Autor: INFO

  • U pripremi Atlas zločina nad srpskim stanovništvom u BiH

    U pripremi Atlas zločina nad srpskim stanovništvom u BiH

    Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica aktivno radi na izradi Atlasa masovnih zločina, knjige svih zločina počinjenih nad srpskim narodom u BiH, čiji će prvi tom koji se odnosi na 1992. godinu izaći ove godine, rekao je direktor Centra Milorad Kojić.

    Prvi tom će obuhvatiti 80 masovnih stratišta srpskog naroda u kojima će biti definisano sve – od geografskog položaja, broja stanovnika na tom području, ko je izvršio napad, počinjenih zločina, broja ubijenih, ranjenih i svega onoga što verifikuje i pokazuje da se tu dogodio ratni zločin – rekao je Kojić Srni.

    Kojić je napomenuo da se Republički centar odlučio za ovaj posao imajući u vidu potpunu inertnost pravosuđa na nivou BiH koje ne želi ili se potpuno malo bavi procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Srbima.

    Zločine nad srpskim narodom mi ne možemo i ne smijemo ostaviti nezapisane i nezabilježene zbog budućih generacija – istakao je Kojić.


    Kojić je naveo da će Atlas masovnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH biti trajni dokument koji će pokazati ko je činio zločine, da su Srbi bili stradalnici i da pravosuđe na nivou BiH koje je trebalo da procesuira ratne zločine nad svim narodima, a ne selektivno zaobilazeći zločine nad Srbima, nije radilo na tome da se zadovolji pravda.

    – Atlas zločina je dokaz da su masovni zločini nad Srbima počinjeni u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske – zaključio je Kojić

  • Francuska bez ruskog gasa

    Francuska bez ruskog gasa

    Francuski gasni operater GRTgaz otkrio je da Francuska više ne dobija gas iz Rusije iz pravca Nemačke.

    Isporuka je prekinuta 15. juna, navela je kompanija.

    GRTgaz je uverio da Francuska neće imati poteškoća da zadovolji potrebe potrošača tokom leta, napominjući da je protok gasa iz Španije povećan, prenosi Teletrejder.

    Trenutni nivoi skladištenja gasa u Francuskoj iznose 56 odsto, u poređenju sa uobičajenih 50 odsto u isto doba godine.

    “Međutim, pravilno punjenje francuskih skladišta u očekivanju sledeće zime mora ostati prioritet za sve špeditere i zainteresovane strane”, navela je kompanija.

  • Raskol u EU – zbog Srbije

    Raskol u EU – zbog Srbije

    Sve je više zemalja koje se protive radikalnom pristupu snažnih pritisaka da Beograd uvede sankcije Moskvi.

    JOŠ jedna pukotina među članicama Evropske unije, kada je reč o ratu u Ukrajini, mogla bi da se otvori već naredne nedelje na okupljanju lidera država članica u Briselu, i to zbog – Srbije.

    Naime, sve je više zemalja koje se protive radikalnom pristupu snažnih pritisaka da Beograd uvede sankcije Moskvi, a koje “gura” Berlin, jer smatraju da je takva politika kontraproduktivna, da bi samo mogla dodatno da osnažni naše veze sa Rusijom.

    U ovom frontu evropskih zemalja koje se zalažu za veće razumevanje za specifičnu poziciju i stavove Srbije, kada je reč o očekivanjima da odaberemo stranu u ukrajinsko-ruskom sukobu, trenutno su Italija, Austrija, Mađarska, Bugarska i Portugalija, zatim Češka i Slovenija, kao i zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova – Španija, Grčka, Kipar, Slovačka i Rumunija.

    Prema diplomatskim izvorima u EU, čak i zvanični Pariz ima znato blaži stav od Nemačke, čiji je kancelar Olaf Šolc uslovio članstvo naše zemlje u Uniji priznavanjem lažne kosovske države i otvoreno zatražio da se odmah priključimo restriktivnim merama protiv Rusije. U prilog tezi da se francuski predsednik Emanuel Makron zalaže za “srednji put”, kada je reč o politici Unije prema Beogradu, navode i njegov predlog o stvaranju Evropske geopolitičke zajednice, kako bi se zemljama-kandidatima dala određena evropska perspektiva, ali i nagradio napredak u reformama otvaranjem briselskih kasa.

    Sličan kurs zauzeo je i zvanični Beč, odakle je posle Makronovog predloga stigao “non-pejper” o postepenoj integraciji zemalja kandidata, a koji takođe podrazumeva i značajnu finansijsku pomoć iz Brisela.

    I Rama na strani Srbije
    Na strani Nemačke, koja je snažno stegla obruč oko Srbije, za sada su njihovi tradicionalni saveznici Holandija i Belgija, kao i zemlje u kojima je snažan antiruski sentiment, poput Poljske i baltičkih zemalja, ali i neki naši susedi, tačnije Hrvatska.

    Da bi politika pritisaka na Srbiju Briselu mogla da se vrati kao bumerang, upozorio je i albanski premijer Edi Rama, koji je pozvao EU da ne pritiska Beograd da uvede sankcije Rusiji. On je poručio da treba imati više razumevanja za stav Srbije s tim u vezi, i upozorio da bi pritisak Zapada mogao biti štetan za ceo region.

    Diplomata u penziji Zoran Milivojević kaže za “Novosti” da je ovakav Ramin stav rezultat realpolitike i činjenice da su srpsko-albanski odnosi u uzlaznoj putanji:

    “To, naravno, ne znači da će Tirana promeniti stav oko KiM, ali su ove poruke dobre, jer stvaraju povoljan ambijent da se napreduje u odnosima bez obzira na nerešena pitanja između Srbije i Albanije. Kada je reč o EU, tu postoje dva nivoa država, one koje su na liniji tvrđeg pristupa prema Srbiji, i one koje se zalažu za što konstruktivniju politiku, kako bi se izbegli negativni kontraefekti ucena i uslovljavanja. Najvažnija tema u EU trenutno su sankcije Rusiji, i tu ključne države slede politiku Vašingtona da se na tim merama bezuslovno insistir”.

    Srđan Graovac, iz Centra za društvenu stabilnost, ukazuje da se, iako se u EU odlučuje konsenzusom i da glas svake članice ima podjednaku težinu, zna i čiji se glas najviše sluša:

    “S jedne strane najveće države, poput Nemačke, imaju i najveći uticaj, ali je i ukrajinska kriza pokazala da je dovoljan samo jedan veto da u potpunosti blokira proces donošenja odluka. Zato je od vitalnog značaja za Srbiju gotovo bezuslovna podrška koju imamo od Mađarske, a tu su i neke druge zemlje koje imaju više razumevanja za Srbiju. Dobro je da u EU postoji svest da za politiku žestokog kažnjavanja Srbije, ipak, ne bi imali jedinstvenu podršku”, smatra Milivojević.

    U Briselu se 23. i 24. juna održava samit Evropskog saveta, a drugog dana okupljanja evropskih čelnika biće održana i konferencija na visokom nivou o Zapadnom Balkanu, na kojoj će biti i lideri regiona.

  • Osjetan pad broja oboljelih od korona virusa

    Osjetan pad broja oboljelih od korona virusa

    U svijetu je korona virusom zaraženo 18.452.258 osoba, a do sada su zabilježena 543.207.124 slučaja zaraze, navodi statistički portal Vorldometar.

    Oporavilo se 518.416.568 osoba, dok je 6.338.298 preminulo, podaci su do 9.00 časova.

    Svjetska zdravstvena organizacija napominje da podaci o broju oporavljenih nisu precizni, budući da sve zemlje ne šalju ažurirane spiskove.

    Najviše zaraženih korona virusom zabilježeno je u SAD, Indiji, Brazilu, Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

  • Korona u Srpskoj potvrđena kod sedam osoba

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 45 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd sеdаm оsоba.

    Rаdi sе о pеt muškаrаcа i dviје žеnе, оd kојih је јеdnа оsоbа mlаđе, dviје srеdnjе i čеtiri stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, šеst оsоbа је iz Bаnjаlukе i јеdnа iz Prnjаvоrа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn niјеdаn smrtni slučај.

    Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 112.334 slučajе virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.377 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 425.695 оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 18, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 9, а u оstаlim bоlnicаmа 9. Nа rеspirаtоru su tri pаciјеntа (u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе).

  • Obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Zbog održavanja manifestacije Festivala uličnih zabavljača “TrotoArt” danas će od 18.30 časova do nedjelje 19. juna do 14 časova biti obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice trg srpskih vladara (od Banskog dvora) do Ulice Marije Bursać.

    “Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Ulice aleja Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom”, saopštili su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

  • Ugrožena grijna sezona u Banjaluci alarm za buđenje nadležnih

    Ugrožena grijna sezona u Banjaluci alarm za buđenje nadležnih

    Vrtoglavo poskupljenje drvne sječke i ostalih inputa te kašnjenje u isporuci šumskih drvnih sortimenata od strane dijela šumskih gazdinstava neki su od problema s kojima se suočavaju “Eko toplane” Banjaluka, gdje se brinu da li će imati dovoljno energenata za predstojeću sezonu, te poručuju da je povećanje cijena grijanja ili njihovo subvencionisanje neminovnost.

    Od 2017, kada su osnovane, ovo im je godina sa najvećim izazovima, odnosno problemima koji snažno utiču na dalje poslovanje i likvidnost ovog privrednog društva, a samim tim je upitna i sezona grijanja koja slijedi.

    “Cijene drvne sječke, kao i ostalih inputa, znatno su porasle u odnosu na prethodnu sezonu. Tako je, na primjer, samo električna energija poskupjela za više od 40 odsto od početka ove godine”, navode iz “Eko toplana”.

    I to nije sve… Za predstojeću sezonu su, kako ističu, od njihovog strateškog partnera, “Šuma Republike Srpske”, dobili nepovoljnije uslove u odnosu na prošlu godinu. Osim povećanja cijena, suočavaju se, kako dodaju, i sa neisporukom ugovorenih količina od strane šumskih gazdinstava, iako se dogovorene količine, prema ugovorima, avansno plaćaju.

    “U ovom trenutku suočeni smo s trendom isporuke koji ne garantuje da će biti obezbijeđene ugovorene količine za predstojeću sezonu grijanja. Od januara do juna tekuće godine isporučeno je svega oko 42 odsto od ukupno ugovorene količine za taj period, a pojedina šumska gazdinstva uopšte ne isporučuju drvni sortiment, bez obzira na ugovore i uplaćene avanse”, naveli su iz “Eko toplana”.

    S druge strane, iz “Šuma Republike Srpske” tvrde da većina njihovih organizacionih dijelova neometano isporučuje šumske drvne sortimente “Eko toplanama”, a kada je riječ o cijenama, ističu da je do povećanja došlo zbog povećanja svih troškova proizvodnje, te velike potražnje za sortimentima.

    Iz “Šuma Republike Srpske” pritom naglašavaju da su cijene određene cjenovnikom šumskih drvnih sortimenata i šumske biomase, te da su one iste za sve kupce, a određuju se shodno kretanjima na tržištu.

    “Javno preduzeće, pored velikog problema koji je nastao zbog nedostatka izvođača radova, ulaže ogromne napore da se obezbijede potrebne količine za ‘Eko toplane’ Banjaluka. Jasno je da bez podrške javnog preduzeća projekat grijanja ne bi bio moguć, ali mi očekujemo i saradnju samog kupca te da on preuzima sortimente tokom čitave godine, a ne samo u periodima kada kupcu odgovara, pravdajući to problemima sa skladištenjem”, navode iz “Šuma Republike Srpske”.

    Iz “Šuma” ističu da se u toku realizacije ugovora pojavljuju određeni problemi saradnje po pojedinim šumskim gazdinstvima, te da se oni moraju prevazići.

    Tvrde, između ostalog, da ih je jedno šumsko gazdinstvo obavijestilo da pomenuti kupac nije dolazio na utovar iako je uredno pozivan, dok je kod drugog organizacionog dijela problem bio u tome što nije bila izvršena uplata od strane kupca u aprilu i maju, te iz tog razloga nije vršena isporuka.

    Iz “Eko toplana”, međutim, poručuju da je svaki njihov postupak u skladu s ugovorima koje imaju sa “Šumama Republike Srpske”.

    “Naši spoljni saradnici – prevoznici obavljaju uslugu utovara. Problem je ako je oblovina na nepristupačnom terenu, odnosno na zemljanim putevima gdje kamioni ne mogu prići, ili ako se utovar jednog kamiona vrši u nekoliko odjela po nekoliko sati, uglavnom na završetku tih objekata, tako da do utovara nije došlo iz objektivnih razloga, što nam je izazvalo dodatne troškove povratka praznih kamiona”, kažu iz “Eko toplana” te dodaju da im je avans od ŠG Prijedor vraćen jer im to gazdinstvo ne isporučuje sirovinu.

    Kako dodaju, generalno sva ŠG od početka godine su svaki dan bila u avansu tako da je samo od njih zavisilo kome će usmjeriti ugovorenu sirovinu.

    “Na kraju svakog mjeseca ostajalo je avansiranih sredstava po ŠG u vrijednosti preko 100.000 KM koje kod nekih ŠG stoje i po nekoliko mjeseci. U pitanju su primjeri Doboja, Teslića, Šipova itd. Nažalost, i cijene su različite po ŠG za isto drvo i klasu i uvećane su, pravdajući to tržištem kao da ono nije jedinstveno”, kažu iz “Eko toplana”.

    Naglašavaju da je od ukupno ugovorenih količina od 74.000 metara kubnih za 2022. godinu do sada isporučeno oko 15.000 metara kubnih, što govori o tome da je neophodno “Eko toplane” staviti u prioritet isporuke bar od matičnog ŠG Banjaluka, ako ne od svih ostalih gazdinstava, čime bi se smanjili troškovi prevoza i ne bi se tražila alternativna i skuplja tržišta.

    Iz “Eko toplana” ujedno procjenjuju da će ova godina biti vrlo izazovna i puna rizika, s obzirom na globalno tržište energenta, kao i na unutrašnje probleme prilikom nabavke. Kako poručuju, teško je i govoriti o tome koliko će “Eko toplane” koštati predstojeća sezona kada je riječ o energentima.

    Osim toga, podsjećaju iz “Eko toplana”, s obzirom na porast cijena svih inputa inicirali su i povećanje cijena grijanja, a na potezu je gradska vlast.

    “Neophodno je imati u vidu da se bez povećanja cijena grijanja ili dodjele subvencija od strane nadležnih dovodi u pitanje grijanje Banjalučana u sezoni 2022/2023. Naime, s prihodima na osnovu postojeće cijene grijanja ‘Eko toplane’ ne mogu obezbijediti potrebne količine energenta za cijelu sezonu, tako da su neophodni ili povećanje cijena grijanja ili subvencije”, navode iz “Eko toplana”.

    Štaviše, i iz Gradske uprave priznaju da se preduzeće “Eko toplane” zbog svih poskupljenja na tržištu suočavaju sa velikim problemima.

    Podsjećaju da je gradonačelnik Draško Stanivuković rekao da je neminovno da, zbog povećanja cijena na cjelokupnom tržištu, i grijanje mora da poskupi, ali će grad i tu obavezu da preuzme na sebe, a sve kako građani ne bi osjetili teret poskupljenja ni ovaj put.

    Za ove namjene, kako dodaju iz Gradske uprave, grad bi morao da izdvoji oko dva miliona KM, a ta sredstva mogu da se obezbijede iz rebalansa budžeta.

    “Gradonačelnik je rekao kako će oni da predlože da i ovaj teret poskupljenja grad preuzme na sebe, ali da gradskoj administraciji za to treba podrška skupštinske većine”, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

  • Grčka imenovala specijalnog izaslanika za zapadni Balkan

    Grčka imenovala specijalnog izaslanika za zapadni Balkan

    Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendijas imenovao je grčku ambasadorku u Rumuniji, Sofiju Gramatu, za specijalnog izaslanika tog Ministarstva za zapadni Balkan.

    Dendijas je odluku donio nakon posjete regionu tokom koje je proteklih sedmica obišao Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu, navodi se na sajtu grčkog Ministarstva spoljnih poslova.

    Kako se navodi, Grčka pridaje primarni značaj konsolidaciji mira, bezbjednosti i stabilnosti u širem regionu zapadnog Balkana.

    Dodaje se i da u tom smislu, Atina promoviše konsolidaciju bilateralnih odnosa na bazi poštovanja međunarodnih propisa i istovremeno aktivno podržava perspektivu tog regiona u EU.

    Sofija Gramata će paralelno sa novom funkcijom obavljati i sadašnju dužnost ambasadorke, navodi se na sajtu grčkog Ministarstva.

    Ona se prethodno nalazila na mjestu šefice Direktorata za Jugoistočnu Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova.

  • Peskov: Rusija planira da završi cilj u Donbasu

    Peskov: Rusija planira da završi cilj u Donbasu

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas za Si-En-En da Rusija planira da izdrži sankcije Zapada i završi svoj cilj u regionu Donbasa na istoku Ukrajine.

    Odgovarajući na pitanje o namjeri Rusije da okupira dijelove ukrajinskih teritorija u Odesi, Harkovu i Hersonu, Peskov je rekao da će odluka zavisiti od “volje lokalnog stanovništva”.

    “Cilj broj jedan je da se zaštiti narod Donbasa i Luganska od onih koji trenutno granatiraju Donjeck, na primjer, i tamo ubijaju civile. I to čine posljednjih osam do devet godina”, poručio je Peskov.

    Govoreći o drugim teritorijama i regionima Ukrajine, Peskov je rekao da što više ruska vojska “čisti teritoriju od tih nacionalističkih pukova, to ih više ljudi dočekuje i sve više ljudi izjavljuje da žele da prekinu svoj budući život sa modernim režimom u Kijevu”.

    Takođe je naveo da Rusija ne predstavlja prijetnju baltičkim državama, koje su prošlog mjeseca objavile namjeru da se pridruže NATO.

    “Sigurni smo da članstvo Finske i Švedske u NATO neće donijeti dodatne koristi za bezbjednost evropskog kontinenta. Naprotiv, to će donijeti dodatnu tenziju”, poručio je portparol Kremlja.

    Peskov je rekao da Moskva nije u “udobnoj poziciji”, nakon, kako je rekao, neviđenih ekonomskih sankcija Zapada protiv Rusije, ali tvrdi da se “ključni efekat” sankcija kojima se Zapad nadao nije desio.

    Poručio je da Rusija planira “veoma ozbiljan podsticaj” domaće proizvodnje i infrastrukture.

    “Da bismo reorganizovali uvoz, moramo da reorganizujemo pravac uvoza. Da kompenzuje zapadni pravac, povećanjem uvoza iz istočnog pravca”, kazao je Peskov, nagovještavajući povećanje uvoza iz azijskih zemalja.

  • “Imamo dogovor, na Ukrajini je da odluči šta će”

    “Imamo dogovor, na Ukrajini je da odluči šta će”

    Makron otkrio namjere Zapada u vezi sa naoružanjem Ukrajine.Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je juče u Kijevu da zapadne zemlje imaju dogovor da Ukrajini ne daju određene kategorije naoružanja, uključujući jurišne avione i tenkove, kako bi izbegle umješanost u rat sa Rusijom.”Vi govorite o neformalnom sporazumu, ali to je skoro zvaničan stav NATO partnera. Pomažemo Ukrajini da se odbrani, ali ne ulazimo u rat protiv Rusije. Zbog toga je dogovoreno da se ne isporučuju određena oružja, kao što su jurišni avioni ili tenkovi, a predsednik Zelenski je upoznat sa ovim sporazumom”, poručio je Makron ukrajinskim novinarima, prenosi Ukrinform.

    Kako je rekao Makron, Francuska pomaže Ukrajini uglavnom municijom i određenim kategorijama naoružanja, oklopnim vozilima, a obezbedila je i 12 haubica “Cezar”.

    “Ali predsednik Zelenski je tražio još, a u bliskoj budućnosti će se na ovih 12 dodati još šest”, poručio je francuski lider.

    “Ukrajina sama da odluči”
    Ukrajina sama treba da odluči da li da prihvati bilo kakve teritorijalne ustupke prema Rusiji u cilju okončanja rata, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron u intervjuu za televiziju TF1 tokom posete Kijevu.

    “Ovo je na Ukrajini da odluči”, poručio je u četvrtak Makron odgovarajući na pitanje koje ustupke, uključujući i na svojoj teritoriji, Ukrajina treba da prihvati, prenosi agencija Rojters.

    Mišljenja je da je njihova dužnost da se drže vrednosti međunarodnog prava.

    Makron je rekao da Francuska i Nemačka neće voditi razgovore o primirju u Ukrajini sa Rusijom umesto Kijeva.

    “Niti će nuditi bilo kakve ustupke u ime zemlje ili razgovarati o njima”, rekao je Makron na konferenciji za novinare u Kijevu, prenela je agencija TAS S.

    Na Ukrajini je i njenom rukovodstvu je da odluče kada i pod kojim uslovima će nastaviti razgovore sa Moskvom, rekao je Makron.

    “Kada dođe vreme da se okupimo za pregovaračkim stolom, Evropa će razgovarati o bezbednosnim garancijama koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma, koje će ukrajinski predsednik sprovoditi u ime svoje nacije”, poručio je Makron i dodao da je to ono što će dominirati budućim razgovorima sa Rusijom.

    “Sada je u pitanju bezbednost na celom evropskom kontinentu”, rekao je Makron.

    Takođe je kazao da će Francuska, kao i Italija, Rumunija i Nemačka, čiji su lideri takođe danas u poseti Kijevu, nastaviti da podržava Ukrajinu koliko god to bude bilo potrebno.

    “Evropa nije pokušala da izazove globalni sukob, zato se ograničila na ekonomske sankcije i političku podršku Kijevu”, naveo je Makron.