovine ruske nafte u roku od šest mjeseci, naftnih derivata u roku od osam mjeseci te isključenje iz međunarodnog bankarskog sistema Sberbanke, Rosselhozbanke te Moskovske kreditne banke.

15 Juna, 2022
Majmunske boginje će dobiti novo ime

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) saopćili su da rade na osmišljavanju novog naziva za majmunske boginje.

Ovo se desilo nakon što je više od 30 naučnika prošle sedmice pozvalo na “urgentnu potrebu za nediskriminatornim” imenom te sugerišu da se nazove hMPXV. U međuvremenu je registrovano 1.600 zaraženih osoba širom svijeta, od čega su 72 preminule.

Smrtni slučajevi su bili u državama u kojima je ova zarazna bolest već endemska. Smrtnih slučajeva nije bilo u 32 zemlje u kojima nije endemska.

U WHO su najavili da će sljedeće sedmice imati hitan sastanak kako bi razmotrili da li su majmunske boginje međunarodna prijetnja po javno zdravlje, što je najviši alarm ove agencije Ujedinjenih nacija. Ranije su kao takvom prijetnjom proglašeni svinjska gripa, dječija paraliza, ebola, zika virus i koronavirus.

Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je izjavio da je povećan broj zaraženih majmunskim boginjama neuobičajan i zabrinjavajuć. Većina zaraženih ima blaže simptome i rizik po veći dio stanovništva je nizak, prenosi BB

15 Juna, 2022
Streaming servis Disney Plus dostupan i u BiH

Streaming video usluga Disney Plus, koja je u vlasništvu kompanije Walt Disney Company, dostupna je u dodatne 42 zemlje i 11 novih teritorija, a među novim zemljama je takođe Bosna i Hercegovina.

Disney Plus je od utorka 14. juna dostupan korisnicima u Grčkoj, Turskoj, Poljskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj Republici i Hrvatskoj, a sada dolazi u još zemalja širom Evrope, Zapadne Azije i Afrike. U Južnu Afriku je stigao 18. maja, a širom Zapadne Azije i Sjeverne Afrike je dostupan od 8. juna.

Pored BiH gdje je već dostupan, korisnici će od 16. juna servisu moći pristupiti iz Austrije, Albanije, Alžira, Andore, Bahreina, Belgije, Bugarske, Danske, Egipta, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Islanda, Iraka, Irske, Izraela, Italije, Jordana, Kosova, Kuvajta, Latvije, Libanona, Libije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malte, Monaca, Crne Gore, Maroka, Sjeverne Makedonije, Norveške, Omana, Palestine, Poljske, Portugala, Katara, Rumunije, San Marina, Saudijske Arabije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Južne Afrike, Španije, Švedske, Švicarske, Tunisa, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije, Vatikana i Jemena. Među novim teritorijama na kojima će Disney Plus biti dostupan su Farski Otoci, Francuska Polinezija, Francuske južne teritorije i druge.

Disney Plus je pokrenut u jesen 2019. godine u SAD-u, Kanadi i Holandiji, a trenutno ima oko 137,7 miliona pretplatnika. Servis nudi filmove, serije i emisije iz produkcije Disneya, Pixara, Marvela, Star Warsa i National Geographica. Na određenim međunarodnim tržištima dostupan je i sadržaj brenda Star koji nudi sadržaj kompanija 20th Century Studios, Disney Television Studios, FX i Searchlight Pictures.

Izvan Evrope, Disney Plus je pokrenut u Australiji, na Novom Zelandu, u Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Hong Kongu i širom Latinske Amerike. U Indiji je servis poznat kao Disney Plus Hotstar i lider je na tržištu, a pod istim imenom je prisutan u Indoneziji, Maleziji i na Tajlandu gdje ima značajno drugačiji poslovni model u odnosu na razvijenija tržišta.

Ukupno, od 16. juna će Disney Plus biti dostupan u 60 zemalja širom Evrope, Zapadne Azije i Afrike.

Cijena mjesečne pretplate iznosi 7,99 evra, dok godišnja pretplata košta 79,90 evra.

15 Juna, 2022
Partizansko groblje u Mostaru devastirano kao nikad prije

Partizansko groblje u Mostaru, koje je godinama na meti vandala, opet je devastirano i to kao nikada prije.

Ovaj put vandali su otišli i korak dalje, tako što su oštetili svaku od 700 spomen-ploča.

Istoričar iz Mostara Dragan Markovina oglasio se na društvenim mrežama povodom ovog čina rekavši da “čak ni usred rata lokalni fašišti i njihovi nalogodavci nisu ovako temeljito devastirali Partizansko groblje kao danas”.

“Pisali bi uvredljive grafite, razbili nekoliko ploča, ali ovako sustavno razbijanje svake od preko 700 spomen-ploča poginuloj mostarskoj omladini se još nije dogodilo”, naveo je Markovina.

Dodao je da se sve ovo dešava u momentu u kojem gradonačelnik odbija primiti Savez antifašista na razgovor i u kojem se svašta planira s ovim Bogdanovićevim remek djelom.

“Pa i navodno uklanjanje ploča. Ovo sad zahtijeva ozbiljne demonstracije i to što prije”, dodao je Markovina.

Podsjećamo, krajem prošlog mjeseca udruženje antifašista i boraca NOR-a (UABNOR) Mostar pozvalo je mostarskog gradonačelnika Marija Kordića da zaustavi devastaciju Partizanskog groblja.

Antifašisti iz tog udruženja navode kako su još prije četiri mjeseca zatražili sastanak s gradonačelnikom Kordićem sa ciljem da razgovaraju o zaštiti tog nacionalnog spomenika, ali da nikada nije našao vremena za susret s njima.

“Paralelno sa šutnjom o susretu u javnost kontinuirano plasira priče o obnovi Partizanskog spomen groblja od kojih, nakon i površne analize, zaključujemo da je tobožnja obnova u funkciji daljnje devastacije”, naveli su tada iz UABNOR-a Mostar.

Takođe, važno je napomenuti da je mostarsko Partizansko spomen groblje nacionalni spomenik BiH prve kategorije

15 Juna, 2022
Odbornici osumnjičenoj da je autom udarila tinejdžera prijeti zatvor

Okružno javno tužilaštvo Bijeljina još čeka policijski izvještaj protiv Dželaludine Nukić iz Srebrenice, odbornice u lokalnoj skupštini, osumnjičene da je u Bratuncu vozilom udarila tinejdžera, pa otišla sa mjesta nezgode, a bude li dokazana njena krivica, prijeti joj i zatvorska kazna, potvrdili su naši izvori.

Ona je, naime, osumnjičena za ugrožavanje javnog saobraćaja, usljed čega je šesnaestogodišnjak teško povrijeđen, a sudeći prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske, dokaže li se da se nije pridržavala saobraćanih propisa, može biti osuđena na kaznu od šest mjeseci do pet godina.

Ipak, po slovu zakona, ako je to učinjeno iz nehata, kazna je novčana ili zatvorska u trajanju do tri godine.

I to nije sve – Nukićevu terete i za nepružanje pomoći povrijeđenom maloljetniku, za šta je takođe zaprijećena zatvorska kazna.

“Vozač vozila koji ostavi bez pomoći lice koje je tim prevoznim sredstvom povrijeđeno, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Ako je zbog neukazivanja pomoći nastupila teška povreda, kazna je od šest mjeseci do tri godine”, navedeno je u Krivičnom zakoniku Republike Srpske.

O ovoj nezgodi je, podsjetimo, obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina, koji je policiji naredio dokumentovanje ovih krivičnih djela te dostavljanje izvještaja.

“Okružno javno tužilaštvo Bijeljina još nije zaprimilo izvještaj o ovom događaju”, rečeno je juče za “Nezavisne novine” iz ovog tužilaštva.

Podsjetimo, pripadnici Policijske stanice Srebrenica su 11. juna, u 1.55, uhapsili Nukićevu, nakon što je policija od 9. juna tragala za vozačem koji je automobilom udario maloljetnog pješaka pa potom otišao u nepoznatom pravcu.

Tinejdžer je, nakon ove nezgode, hospitalizovan u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, a stanje mu je i juče bilo teško.

“Pacijent se trenutno nalazi na Odjeljenju za intenzivnu njegu Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju. U izuzetno teškom je zdravstvenom stanju zbog višestrukih povreda glave i tijela. Pacijent je priključen na respirator”, rečemo je za “Nezavisne novine” iz Službe za komunikacije UKC Tuzla.

Nukićeva nam je u kratkom razgovoru kazala da ima advokata i da ne bi željela da daje nikakve izjave.

“Vidno sam potresena. Najbitnije je da dijete preživi. Molim vas, nemojte me ništa više pitati”, rekla je Nukićeva, uplakanim glasom.

15 Juna, 2022
Đokić zadovoljan trenutnom situacijom

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da postoji mnogo investitora koji žele ulagati u energetiku u Srpskoj, navodeći da je riječ o evropskim, ali i vanevropskim proizvođačima električne energije koji imaju povjerenje u Srpsku.

Đokić je istakao da je kineska kompanija “Gezuba” već angažovana na projektu Hidroelektarne “Dabar”, vrijednom 600 miliona KM.

– Do sada je uloženo više od 150 miliona KM u izgradnju potrebnih objekata, a kineska kompanija tek sada treba da obavi drugu i najvažniju fazu izgradnje same elektrane. S drugom kineskom kompanijom smo u projektu gradnje tri manje hidroelektrane na rijeci Bistrici u reonu Miljevine kod Foče – rekao je Đokić za RTRS.

On je izrazio očekivanje da će kineske kompanije biti zainteresovane i za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela 2, te napomenuo da kineske kompanije pokazuju intenzivan interes da budu partneri.

Govoreći o energetskoj krizi u regionu i svijetu, Đokić smatra da će rafinerije nafte u okruženju pronaći način za snabdijevanje.

– Moguće je naravno očekivati određene poteškoće, ali za sada nema većih problema – istakao je Đokić.

Resorni ministar je rekao da se snabdijevanje termoelektrana odvija normalno, iako troškovi rastu, a cijena ostaje ista.

Đokić je naglasio i da se očekuje aktiviranje rudnika “Ljubija” i da je konačno pronađen put eksploatacije rudnog bogatstva.

– Nakon 30 godina aktiviraćemo rudnik Ljubija, na jesen se može očekivati i obavljanje prvih priprema, a prijedorska regija, samim tim i Republika Srpska će imati ogromne benefite od ovog – rekao je Đokić.

Govoreći o geološkim istraživanjima koja su trebala biti sprovedena na Ozrenu, Đokić je rekao da je rješenje za ove radove obustavljeno i da se istraživanja neće sprovoditi.

– Tu je postojalo samo rješenje da kompanija koja je izrazila interes istražuje na području Ozrena, kao i na nekim drugim područijima. To je faza koju uvijek treba dopustiti da se izvede, zato što ona ne stvara nikakve probleme niti proizvodi bilo kakve posljedice – smatra Đokić.

Nakon te faze, dodao je Đokić, ako se dokaže postojanje određenih mineralnih sirovina i u kapacitetu da se pokrene eksploatacija, onda je to druga faza, kada se moraju stvoriti potpuno drugi uslovi.

– Tamo je neko očito manipulisao stanovništvom, nepotrebno ih uznemirio. Žao mi je što je do toga došlo. Lokalna zajednica je odustala iako je prvo pristala, što je neodgovorno ponašanje u ovom slučaju. Istraživanja tamo neće biti, da li će biti na području grada Doboja sa druge strane, odlučivaće grad Doboj – napomenuo je Đokić.

15 Juna, 2022
Izgorio automobil novinarke RTRS

Tokom noći izgorio je automobil novinarke Radio televizije Republike Srpske Nataše Miljanović Zubac, prenosi RTRS.

Policijskoj stanici Trebinje 15. juna 2022. godine, oko 03.45 časova prijavljeno je da je došlo do požara na parkiranom putničkom vozilu Ford koji je vlasništvo N.M.Z. iz Trebinja – saopšteno je iz PU Trebinje.

Izlaskom na lice mjesta potvrđeni su navodi prijave, dok su pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje lokalizovali požar na vozilu, navodi se u saopštenju.

O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Okružnog tužilaštva Trebinje.

U toku je uviđaj i utvrđivanje okolnosti nastanka požara.

15 Juna, 2022
Formira se novi centar moći u EU

Njemačka i Francuska su se do sada smatrale “motorom” Evropske unije. Da li dvojac u kojem su italijanski premijer Mario Dragija i francuski predsjednik Emanuel Makron sada predstavlja nekakvu protivtežu tom “motoru”?

Posljednjih nekoliko nedjelja i mjeseci francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi pokazali su veliko jedinstvo po pitanjima evropske politike. Oni pokušavaju da udahnu život tzv. “Kvirinalskom sporazumu”, koji je svečano sklopljen između Francuske i Italije u novembru 2021. u Rimu. Taj temeljni ugovor o kojem se pregovara od 2017. često se poredi sa “Jelisejskim sporazumom” i “Ahenskim ugovorom” koji su francusko-njemačke odnose učinili posebno bliskim. Njemačka i Francuska oduvijek su se smatrale “motorom” ili “tandemom” u Evropskoj uniji, bez kojih ne može da se sprovede nijedan veliki projekat, piše DW.

Premijer Dragi, koji od 2021. vodi relativno stabilnu tehnokratsku vladu u koaliciji velikog broja stranaka, želi da vrati Italiju u centar evropske pozornice. Odnose sa francuskim mediteranskim komšijama, koji su posljednjih godina bili znatno narušeni, posebno pod populističkim pokretom “Pet zvijezda”, ponovo bi trebalo poboljšati i ojačati. Neki mediji u Italiji i Francuskoj već pišu o dvojcu Dragi i Maron kao “Drakron”. To podsjeća na neologizme kao što je “Merkozi”, kojim se svojevremeno opisivao francusko-njemački par Angela Merkel i Nikola Sarkozi.

Rim i Pariz demonstriraju sklad
Upada u oči način na kojim Maron i Dragi, a obojica su po zanimanju bankari, sinhronizuju svoje ideje o Evropi i nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini. Makron je u maju predložio “Evropsku političku zajednicu” koja bi okupljala zemlje-kandidatkinje za članstvo u EU, uključujući i Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju. Italija je odmah prihvatila to drugorazredno članstvo.

Italijanski ministar za evropska pitanja Vinćenco Amendola ocijenio je u Evropskom parlamentu da će francuski prijedlozi dovesti do odlučnih koraka naprijed u saradnji na području energetike, kao i vanjske i odbrambene politike. Italija izričito podržava Makrona.

“Samo kohezijom Evropske unije u ovom istorijskom trenutku možemo se zaštititi od opasnosti rata”, rekao je Amendola.

Italija i Francuska se takođe slažu i oko toga da se ugovori EU moraju izmijeniti kako bi se omogućilo većinsko odlučivanje o spoljnoj politici i drugim važnim pitanjima. Premijer Dragi pritom koristi izraz “pragmatični federalizam”. Na kraju će morati da dođe do promjena ugovora. Kako je saopšteno, želja je da se “hrabro i samopouzdano” ide prema naprijed. Rimu i Parizu je očigledno dosta da zemlje poput Mađarske stalno blokiraju važne odluke.

Berlin posmatra – za sada
Iz Berlina, koji je sa Parizom do sada činio “EU-tandem”, za sada se ne može čuti mnogo po pitanju tih prijedloga. Što se tiče francusko-italijanske inicijative, kaže se samo da su promjene ugovora izuzetno teške. Kancelar Olaf Šolc (SPD) ocijenio je da su Makronovi prijedlozi za “Evropsku političku zajednicu” – “zanimljivi”, ali nije bilo oduševljenog odobravanja kao u Rimu. Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu početkom maja, Šolc je podsjetio Makrona da su preuzete čvrste obaveze prema šest zemalja-kandidatkinja na Zapadnom Balkanu.

Na tu obavezu Šolc stalno podsjeća, to je uradio i prilikom nedavnog putovanja po Balkanu.

No, kao i Mario Dragi, i Makron je prilično skeptičan prema punopravnom članstvu tih zemalja. Komentarišući Šolcov govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, italijanski list “Korijere dela sera” kritikovao je kancelara zbog “nedostatka evropske vizije”, kao i zbog toga što nije komentarisao ništa u vezi sa Makronovim i Dragijevim prijedlozima.

Jedinstvena politika prema Ukrajini
Francuski predsjednik, italijanski premijer i njemački kancelar uglavnom se slažu oko politike prema Rusiji i Ukrajini, i prema nekim navodima čak bi zajedno trebalo da do kraja juna otputuju u Kijev. Njihov cilj je da se postigne sporazumni završetak operacije u Ukrajini. Dragi je čak predstavio mirovni plan koji je nastao u konsultacijama sa Ujedinjenim nacijama i koji predviđa neku vrstu kompromisa između Rusije i Ukrajine.

Makron je sa svoje strane izazvao pomutnju svojom izjavom da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne smije ponižavati, a Šolc je i dalje oprezan u odabiru riječi i još uvijek izbjegava da kaže da Rusiju treba pobijediti. Njih dvojica su se zbog toga našli na meti oštre kritike poljskog nacionalno-konzervativnog predsjednika Andžeja Dude, koji je u intervjuu za njemački list “Bild” oštro osudio telefonske razgovore političara EU sa Putinom.

“Da li je neko tako razgovarao sa Adolfom Hitlerom tokom Drugog svjetskog rata? Da li je neko rekao da Adolf Hitler mora da sačuva obraz?”

Opušteno kad je novac u pitanju
Francuski predsjednik i italijanski premijer potpuno su složni kada je novac u pitanju. Čak i prije rata u Ukrajini, u decembru 2021. u članku za “Fajnenšel tajms” predložili su finansiranje nacionalnih budžeta kroz veća dugovanja, i to ne samo na nacionalnoj, već i na nivou Evropske unije. Na taj način bi trebalo da se finansiraju ulaganja u zaštitu klime.

Nedavno su Francuska i Italija, a obje zemlje su već sada u velikom minusu, naznačile da žele da uvedu gornje granice cijena energije u EU. Posljedice inflacije trebalo bi ublažiti povećanjem duga i trajno promijenjenim paktom o stabilnosti evra. Vlada u Berlinu do sada je odbacivala takav kurs “Drakrona”. Dalje zaduživanje EU, za koje bi Njemačka morala da snosi znatan dio tereta, kao i opuštena dužnička politika u evrozoni, za njemačkog ministra finansija Kristijana Lindnera (FDP) je “crvena krpa”.

Njemačka – od fundamentalnog značaja za Francusku
Da li će, dakle, unutar Evropske unije, italijansko-francuski tandem postati važniji od francusko-njemačkog? Da li se u EU pojavljuju dva centra moći? Francuski istoričar i stručnjak za Italiju Mark Lazar, ne misli tako. On je u intervjuu za francuski list “Le Ehos” ocijenio da će odnos Francuske sa Njemačkom uvijek biti temeljniji i važniji od svih drugih.

No, francusko-njemački “brak” pomalo je u krizi i zato ne čudi što Makron traži i druge partnere.

“Francuske diplomate uvijek prvo gledaju u smjeru Njemačke. Italija sanja o trouglu Pariz-Berlin-Rim, jer zbog niza istorijskih razloga pati od svojevrsnog kompleksa inferiornosti prema francusko-nemačkoj vezi “, kaže Lazar, koji predaje na elitnom Pariskom institutu političkih nauka (Science Po).

Na predstojećem samitu EU krajem juna, Makron i Dragi žele da promovišu svoje reformske pristupe Uniji. To je dogovoreno na neformalnoj večeri u Jelisejskoj palati u Parizu. Tradicionalno, međutim, takvi sporazumi postoje i između francuskih predsjednika i njemačkih kancelara. A ni Šolc ne sjedi mirno i upućuje oprezne signale prema Rimu. Početkom aprila dogovorio se sa Dragijem o prisnijoj saradnji u oblasti naoružanja i odbrambene politike, kao i o podršci inovacijama.

Mariju Dragiju, međutim, ne preostaje baš mnogo vremena za njegove velike evropske planove. On nakon izbora, koji bi trebalo da se održe najkasnije sljedećeg proljeća, vjerovatno više neće biti premijer. Slično kao i Makronu, i njemu su desni populisti za petama. Oni bi opet mogli da postanu najjača politička snaga u Italiji, a karte bi se tada ponovo izmiješale.

15 Juna, 2022
Bosna i Hercegovina zbog vica mora da plati 15.000 KM

Bosna i Hercegovina pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu izgubila je spor zbog vica koji je tokom suđenja ispričao Mirko Simić, advokat iz Brčkog, i moraće da plati malo manje od 15.000 KM, saznaju “Nezavisne novine”.

Naime, Simić je u jednom sporu pred Apelacionim sudom Brčko distrikta ispričao vic o profesoru koji je od studenta tražio da navede i imena, a ne samo broj žrtava bombardovanja Hirošime, navodeći da ga je drugostepeni sud tretirao isto kao što je u toj šali profesor tretirao svoje studente.

Zbog ovog vica i priče Simić je, kako saznaju “Nezavisne novine”, kažnjen sa 1.000 KM zbog nepoštovanja suda. Poslije izricanja novčane kazne Simić se žalio Apelacionom sudu Brčko distrikta koji je u drugom sastavu potvrdio tu kaznu, a kasnije istu kaznu nakon žalbe potvrdio je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

“Sud prvo zapaža da je sporne primjedbe, koje su domaći sudovi smatrali uvredljivim, aplikant iznio u kontekstu sudskog postupka. Drugim riječima, one su iznesene pred forumom pred kojim je prirodno da su se prava njegovog klijenta trebala energično braniti. Nadalje, primjedbe su iznesene u žalbi, za razliku od kritike sudije koja je izrečena, na primjer, u medijima. Prema tome, šira javnost nije znala za njih. Prilikom razmatranja ovog predmeta domaći sudovi nisu dali dovoljno težine kontekstu u kojem su primjedbe iznesene”, navodi se, između ostalog, u odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

U suštini, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je Apelacioni sud Brčko distrikta kažnjavajući Simića utvrdio da je prekršen član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, u kojem se, između ostalog, navodi da:

“Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice”.

Kada je riječ o kazni koju će platiti BiH, odnosno Brčko distrikt, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je tužena u roku od tri mjeseca dužna platiti 510 evra, kao i svaki porez koji se može zaračunati na ime materijalne štete, zatim 4.500 evra sa porezima koji se mogu zaračunati na ime nematerijalne štete, te 2.550 evra sa porezima na ime troškova i zadataka.

Sam Simić ističe da je kažnjen jer je prilikom izjavljivanja revizije na presudu Apelacionog odjeljenja naveo da je tužiocu stavljen prevelik teret dokazivanja, što ga je podsjetilo na anegdotu o studentu, profesoru i Hirošimi, kada profesor od studenta traži i imena.

“Odbili su reviziju i onda u tom predmetu to isto vijeće je zaključilo da sam vrijeđao sud i odlučili su da me kazne sa 1.000 KM. Nakon toga sam se žalio, formirano je Vijeće u kojem je učestvovala čak i uvrijeđena sutkinja, što je nemoguće, ali kod njih sve može. Onda sam uložio apelaciju Ustavnom sudu BiH koji je odbio, a tek nakon toga smo izjavili predstavku u Strazbur. Presuda iz Strazbura je konačna i obavezujuća za BiH i oni su zaključili da je bilo neopravdano kažnjavanje jer se radilo samo u okviru predmeta, nigdje javno”, rekao je Simić za “Nezavisne novine”.

Vic koji je sud u Brčkom smatrao uvredljivim
Tri studenta polažu ispit iz istorije. Dvojica imaju “štelu”, dok treći nema. Postavlja profesor pitanje prvom studentu:

“Kolega, recite nam sve što znate o prvoj upotrebi atomske bombe.”

“Bačena je 6. avgusta 1945. na Hirošimu.”

“Dobro, dobro, dovoljno za osmicu. Sljedeći!

Kolega, isto pitanje.”

“Bačena je 6. avgusta 1945. na Hirošimu. Bacili su je Amerikanci.”

“Odlično, kolega, dovoljno za devetku.”

Nakon toga na ispit ulazi student koji nema “štelu”, a profesor mu postavlja isto pitanje. Student, osim toga što kaže da je bačena 6. avgusta 1945. godine, nastavlja priču da je bomba pala u 8.15 po lokalnom vremenu, da je bila teška četiri tone, duga tri metra i da se radilo o uranskoj bombi imena “Little Boy” koju je nosio američki bombarder “Enola Gay” itd. Poslije desetominutne priče o brzini bombe, udarnom talasu, plamenu koji je uslijedio, krateru koji je napravila itd, student ispit završava informacijom da je poginulo 140.000 ljudi te da su mnogi umirali godinama kasnije.

“Imena, kolega, imena žrtava ukoliko hoćete šesticu”, rekao je profesor.

15 Juna, 2022