U Republici Srpskoj moguća je teška politička kriza i konfrontacija između suprotstavljenih političkih blokova uz veliko učešće CIK-a i stranaca. To dovodi do usijanja, a kada pređe na čisto političko polje, onda su i druga polja moguća. Bojim se sukoba Srba i Srba, jer niko neće ćutke prihvatiti bezočno kršenje zakona, rekao je bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić u emisiji Telering.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija zahvalio je danas šefu Delegacije EU Johanu Zatleru za dobre vijesti o preporuci da se BiH dodijeli kandidatski status, ocijenivši da se taj status dobija kada odluči Evropska komisija jer to nije “olimpijska norma” koju treba ispuniti.
Nakon što mu je Zatler uručio Izvještaj o napretku BiH u protekloj godini i Preporuku za dodjeljivanje statusa kandidata, Tegeltija je zahvalio za dobre vijesti iz Brisela istakavši da je BiH zaslužila preporuku i ranije, podsjetivši da su uglavnom dolazile vijesti kako nešto nije urađeno i “ako ne uradite mi ćemo ono”.
Tegeltija je istakao da je ovu o odluku Evropske komisije očekivao bar prije godinu dana, ali da se to desilo tek danas.
“Odluka o dodjeljivanju kandidatskog statusa nije nikakva olimpijska norma da treba da uradite, nego procjena političke situacije kada Evropska komisija odluči da vam dodijeli kandidatski status”, rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, prvi uslov je da je BiH ispunila dovoljno uslova za dobijanje kandidatskog statusa.
“Ja to ponavljam već godinu dana, smatram da je BiH ispunila dovoljan broj uslova iz onih 14 prioriteta koji nam je omogućavao da dobijemo kandidatski status i ranije”, naveo je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je dodao da je drugi uslov geopolitička situacija i procjena da EU pošalje poruku BiH.
“Mislim da bi bilo bolje da su te poruke poslate ranije građanima BiH, pogotovo kad smo izlazili iz pandemije, pa ulazili u evropski rat koji postaje ozbiljan problem. Ali ovo je trentutak kad je Evropska komisija donijela odluku da predloži kandidatski status za BiH”, konstatovao je Tegelitija.
On je istakao da je Savjet ministara u prethodne tri godine, od kada je na čelu ove institucije, imao u fokusu zahtjeve koje je predstavila Evropska komisija pred BiH.
“Mislim da smo ispunili nekoliko veoma teških uslova koje su predstavili pred nas ispunili i zato smatram da smo zaslužili ovaj kandidatski status”, rekao je Tegeltija.
Lider LDP Čedomir Jovanović biće zadržan 12 sati u policiji, nakon što je saslušan zbog prijave za nasilje u porodici.
Jovanović će biti zadržan, ne zbog optužbi da je pretukao suprugu Jelenu, već zato što je vozio pod dejstom narkotika i alkohola.
On je kolima došao u PS Novi Beograd i parkirao se na ulaz u policijsku stanicu. I on i žena su saslušani povodom nasilja i negirali su da je do njega došlo. Njihovi iskazi proslijeđeni su nadležnom Trećem osnovnom tužilaštvu u Beogradu.
Jovanovićev advokat Aleksandar Šćekić objasnio je šta se tačno desilo i zašto je njegov klijent zadržan:
“Bio je pozitivan na narko-testu, ali na lijek bromazepam. Uzeo ga je prije vožnje, jer ima bolove u leđima, Na sve ostale narkotike, na kokain, na sve drugo, on je negativan. Ali, zbog bromazepama je zadržan.”
On je pojasio da je Jovanović bio sarkastičan kada je navodno priznao da je pretukao ženu, prenosi “Blic”.
Prije dvije godine, kada su se američke i ruske patrole susrele u sjeveroistočnoj Siriji, taj susret je rezultirao padom oklopnog vozila u kojoj su povrijeđena četiri američka vojnika, a Trampova administracija je osudila Ruse kao „neprofesionalne“.
Prošle sedmice, dvije vojske su se ponovo srele. Ali umjesto neprijateljske interakcije između dvije nuklearne sile, rezultat su ovog puta bili osmjesi, rukovanje i grupne fotografije.
Na nekim od fotografija, koje je napravio dopisnik novinske agencije AFP, prikazana su ruska vozila sa istom oznakom „Z“ koja se vidi na onima koja su napala Ukrajinu.
SAD i Rusija podržavaju različite strane u Siriji, a Kremlj podržava sirijskog diktatora Bashara Al-Assada, dok Vašington pruža podršku miliciji koju predvode Kurdi koja se žestoko borila protiv ISIS-a i uspostavili de facto autonomni region u blizini granica sa Turskom.
Ruski vojnici, koji podržavaju Assadove ciljeve od 2015. godine, raspoređeni su u sjeveroistočnu Siriju 2019. na zahtjev i sirijske vlade i američkih kurdskih saveznika nakon odluke bivšeg predsjednika Donalda Trampa da povuče neke američke trupe iz oblasti u kojoj su dejstvovali od 2014. dovela do invazije Ankare. Turska smatra sirijske kurdske snage bezbjednosnom pretnjom, navodeći njihove veze sa separatistima.
Danas je nekoliko stotina američkih vojnika ostalo u sjeveroistočnoj Siriji, a Vašington i Moskva sprovode patrole kako bi obeshrabrili svaki dalji napad Turske, članice NATO-a i ruskog partnera.
Taj jedinstveni aranžman izgleda prijateljski, uprkos invaziji Kremlja na Ukrajinu, rastućim tenzijama između Vašingtona i Moskve i sve češćim razgovorima o nuklearnom ratu, piše Biznis Insajder.
Kako prenosi AFP, posljednji susret dogodio se 8. oktobra u blizini grada Al-Katanija. Pored zajedničkog fotografisanja, novinska služba je izvijestila da su neki vojnici „čak razmjenili male zakrpe koje su nosili na uniformama kao uspomene na interakciju“.
Centralna komanda SAD-a je u saopštenju rekla za Insajder da ova epizoda odražava želju da se izbjegne sukob.
– Kao što znate, Sirija je složeno okruženje za nas, za Sirijske demokratske snage i za ruske snage – rekao je portparol i dodao:
– Naš jedini fokus u tom okruženju je trajni poraz ISIS-a. U tom cilju, mi često dijelimo borbeni prostor sa ruskim snagama i neophodna je dekonflikacija i profesionalna ljubaznost da bi se smanjio rizik od pogrešne procjene-, a prenio N1.
Ruski predsjednik Vladimir Putin može da vodi rat svuda i na svaki način, i želi da to znaju svi na Zapadu. Zato on ponovo diže u vazduh dijelove Кijeva, prijeti Ukrajini, Evropskoj uniji i NATO nuklearnom eskalacijom, dok istovremeno pojačava hibridni rat.
Tehnički, zapadne zemlje koje on napada ne mogu uvijek da dokažu da je Putin lično odgovoran za određeni čin agresije. To je u prirodi hibridnog ratovanja, koji namjerno briše granice između vojnih, tehnoloških, psiholoških i drugih vrsta borbe, zbog čega je teško otkriti počinioca. Ali stručnjaci uočavaju Putinov prepoznatljivi trag, piše Blumberg.
Tokom vikenda, željeznički saobraćaj u sjevernoj Njemačkoj je na nekoliko sati bio potpuno zaustavljen. Dva odvojena radio kabla, udaljena stotinama kilometara jedan od drugog, istovremeno su prekinuta (jedan je služio kao rezerva za drugi). Istrage su u toku ,ali konsenzus je da je ovo bila profesionalna i veoma sofisticirana sabotaža.
Taj prekid uslijedio je poslije sumnjivo koreografisanih eksplozija duboko pod Baltičkim morem prošle nedjelje. Te detonacije oštetile su dva cjevovoda namijenjena za transport prirodnog gasa iz Rusije u Njemačku — koju Putin želi da ucijeni “energetskim izgladnjivanjem”. Džinovski mjehur metana na Baltičkom moru podsjetio je cijeli Zapad da postoje stotine drugih ranjivih veza na dnu okeana, koje prenose sve, od gasa preko struje do internet podataka.
Ad
Sa svakim takvim činom sabotaže i provokacija — ove nedjelje je bilo i sajber napada na nekoliko američkih aerodroma — u nekim zapadnim zemljama razvija se zanimljiva dinamika. Poznavaoci odmah ukazuju na Putina kao na najvjerovatnijeg počinioca. Ali drugi, odmah negiraju i izvlače kontrascenarije.
I to je ono što Putin želi, dodaje Blumberg. Njemu su potrebni Amerikanci, Nijemci, Italijani, Mađari i drugi da bi se borili sa sopstvenim sunarodnicima. On želi da Zapad počne da vjeruje da ništa nije istina i da je sve moguće.
Na ovaj način, zna Putin, mnogi će ga se još više plašiti. Zapad se plaši da bi Putin mogao da baci nuklearno oružje, ali se takođe brine da bi mogao da ih ostavi bez struje, vode, telekomunikacija i bolnica. Кako je jedan vrh njemačke vojske rekao za novine, Zapad sada nije u potpunosti u miru, ali još nije u stvarnom ratu.
“Hibridni rat” je ideja strateške dvosmislenosti u borbi i stara je koliko i rat, a samim tim i čovječanstvo. Ali termin je skovao tek 2007. godine Frenk Hofman, američki vojni stručnjak, da bi opisao ono što je Putin već bio na dobrom putu da sprovede u praksu.
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPAFOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA
Isto važi i za takozvane “domene” rata. Prvobitno su to bili kopno i more, kasnije su im se pridružili vazduh, zatim svemir, a potom sajber prostor. Ove razlike su možda imale smisla za ministarstvima odbrane, kako bi svakom domenu mogla da dodijele službu — vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo.
Ali one su irelevantne za neprijatelja poput Putina, koji intuitivno miješa sva sredstva koja pruža fizički i psihološki univerzum da bi manipulisao i ucijenjivao svoje protivnike. Već je koristio migrante, ugljovodonike, pšenicu, novičok, mandžurijske kandidate, teorije zavjere i još mnogo toga.
Zapad mora očekivati da će više kablova biti presječeno i da će više cijevi eksplodirati, piše Blumberg. Trebalo bi da se spremi na to da fabrike ostanu u mraku bez upozorenja, da se sateliti ponašaju čudno, navigacioni sistemi sruše i bankomati odbijaju PIN. I svaki put će Putinovi “korisni idioti” — njegove marionete u zapadnoj politici i medijima — govoriti da on nije kriv.
NATO je 2016. godine izjavio da “hibridne akcije protiv jednog ili više saveznika mogu da dovedu do odluke da se pozove na Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora“. To je klauzula koja kaže da je napad na jednog člana Alijanse napad na sve.
To upozorenje je ove nedjelje ponovio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, usred sumnji da je Moskva postavila eksploziv na podvodne gasovode.
– Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor – rekao je Stoltenberg prije sastanka ministara odbrane NATO u srijedu u Briselu.
Stoltenberg je rekao da su saveznici iz NATO pojačali bezbjednost oko mogućih ciljeva nakon što je sjevernonjemačka željeznička mreža bila u prekidu tri sata nakon što su presječeni komunikacioni kablovi.
– Udvostručili smo naše prisustvo u Baltičkom i Sjevernom moru na preko 30 brodova, uz podršku pomorskih patrolnih aviona i podmorskih sposobnosti – rekao je on, prije nego što je obećao “dalje korake” za zaštitu zapadne infrastrukture.
Sajber i hibridni napadi poput sabotaže mogli bi biti dovoljni da pokrenu klauzulu o kolektivnoj odbrani iz Člana 5, rekao je Stoltenberg. To bi značilo da bi svaki od 30 članova Alijanse smatrao sabotažu napadom na njih, prenosi Blic.
– Nikada nećemo odustati od privilegije da tačno definišemo gdje je prag za Član 5. To će biti odluka koju ćemo donijeti kao saveznici uzimajući u obzir precizan kontekst – rekao je Stoltenberg.
Član 5 je ranije korišćen samo jednom, nakon napada na Ameriku 11. septembra, i to bi pogoršalo tenzije koje je već zaoštrila Putinova eskalacija protiv Ukrajine.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler izjavio je danas da su zvaničnici EU više puta istakli da je BiH mjesto u EU i da se danas u Briselu 27 komesara saglasilo da je ovo trenutak da BiH krene naprijed na svom putu ka članstvu.
Satler je istakao da je za davanje preporuke napredak koji je ostvaren u protekle tri i po godine, od objavljivanja mišljenja Evropske komisije, a da je preporuka odraz geopolitičkih prilika u svijetu, tako da je potrebno jedinstvo u Evropi.
On je naveo da je dokument sa preporukom da se BiH dodijeli status zemlje kandidata za članstvo u EU, bez dodatnih uslova, važan dan za zemlju i njene građane.
– Iskoristio bih priliku da čestitam građanima BiH koji su to zaslužili i kojima pripadaju najveće zasluge za ovo – rekao je Satler na konferenciji za novinare u Sarajevu nakon što je predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji uručio ovaj dokument, te Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za proteklu godinu.
Satler je rekao da postoje očekivanja koja se odnose na dalji rad na važnim pitanjima i oblastima kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, rad na osnovnim pravima.
On je dodao da se to odnosi i na nastavak rada na pitanjima ispunjavanja 14 ključnih prioriteta, koji ovim neće nestati.
Satler je ukazao na potrebu da BiH usvoji zakon o sukobu interesa, zakon o sudovima, izmjene i dopune zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te druge propise koji su pred Savjetom ministara, kao što su unapređenje saradnje sa Evropolom.
– Ovo je dio zadaće za odlazeće strukture, ali i za dolazeću vlast u BiH, na svim nivoima – rekao je Satler i pozvao na ubrzan proces formiranja vlasti u BiH, odnosno Savjet ministara.
Govoreći o Izvještaju Evropske komisije, Satler je rekao da se u njemu nalaze i pozitivni i negativni nalazi, kao i da nije previše pomaka zabilježeno u protekloj godini iz razumljivih razloga, jer je najvećim dijelom BiH bio pod blokadama.
On je naglasio da nije bilo ispunjenja zahtjeva političkih i ekonomskih kriterijuma, a nije bilo pomaka ni na prijeko potrebnim ekonomsko-socijalnim reformama, ali jeste bilo iskoraka navodeći primjer sastanka u Briselu na najvećem nivou, na kom je obezbjeđeno opredjeljenje domaćih lidera za dalji rad i aktivnosti.
Satler je podsjetio da je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o javnim nabavkama BiH, da je došlo do nastavka dijaloga u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, poboljšanja u upravljanju migracijama, značajniji stepen usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, kao i da je određen napredak zabilježen u reformi javne uprave, te drugim oblastima.
Prema njegovim riječima, u ovom izvještaju je navedeno i da u protekle četiri godine nije formirana Vlada Federacije BiH, da je prethodni saziv radio u tehničkom mandatu, kao i da je jasno kritikovan nepotpun sastav Ustavnog suda sa samo pet sudija, nemogućnost uspostavljanja savjeta za vitalni i nacionalni interes.
Evropska komisija predložila je Evropskom savjetu da dodijeli BiH status kandidata za učlanjenje u EU, pod uslovom da BiH ispuni osam određenih uslova, navodi se u dijelu dokumenta koji je na svom “Tviter” nalogu objavio evropski poslanik Tis Roten.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre predao je večeras predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću Godišnji izvještaj Evropske komisije o Srbiji 2022.
Nakon sastanka, medijima se najpre obratio Žiofre, a potom i Vučić.
– Mi smo u 2021. rast od 23,3 odsto u trgovinskoj razmjeri, a ove godine u prvih osam mjeseci imamo dodatih 28,3 odsto rasta trgovinske razmjene sa EU. To govori o saradnji sa EU. Više će Srbija da izvozi u EU u odnosu na druge entitete i zemlje Zapadnog Balkana – rekao je na početku Vučić, prenosi Blic.
Govoreći o izvještaju, predsjednik Srbije je napomenuo da je saglasan sa onim što je Žiofre govorio.
– Danas je naš novi usaglašenosti na 45,3 odsto. Ali to nije imalo veze sa Rusijom. Šta da radite kad oni svaki dan izlaze sa novim delaracija i rezolucijama protiv Ruske Federacije. Mi ni za jednu nismo glasali. Rekao sam Žiofreu da ćemo sve prijedloge uzeti u obzir kada su u pitanju sankcije Rusiji – naglasio je Vučić.
Prema njegovim riječima, ocjena EU za Srbiju je između trojke i četvorke.
– Nazadovali smo samo u jednoj oblasti, to je u odnosu prema Rusiji. A napredak je ako osuđujemo Rusiju svaki dan. EU želi da otvori klaster 3, mislim da nam to otvara mnogo prostora da sa svim ljudima iz Brisela nastavljamo da radimo na reformama. Dobro je što Srbija gradi dobre odnose sa svima, osim što su odnosi sa Hrvatskom zategnuti. Sa nekim zemljama imamo i najbolje odnose u novijoj istoriji – napomeno je.
Nije tačno da iz Doboja nedostaju vreće i pečati neiskorištenih glasačkih listića, kako to tvrdi predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović, izjavio je večeras Srni predsjednik Gradske izborne komisije GIK Nenad Paleksić.
Paleksić je rekao da se sve to radi zlonamjerno i da su vreće dostavljene CIK, u kojem, kako smatra, rade protiv dobojskog GIK.
– Ne znam zbog čega to rade. Kada provjere vidjeće da su na velikom broju biračkih mjesta u cijeloj BiH providne vreće greškom spakovane u obojene vreće sa ostalim izbornim materijalom – rekao Paleksić.
On je dodao da se samo sa deset biračkih mjesta sa područja Doboja moglo desiti da su providne vreće spakovane u obojene vreće i da sve o tome imaju u Sarajevu.
– Prema tome, sve je to u CIK ili treba da je u CIK i kada otvore vidjeće gdje se nalazi taj materijal – dodao je Paleksić.
On je rekao da će sutra ujutro biti održana sjednica da bi poslali pismeni akt komisiji i upoznali novinare šta rade iz CIK, podsjetivši da su im napravili i problem sa posmatračima dan prije izbora.
Arnautović je danas rekao federalnim medijima da je nakon što je preuzet izborni materijal iz svih opština u BiH “da u gradu Doboju sa 61 biračkog mjesta ne postoje vreće i pečati od neiskorištenih glasačkih listića”.
Odluke Brisela do sada nisu donele ništa ništa osim “štete” energetskoj bezbednosti Evrope, rekao je u Pragu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sa druge strane, mere mađarske vlade obezbedile su nastavak snabdevanja zemlje, dodao je.
Sijarto je, nakon sastanka ministara energetike EU u Češkoj, izrazio zadovoljstvo što “nisu donete nikakve konkretne odluke” o uvođenju ograničenja cena gasa, izveštava agencija MTI, pozivajući se na saopštenje Ministarstva spoljnih poslova.
“Mađarska neće podržati nijedan predlog za uvođenje takvih mera, jer bi to predstavljalo ozbiljan rizik za snabdevanje kontinenta energentima i dovelo do vrtoglavog rasta cena energije”, rekao je on.
Sijarto je naveo da Mađarska podržava diversifikaciju u vidu korišćenja dodatnih resursa, kao što je veći uvoz gasa iz Azerbejdžana i povećanje kapaciteta Transjadranskog gasovoda, dodajući da je “pravo rešenje” za energetsku krizu u razvoju infrastrukture, uključujući izgradnju više cevovoda i terminala za tečni prirodni gas.
“Mađarska se zalaže da odluke u vezi s energijom ostanu u nacionalnoj nadležnosti, što omogućava državama članicama autonomiju da odlučuju da li će se pridružiti obaveznoj kupovini energije na nivou zajednice”, rekao je mađarski šef diplomatije.
Prema njegovim rečima, snabdevanje Mađarske prirodnim gasom je osigurano, a njena skladišta gasa su popunjena 48,2 odsto u odnosu na evropski prosek od 26,9 posto, navodi MTI.
“Vlada će posvetiti povećanu pažnju nesmetanom ‘fizičkom i legitimnom radu’ gasovoda Turski tok koji obezbeđuje stabilan protok gasa između istoka i zapada”, najavio je Sijarto, ocenjujući da svet proživljava “svoju prvu globalnu energetsku krizu u istoriji” i pozivajući na iznalaženje dugoročnog rešenja.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler danas je u Sarajevu uručio predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji Izvještaj Evropske komisije o napretku za BiH, nakon što je saopšteno da će Evropska komisija preporučiti članicama Unije da proglasi BiH u najkraćem mogućem roku zvaničnim kandidatom za pristup EU.
Kolegijum komesara danas je u Briselu raspravljao o ovogodišnjem Paketu proširenja i razmotrio stanje napretka u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj na njihovim putevima ka članstvu u EU.
Konačna odluku o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH trebalo bi da bude donijeta u decembru.