VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin na forumu u Sankt Peterburgu o multipolarnom ekonomskom modelu

    Putin na forumu u Sankt Peterburgu o multipolarnom ekonomskom modelu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin daće ocjene o situaciji u globalnoj politici i ekonomiji na plenarnoj sjednici 25. međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, rekao je novinarima pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

    • Očekuje se da će predsjednik dati ocjene o trenutnoj situaciji u globalnoj ekonomiji i politici. Biće riječ o problemima sa kojima se trenutno suočava cijela svjetska ekonomija, nelojalna konkurencija među državama, trgovinski i finansijski ratovi, sankcije, ograničenja i tako dalje – rekao je Ušakov.

    On je naveo da će Putin izložiti svoju ocjenu formiranja multipolarnog ekonomskog modela, kao i mogućnosti i perspektiva otvaranja ovog procesa za igrače cjelokupnog globalnog tržišta.

    Veći dio Putinovog govora biće posvećen daljem ekonomskom razvoju zemlje, rekao je Ušakov.

    • Predsjednik će značajan dio izjave posvetiti zadacima sa kojima se Rusija suočava – podrške daljem ekonomskom razvoju zemlje, podsticanju domaćeg poslovanja, stvaranju uslova za udobno poslovanje i jačanju spoljnotrgovinskih i investicionih veza – zaključio je Ušakov, prenosi TASS.
  • Otvoren Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu; Učestvuje i Dodik

    Otvoren Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu; Učestvuje i Dodik

    U Sankt Peterburgu je otvoren Međunarodni ekonomski forum, na kojem će učestvovati i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Riječ je o jubilarnom 25. Međunarodnom ekonomskom forumu na kojem učestvuju državnici iz 70 zemalja.

    Forum svake godine prima predstavnike iz više od 140 zemalja i organizatori tvrde da ni ova godina neće biti izuzetak.

    Prisutno je oko 2.000 učesnika i 1.000 direktora kompanija.

    Plenarna sjednica foruma zakazana je za petak 17. juna, na kojoj će učestvovati ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon čega je planirani susret Putina i Dodika.

    Predsjednik Rusije daće na plenarnoj sjednici 25. međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu ocjene o situaciji u globalnoj politici i ekonomiji, rekao je novinarima pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

  • Dom naroda usvojio HDZ-ove izmjene Izbornog zakona, evo šta slijedi

    Dom naroda usvojio HDZ-ove izmjene Izbornog zakona, evo šta slijedi

    Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojili su i HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona.

    Predloženo rješnje podržalo je sedam delegata, šest je bilo protiv, dok je jedan bio suzdržan. Da bi izmjene i dopune ovog zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine.

    Riječ je o prijedlogu koji je krajem aprila u parlamentarnu proceduru uputio Čović. Njime se tretira izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata Doma naroda i izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).

    Delegat HDZ-a Marina Pendeš je rekla da se ovim zakonskim rješenjem štiti legitimitet Hrvata u područjima gdje to nije bio slučaj.

    Ovim zakonskim rješenjem se predlaže da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima, po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom kantonu. Predloženo je i da se na novi način biraju delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta, pa tako da se od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 bira iz skupština kantona na način da se iz Hercegovačko-neretvanskog biraju četiri, po tri iz Srednjobosanskog i Zapadnohercegovačkog, te po dva iz Livanjskog, Zeničko-dobojskog i Posavskog kantona.

    Delegati hrvatskog naroda iz Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno biraju jednog, navedeno je u prijedlogu.

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlament BiH Nikola Špirić (SNSD) istakao je da ovaj zakon neće biti primijenjen, ako nije usvojen u oba doma.

    • Mislite li da javnost u BiH ne dijeli mišljenje da su Hrvati u BiH obespravljeni? Jesmo li spremni da gradimo demokratski odnos u BiH? Sve dok jedni drugima presijecamo napredak, nema napretka ni u zemlji – rekao je Špirić.

    On je istakao da je najgora poruka igra brojeva, da je vrijeme da se razgovara i traži rješenje koje može da sve zadovolji.

    Špirić tvrdi da se poslije izbora ništa neće promijeniti, da će ostati isti i akteri i problemi.

    On je naveo da će srpski delegati danas otvoreno glasati da bi se riješio bar jedan problem koji se našao pred delegatima.

    • Vi, kada više nemate argumenata, onda se okrenete Republici Srpskoj. Nemate snage da zagrizete ono što se zove program. Ne može biti problem u Federaciji BiH, a faktura Republici Srpskoj. Mi smo za to da se riješi pitanje konstitutivnog naroda – rekao je Špirić.

    Delegat Kluba srpskog naroda Sredoje Nović (SNSD) pozvao je delegate da glasaju za prijedlog da bi se problemi počeli rješavati, jer ovo vidi kao korak ka rješavanju problema.

    Delegat Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlmentarne skupštine BiH Marina Pendeš (HDZ BiH) rekla je da se predloženim zakonom štiti legitimnost hrvatskog naroda i da ga treba podržati.

    Tokom rasprave samostalni delegat Zlatko Miletić istakao je da je nikada ne bi glasao za ovaj prijedlog, jer je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom, Ustavom BiH i Ustavom FBiH, Venecijanskom komisijom iz 2005. godine, kao i da ne implementira nijednu presudu Suda u Strazburu.

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bakir Izetbegović (SDA) je rekao da bi usvajanje ovakvog prijedloga prekršilo dogovore iz Brisela, na šta je predsjedavajući Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović odgovorio da to nije tačno.

    Delegat Kluba srpskog naroda Mladen Bosić (SDS) je, tokom rasprave, rekao da nikakav zakon, koji nije usaglašen između aktera unutar BiH, ne može biti usvojen i da se ništa u zemlji neće promijeniti.

    • To govori da smo mi u dubokoj političkoj krizi. Poslije izbora ta kriza se nastavlja – rekao je Bosić.
  • Stoltenberg: U odnosu NATO i Ukrajine fokus je na podršci

    Stoltenberg: U odnosu NATO i Ukrajine fokus je na podršci

    Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, ocijenio je danas da je u fokus Alijanse u odnosima sa Ukrajinom na podršci u borbi protiv “brutalne ruske invazije” i najavio nastavak opremanja ukrajinskih vojnih snaga ubojitim oružijem, uključujući i teško naoružanje i sisteme dalekog dometa.

    “Iako je Ukrajina pretendent na članstvo u NATO, fokus Alijanse je na pomoći u borbi protiv brutalne ruske invazije. Pomažemo im praktično, ubojitom i neubojitom opremom kao i u modernizacijom vojnih snaga, uključujući i tranziciju sa opreme iz sovjtskog perioda na modernu NATO opremu. To je naš fokus i ono što je najpotrebnije u našim odnosima sa Ukrajinom u ovom trenutku”, poručio je Stoltamebreg.

    Generalni skretar Alijanse je pred dvodnevni sastanak ministra odbrane NATO poručio da će se sa ukrajinskim ministrom odbrane razgovarati o tipovima potrebnog naoružanja i načinima isporuke, a za NATO samit, koji se održava krajem mjeseca u Madridu, najavio dogovor o sveobuhvatnom paketu pomoći Ukrajini.

    Stoltenberg je u Briselu ponovio da rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja najveću prijetnju evroatlanskoj bezbjednosti u posljednjim decenijama, optuživši Rusiju da je odgovorna za “smrt, razaranje i blobalne posljedice uključujući i krize u snabdijevanju hranom i energetikom”.

    “U ovako opasnom svijetu moramo da učinimo NATO snažnijim i da još više pomognemo našim partnerima. Donijećeemo odluke o dugoročnom pozicioniranju NATO kako bismo osigurali da možemo da odbranimo svaki dio teritorije saveznika u svakom trenutku i od svake prijetnje”, kaže Stoltenebrg.

    On je naveo da će, pored nastavka podrške Ukrajini i sopstvenog jačajanja, posebno na Istoku Evrope, NATO nastaviti da pruža praktičnu pomoć i drugim parnerima, uključujući i BiH i Gruziju.

  • Vučić o pripremama za zimu: Vodimo nemoguće borbe

    Vučić o pripremama za zimu: Vodimo nemoguće borbe

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se država priprema za dolazeću zimu, ali da je situacija, globalno, užasna i da se država bori da “zakrpi” sve rupe.

    “Pripreme za zimu teku, ali kako da teku, kada je gas sa 860 dolara za hiljadu kubnih metara a danas je skočio na 1.000 dolara. O čemu pričamo? Zavrnuto je nešto na ‘Severnom toku’ i istog sekunda 15 odsto skoči cena gasa. O kakvoj pripremi da pričamo. Ali, mi radimo sve što možemo, vodimo nemoguće borbe”, rekao je Vučić.

    Ukazao je da je, kada cijena gasa skače preko 1.000 i 2.000 dolara, Srbiji to pravi razliku između 15 i 30 miliona evra dnevno, zimi kada se gas kupuje na berzi, a nedjeljno to je još 100 miliona evra.

    “Razumete li o kom novcu pričamo? Država krvari sa tim, 100 miliona evra za sedam dana, to ne može da podnese”, ukazao je predsjednik Srbije i dodao da zna i neke u lošijoj poziciji, a kojima je glavna briga kada će na more.

    Poručio je da će nova vlada imati mnogo da radi, i da se već radi na tome da se pripremimo za predstojeći period.

    “Radimo svaki dan, jer neki i pola što nam kažu da su spremili, uhvatimo da nas lažu, pa vršimo dodatni pritisak, pa se onda nabavljaju dodatna sredstva… Svaki dan morate da se borite za novac, a da ne povećavate javni dug”, rekao je Vučić.

    On je istakao i da Srbija konačno od svih na prostoru bivše Jugoslavije ima zvanično najnižu stopu javnog duga, što su, dodaje, velike stvari za budućnost naše djece.

    “I dalje ne znamo kako ćemo sa energentima ovu zimu da prezimimo.. ne možemo sve rupe da pozatvaramo. Finansijski ćemo nekako i moći, jer i pored velikog novca, spremni smo da jednu milijardu evra, praktično, bacimo u bunar, ali opet nismo sigurni da ćemo sve rupe moći da zatvorimo. Užasna je situacija”, rekao je Vučić.

    Ilustrujući težinu situacije, na globalnom nivou, kao primjer naveo je Sloveniju, iz koje je juče, iako ta zemlja ima nuklearku, stiglo pitanje da li će moći da podmire sve potrebe.

    “Teško je, ali se borimo kako da zatvorimo sve. Počinjemo najkasnije početkom jula da utiskujemo dodatne količine gasa u Mađarskoj. Danas imamo 205 miliona kubnih metara u našem delu Banatskog dvora”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je bolje da gas kupujemo dok cijena nije skočila na 5.000 dolara.

    “Obezbedili smo količine, sa ruskim partnerom, po najnižoj ceni, vrlo niskoj ceni od 360 do 410 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, za 64-65 odsto količina koje su potrebne Srbiji”, rekao je Vučić novinarima.

  • U Srpskoj šest novozaraženih koronom

    U Srpskoj šest novozaraženih koronom

    U posljednja 24 časa u Republici Srpskoj prijavljeno je šest novih zaraza virusom korona, a smrtni slučajevi nisu prijavljeni, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

    Rаdi sе о tri muškаrаcа i tri žеnе, оd kојih su tri оsоbе srеdnjе i tri stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, tri оsоbе su iz Bаnjаlukе, dviје iz Biјеljinе i јеdnа iz Istоčnе Ilidžе.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn niјеdаn smrtni slučај.

    Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 112.324 slučajа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.377 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 425.566 оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 21, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 9, а u оstаlim bоlnicаmа 12 Nа rеspirаtоru je јеdаn pаciјеnt (u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе).

  • Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Tokom ljeta moguće su nestašice naftnih derivata u Bosni i Hercegovini zbog znatno otežanr opskrbe izazvane blokadom uvoza ruske nafte u Evropskoj uniji.

    Kako su kazali iz slovenačkog Petrola za portal Raport, Grupa je za 2022. godinu osigurala dugoročne ugovore o kupovini naftnih derivata u mjeri koja odražava trenutnu dinamiku rasta mobilnosti na nivoima prije covida, kako je definisano u poslovnom planu za 2022. godinu.

    “Bez obzira na embargo na rusku naftu, grupa Petrol će realizovati potpisane dugoročne ugovore, ali može doći do kašnjenja u isporukama i rasta otkupnih cijena. Zbog situacije u Ukrajini, a time i pogoršane sigurnosne situacije, već smo vidjeli kašnjenja u lancima nabavke. Međutim, možemo potvrditi da je grupa Petrol potvrdila planirane isporuke naftnih derivata za juni za snabdijevanje tržišta na kojima posluje (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija)” , naveli su za Raport.

    Pojašnjavaju da se cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja.

    Cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja, sa većom potražnjom od ponude, na mogućnost nestašice goriva (posebno ljeti) i rasta cijena na duži rok, upozoravaju na to i međunarodne stručne organizacije.

    Izazov su i rafinerije, koje će imati ograničen kapacitet dok se tehnološki ne prilagode sirovinama iz “neruskih” izvora. Dodatna komplikacija u našoj neposrednoj blizini je kvar austrijske rafinerije Schewchat, gdje je privremeno obustavljen rad, a gorivo se koristi iz robnih rezervi.

    Samo u periodu od 23. maja do 10. juna, radi se o periodu nakon usvajanja embarga na rusku naftu, otkupna cijena benzina na svjetskim berzama porasla je za 16 odsto, a dizel goriva za 25 odsto.

    Zbog navedenih faktora nije moguće predvidjeti dalji razvoj kretanja nabavnih i maloprodajnih cijena goriva, zaključili su u Petrolu.

  • Oglasio se HNS

    Oglasio se HNS

    Hrvatski narodni sabor saopštio je da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju priliku da konačno bude spriječen nastavak svih oblika diskriminacija, političke majorizacije i da se vrati taj zakon u okvire Ustava BiH.

    Iz HNS su istakli da konstitutivnost triju naroda i njihovo legitimno predstavljanje, uz omogućavanje aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima, predstavlja evropski model uređenja multinacionalnog društva na čemu će legitimni politički predstavnici Hrvata insistirati sve do postizanja konačnog političkog dogovora.

    – Pozivamo međunarodnu zajednicu da iskoristimo ovu jedinstvenu priliku i da kroz usvajanje ovog zakona u Predstavničkom domu, makar u dijelu koji se odnosi na popunu Doma naroda FBiH, ispunimo odluku Ustavnog suda i spriječimo one koji na osnovu sadašnjih nametnutih normi žele Hrvatima nametnuti i oteti Klub Hrvata u Domu naroda FBiH – naveli su iz HNS.

    Iz HNS su podsjetili da je pokušaj Kluba Bošnjaka da, bez ikakvih osnova, stavi veto na ovakav prijedlog zakona pao na Ustavnom sudu BiH.

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji predviđa da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima, prema elektorskom modelu, kao i da se na novi način biraju delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH.

  • Makedonac skupocjenim terencem sletio u rijeku, policajci ga izvukli čamcem

    Makedonac skupocjenim terencem sletio u rijeku, policajci ga izvukli čamcem

    Makedonac Z. Lj. (48) koji je jutros skupocjenim „audijem Q7“ sletio u rijeku Bosnu u Doboju, nije povrijeđen, potvrđeno je za Srpskainfo u Policijskoj upravi Doboj.

    Portparol ove Uprave Dragana Kerkez nam je rekla da se jutros oko 9.30 u mjestu Kostajnica kod Doboja, dogodila saobraćajna nesreća slijetanjem automobila sa kolovoza u rijeku Bosnu.

    – Vozilom je upravljao Z. Lj. iz Makedonije. U izvlačenju vozača su učestvovali policijski sluzbenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj i pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice Doboj – pojasnila je Kerkezova.

    Dodala je da je on preventivno upućen na pregled u Dom zdravlja Doboj.

    Uviđaj su izvršili policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj.

    Kako je Srpskainfo ranije objavila, on je nakon nesreće izašao iz automobila i popeo se na krov i čekao pomoć. U pomoć su mu stilgi policajci sa čamcem, a koji su ga zatim prevezli na obalu.

  • Zabranjen izvoz ogreva

    Zabranjen izvoz ogreva

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas je na 67. vanrednoj telefonskoj sjednici donio odluku o zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta iz države.

    Ova odluka znači da bi cijena ogrjevnog drveta u BiH ovog ljeta trebala biti tabilizirana. To se odnosi i na proizvode od drveta, poput peleta.

    Prijedlog ove odluke početkom juna ove godine uputio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, a sve nakon razgovora s federalnim ministrom poljoprivrede Šemsudinom Dedićem i predstavnicima Privredne komore i Udruženja poslodavaca.

    – Stavovi nadležnih institucija Republike Srpske i Federacije BiH o neophodnosti usvajanja ove odluke su usaglašeni i identični, što je ohrabrujuća vijest za domaće proizvođače i drvoprerađivače – istakao je ministar Košarac početkom juna.

    Podsjetimo, predloženo je da ova zabrana na snazi bude 90 dana, s mogućnošću da bude produžena. U spomenutom ministarstvu smatraju da će zabranom izvoza zaštititi domaće privrednike i zaustaviti kontinuirano poskupljenje šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta.

    Svrha odluke je osiguranje neophodnih količina za prerađivačku industriju i otklanjanje prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete po šume u Bosni i Hercegovini te sprečavanje kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata – istaknuto je u prijedlogu.

    Koliko je situacija ozbiljna u ovoj djelatnosti pokazuje i to da je tona peleta prošle godine koštala 300-330 KM, a sada košta više od 600 KM.

    Kompanije tvrde da su poskupljenja uzrokovana ratom u Ukrajini od koje su ostale države Evropske unije kupovale ogrev. Zbog toga su bile primorane da ogrev nabavljaju iz drugih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Prema navodima kompanija, iz Bosne i Hercegovine svaki dan se izveze 50 šlepera drveta, 20 do 30 šlepera peleta ili 500-700 tona.