Autor: INFO

U Banjaluci danas svečano otvaranje dajak pristaništa

Svečanim otvaranjem novoizgrađenog dajak pristaništa, koje je zakazano za danas (subota) u 10.00 časova, dajak čamac- kao svojevrsni i jedinstven simbol našeg grada konačno će dobiti mjesto kakvo zaslužuje.
Na radost svih Banjalučana, ljubitelja dajaka i svih dajakaša ovogodišnja sezona vožnje ovog jedinstvenog čamca, započeće na prvom dajak pristaništu, koje će od sutra biti u zvaničnoj upotrebi.

Imajući u vidu da je ovo veliki dan za sve dajakaše, koji će novu sezonu započeti u jednom potpuno drugačijem i uređenom ambijentu, Grad Banja Luka i Dajak klub Banja Luka pozivaju sve sugrađane da lijepo vrijeme iskoriste za druženje koje će biti organizovano danas na gradskoj plaži Abacija (kod Izvađačkog kluba „22 april“).

Otvaranju pristaništa i početku sezone pridružiće se i gradonačelnik Draško Stanivuković, kojem će biti uručena i maketa dajak čamca – simbol prvog dajaka.

Takođe, tokom ceremonije otvaranja, gradu i svim sugrađanima gradonačelnik će pokloniti jedan poseban i veoma simboličan dar – dajak čamac koji će nositi ime baba Ruža po nedavno preminuloj Banjalučanki, vlasnici legendarne kafane „Krajišnik“.

Podsjećamo, vođena idejom da je dajak čamac jedan od simbola našeg grada, gradska administracija izdvojila je sredstva za izgradnju pristaništa koje će stvoriti bolje uslove za sportske i rekreativne sadržaje na Vrbasu, a ujedno i obogatiti turističku ponudu grada.

18 Juna, 2022
Za fontanu svi rokovi probijeni

Ograđena i nedovršena fontana u Parku Mladen Stojanović u Banjaluci, koja bi trebalo da bude replika nekadašnje iz parka Petar Kočić, više od 13 mjeseci nije završena. Betonska konstrukcija i dalje stoji, ali radova nema.
Iz Gradske uprave Banjaluka ponovo uvjeravaju da neće odustati od njene gradnje, ali ne navode rok, iako je još početkom marta ove godine, na jednom od skupštinskih zasjedanja, gradonačelnik Draško Stanivuković obećao da će biti gotova na proljeće.
,,Gradnja fontane, čuvene replike iz Parka Petar Kočić, koja će se nalaziti u Parku Mladen Stojanović, nije obustavljena, već se radi na drugoj lokaciji, kao što je i ranije napomenuto, zbog zahtjevnosti radova“, rekli su iz Gradske uprave za BL portal.
Dodaju da će svi detalji biti poznati na vrijeme. Ipak, na pitanje da li je Grad riješio problem sa lokacijskim uslovima i građevinskom dozvolom, koju je od njih još krajem prošle godine tražilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, odgovor nije stigao.

Podsjećanja radi, u januaru ove godine iz Grada su poručili da će od ovog resora tražiti da im izdaju lokacijske uslove za fontanu.
Nakon što je rok za njen završetak nekoliko puta prolongiran, Stanivuković je na sjednici gradske skupštine u martu nastavak radova najavio za nekoliko dana, rekavši da se čeka dozvola od Ministarstva.
“Čekamo još građevinsku dozvolu od Ministarstva. Fontana će koštati 220.000 maraka. Sve je spremno, sve iz donatorskih sredstava. Prijatelji i partneri su dali novac i Grad ništa neće koštati”, rekao je tada Stanivuković.

18 Juna, 2022
Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

Zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koje finansiraju rad OHR-a, odbile su zahtjev Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da se njegovoj kancelariji poveća budžet.
Kako pišu “Nezavisne novine”, budžet ostaje na prošlogodišnjem nivou, s tim da je obećano da će zemlje finansijeri naći načina da nađu zamjenu za 1,2 odsto, koliko je iznosio doprinos Ruske Federacije, a koji je ona od februara ove godine i zvanično prestala da plaća.

U OHR-u su “Nezavisnim novinama” samo rekli da će naredni budžet komentarisati nakon isteka postojećeg, a koji ističe krajem mjeseca. Prema informacijama koje smo dobili, budžet OHR-a će od 1. jula ove godine do 31. juna naredne godine na papiru iznositi 5.327.627 evra, a ostaje da se vidi hoće li OHR dobiti oko 70.000 evra, koliko će faliti zbog nedostajućeg ruskog doprinosa.

Prema podacima koji su objavljeni na stranici OHR-a, ovogodišnji budžet finansira EU u iznosu od 2.540.212 evra, SAD u iznosu od 1.172.077 evra, Japan u iznosu od 532.762 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo u iznosu od 356.418 evra, Kanada u iznosu od 159.828 evra, Organizacija islamske konferencije 133.190 evra, dok ostali manji donatori doprinose sa ukupno 367.606 evra.

Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, povećanje budžeta za svoju kancelariju zatražio je i prije mjesec dana od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom predstavljanja njegovog redovnog godišnjeg izvještaja.

U svom obraćanju Šmit je podsjetio da je njegov budžet zamrznut još od 2017. godine, a da je neplaćanje Rusije samo dodatno pojačalo potrebu da se budžet poveća.

“Termin ‘zamrznuti budžet’ ne daje tačnu sliku zato što on ne podrazumijeva godišnje troškove koji se stalno povećavaju, a to smanjuje naše ukupne prihode svake godine. Osim toga, imamo problem onih koji ne uplaćuju sredstva i donatora koji su smanjili svoje doprinose. Kao rezultat toga, operativni budžet u poređenju s prošlom godinom manji je za sedam odsto”, rekao je Šmit.

On je upozorio da zbog trenutne dinamike u BiH i izazova koji predstoje mora zadržati potrebne kapacitete za obavljanje svog posla.

“Da bismo to mogli, resursi moraju biti dovoljni za ostvarivanje mandata, a organizacija mora imati i političku i finansijsku podršku. Osnova za ispravno procjenjivanje budućih potreba OHR-a moraju biti političke namjere u budućnosti. Da bi organizacija mogla ostvariti ciljeve, trebalo bi razmisliti o privremenom povećavanju budžeta”, rekao je Šmit.

I u posljednjem obraćanju bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka traženo je da se sredstva OHR-u povećaju, ali ni tada za to nije bilo sluha.

Incko je u izvještaju koji je podnio u maju prošle godine, dva mjeseca prije napuštanja funkcije, podsjetio da je OHR 2002. godine imao budžet od 25 miliona evra, da je u Kancelariji tada radilo 700 ljudi, a da je njegov trenutni budžet 5,3 miliona evra, sa samo 89 članova osoblja.

“Za vrijeme mog mandata, budžet OHR-a je manji za 53 odsto, a broj osoblja je smanjen za 58 odsto. Iako smo bili suočeni s tolikim redukcijama, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako je budžet bio smanjivan tokom godina, postajalo je sve teže dalje smanjivati troškove bez ugrožavanja ekspertiza i kapaciteta od suštinske važnosti. Imajući u vidu brojne izazove, OHR mora zadržati efektivan kapacitet da reaguje na rizike za stabilnost i pomogne postizanje napretka”, rekao je tada Incko.

I u svojim prethodnim izvještajima Incko je ukazivao na ove probleme, ali među članicama Savjeta bezbjednosti i Savjeta za sprovođenje mira očigledno nije bilo sluha za ove probleme.

SAD pružaju punu podršku OHR-u
Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i član Savjeta za provođenje mira, SAD naglašavaju ključnu ulogu i puni mandat visokog predstavnika u pružanju podrške implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, kažu za “Nezavisne novine” u Ambasadi SAD u BiH.

SAD, kako ističu, pružaju visokom predstavniku punu podršku za ispunjenje agende 5+2 potrebne za okončanje međunarodne supervizije.
“Kao podrška ovom cilju, SAD ostaju najveći bilateralni finansijer narednog budžeta OHR-a”, istakli su oni.

Finansijeri budžeta
EU 2.540.212 evra
SAD 1.172.077 evra
Japan 532.762 evra
UK 356.418 evra
Kanada 159.828 evra
OIC 133.190 evra
Ostali 367.606 evra
Manjak (ruski doprinos) 70.000 evra
Ukupno 5.327.627 evra

18 Juna, 2022
BiH crveno, Ukrajini zeleno svjetlo za kandidatski status

Evropska komisija preporučila je Evropskom savjetu, vrhovnom tijelu EU sastavljenom od šefova država i vlada, da naredne sedmice odobri kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, a da za Gruziju potvrde evropsku perspektivu, rekla je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije.

Istovremeno, kako je na istoj pres-konferenciji rekao Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, Evropska komisija neće preporučiti Savjetu da odobri kandidatski status za BiH, jer zemlja nije ispunila reforme koje su sadržane u Mišljenju iz 2019. godine, a posebno u 14 ključnih prioriteta iz tog dokumenta.

“Mi i dalje čekamo da BiH ispuni te reforme. Ako bismo ponovo pregovarali o uslovima koji su bili jasno postavljeni, onda bi to značilo da popuštamo, a to ne želimo raditi”, rekao je Varheji. Istovremeno, kako je rekao, nema promjena kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, odnosno zbog blokada iz Bugarske, neće moći početi pregovore o članstvu.

“Nema pregovaračkog okvira, nego ima potpuni zastoj u Sofiji zbog unutrašnje politike u toj zemlji zbog koje je u pitanju kredibilitet EU”, rekao je Varheji.

Što se tiče Ukrajine, Fon der Lejenova je istakla da je zemlja usvojila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2016. godine i da je od tada Ukrajina usvojila 70 odsto pravne stečevine EU. Ako je ovaj podatak tačan, to znači da je Ukrajina od 2016. do danas napravila veći napredak ka EU nego što je BiH, kojoj je, podsjećanja radi, trebalo osam godina da usvoji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

I ne samo to, s obzirom na to da su Marsej Popovski, vršilac dužnosti generalnog direktora u Direktoratu za proširenje Evropske komisije, i Johan Zatler, specijalni predstavnik EU u BiH, prošle sedmice potvrdili da je BiH u posljednjih godinu dana nazadovala na svom evropskom putu. I Fon der Lejenova je na pres-konfereciji rekla da su “neke zemlje” u procesu proširenja nazadovale i da su vraćene unazad kad je pregovarački proces u pitanju, odnosno da su još udaljenije od kandidatskog statusa, iz čega se može jasno iščitati da je mislila na BiH, iako je nije pomenula.

Što se tiče Ukrajine, rekla je da je ta zemlja od 2016. usvojila antikorupcijsku legislativu, olakšala građansku participaciju i napredovala u borbi protiv korupcije, iako je 2018. i 2019, kako je istakla, došlo do nazatka koji je kasnije korigovan.

Iz svega što je rečeno, može se reći da će za BiH kriterijumi biti još stroži, jer Evropska komisija želi da demonstrira da “ne gleda kroz prste” Ukrajini i da će pregovarački proces biti zasnovan na ispunjavanju reformi.

Da li će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, zavisi od političke odluke šefova država i vlada. Za odluku je potrebno jedinstvo 27 šefova, a neki su već jasno naglasili da neće glasati za ukrajinski kandidatski status ako taj status ne dobije i BiH.

Primjera radi, Karl Nehamer, austrijski kancelar, kaže da mu je nezamislivo da glasa za ukrajinski status, a da isti status ne bude odobren BiH. Slično smatra i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kao i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, koji je takođe od Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, zatražio da BiH kandidaturu dobije bezuslovno.

Ukoliko Evropski savjet popusti i postupi suprotno mišljenju Evropske komisije i zajedno s Ukrajinom dodijeli status kandidata BiH, to će dovesti u pitanje izjave zvaničnika Komisije da BiH ne samo da ne sprovodi reforme, već da nazaduje. U tom slučaju, moguće je i da Ukrajina ostane bez kandidature ako lideri zemalja koji žele isti tretman za BiH odluče da glasaju protiv želje Kijeva da se priključi EU.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, na pres-konferenciji nakon posjete lidera Njemačke, Francuske, Italije i Rumunije apelovao je na zemlje zapadnog Balkana da podrže Ukrajinu, za koju je rekao da je žrtva ruske agresije i da bi Ukrajinu kandidatski status još više motivisao da pobijedi Rusiju.

18 Juna, 2022
Ruski ambasador upozorio: Slanje oružja u Ukrajinu je put u sukob između Rusije i SAD
Ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov (Anatoly) je napisao u članku za Newsweek da je slanje oružja Ukrajini put u sukob između Rusije i SAD.

Kazao je “kako je kratkovidnost Amerikanaca očita i u sadašnjim okolnostima”.
- Obuzete željom da se Rusiji nanese strateški poraz, lokalne elite eskaliraju napetosti, upumpavaju oružje u režim u Kijevu. Je li doista jasno da je to put do izravnog vojnog sukoba najvećih nuklearnih sila koji će imati nepredvidive posljedice – napisao je Antonov.
Njegov tekst objavilo je diplomatsko predstavništvo Rusije. On je dodao da američki planovi za sankcije Rusiji ne funkcioniranju, te da “nepromišljeno uvođenje ograničenja samo pogoršava stanje ua američkoj ekonomiji”.
- Ispada da je u antiruskom ludilu Vašington spreman pucati sebi u nogu i plesati u isto vrijeme. To izgleda apsurdno – dodao je on.
18 Juna, 2022
“Škaljarac” ubijen u Budvi, izrešetan pred turistima u kafiću

Podgoričanin Milić-Minja Šaković, koji je smatran za istaknutog člana “Škaljarskog klana”, ubijen je sinoć u Budvi, prenose crnogorski mediji.

Šaković je ubijen u pucnjavi kod bedema budvanskog Starog grada, oko 23.40 časova.

Iz policije su za RTCG kazali da je Šaković ubijen u budvanskom kafiću “Korkovado”.

Prema policijskim evidencijama, Šaković je smatran za istaknutog člana “Škaljarskog klana”.

Državna tužiteljka Ana Radović saopštila je za TVCG da je u Šakovića iz neposredne blizine ispaljeno više projektila.

“Tokom uviđaja izuzeto je više tragova, sa više mjesta, i svi oni će biti predmet odgovarajućih vještačenja. Naložila sam i obdukciju tijela”, saopštila je Radović.

Kako prenosi RTV Budva, građani i turisti koji su se tokom ovog nemilog događaja našli u blizini, bili su vidno uznemireni i uplašeni.

“Policija u saradnji sa nadležnim tužilaštvom preduzima aktivnosti na rasvjetljavanju događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”, saopšteno je iz Uprave policije.

Jedan od izvora “Vijesti”, kazao je da je u Šakovića pucao muškarac koji je sjedio za stolom do njegovog i koji nije bio maskiran. Navodno, samo je ustao i u njega ispalio više hitaca.

Drugi izvor navodi da je Šaković sjedio za stolom u prvom redu i da je leđima bio okrenut ka šetalištu kada je prišao muškarac koji je imao bijelu košulju i kačket i u njega ispalio više hitaca. Nastala je pometnja, što je ubica iskoristio i pobjegao pored hotela “Mogren”.

Policija je, kako je naveo izvor “Vijesti”, pronašla košulju i kačket.

RTCG podsjeća da je ime Milića Šakovića pominjano je u srpskim medijima u okviru istrage o ubistvu vođe navijača “Partizana” Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi 2016.godine.

Uprkos tome, istražni organi Republike Srbije nikada nijesu procesuirali Šakovića vezano za taj zločin.

Takođe, Šaković je ranjen 8. septembra 2017. godine ispred lokala “Auto Zeta” u Podgorici. Tada je ubijen njegov prijatelj Ivan Nedović.

U policiji su smatrali da je Nedović bio slučajna žrtva, a da je ključna meta bio Šaković.

Početkom prošle godine, policija je uhapsila više lica, tvrdeći da su planirali atentat na Šakovića i da je time time spriječena njegova likvidacija.

18 Juna, 2022
Peskov otkrio razlog kašnjenja sastanka Dodika i Putina

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je sastanak sa glavnim urednicima medija i repoterima koji izvještavaju iz Donbasa u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ali je format skraćen jer je hakerski napad koji se dogodio ranije danas doveo do promjena u predsjednikovom programu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao da su bili prinuđeni da sastanak donekle skrate jer su predstojali i drugi sastanci, kao i susret sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, javio je “Sputnjik”.

“Sastanak sa predstavnicima medija je održan, ali donekle u skraćenom formatu jer je čitav raspored predsjednika, zbog kašnjenja izazvanog hakerskim napadom, promijenjen”, naveo je Peskov.

Peskov je istakao da je Putin imao uvodnu riječ, odgovorio je na nekoliko pitanja a potom je posebno detaljnije razgovarao sa reporterima sa fronta.

On je rekao da će taj susret u punom formatu biti održan u Moskvi za nekoliko nedjelja.

18 Juna, 2022
“Rusija se, zasad, ne povlači iz SZO, STO i MMF”

Rusija se zasad neće povući iz Svjetske trgoviske organizacije (STO), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali ima pitanja o njihovom radu, izjavila je danas portparolka gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko.

“Niz međunarodnih organizacija gube svoje ciljeve i misije koje su jednom ustanovljene, a to je zbog ogromnog pritiska. To nam daje osnov za reviziju aktivnosti ovih organizacija i, što je najvažnije, da sagledamo razloge i mogućnosti našeg članstva u takvim organizacijama”, rekla je Matvijenko, prenio je TAS S.

Ona je dodala da se zasad povlačenje Rusije ne dovodi u pitanje, jer, kako je istakla, i dalje ima prostora za saradnju.

Matvijenko je rekla da Rusija ima neka pitanja o radu ovih organizacija, pa je konstatovala da SZO još nije registrovala rusku antikovid vakcinu.

“Štavise, Rusija nije čula glasno od STO ništa o ilegalnim sankcijama, koje uništavaju globalnu ekonomiju”, dodala je.

18 Juna, 2022
Počeo prvi Festival uličnih zabavljača “Trotoart”

Festival “Trotoart” na ulice najvećeg grada Srpske izmamio je i zabavljače i mnogobrojne sugrađane. Šarenilo, smijeh, muzika, ples, akrobacije su večeras glavna karakteristika centra Banjaluke.

Festival će se naredna tri dana održavati na više lokacija i to kod Banskog dvora, u “parkiću”, kod Gradske uprave, u Gospodskoj, na Trgu Krajine i u parku “Petar Kočić”.

Za večeras je kod Banskog dvora planiran koncert Krajiških trubača, ansabla “Lira”, “Baba Djex Trajb” i Gradskog hora “Jazavac”. “Open stejdž” je otvoren u “parkiću”, a kod Gradske uprave će nastupati “Paladio String Kvartet” i Gradski tamburaški okrestar.

U Gospodskoj ulici se očekuje grupa “Teatrok”, a na Trgu Krajine “Haos animatori” iz Novog Sada, te plesna grupa “Point”.
Na platou gdje je govornica okupljene će zabavljati muzički duo Nikola i Danilo Petrušić.

Festival “TrotoArt” biće nastavljen u subotu, od 10 do 13 časova, kao i od 19 do 23 časa, dok će trećeg dana Festivala, odnosno u nedjelju, program trajati od 10 do 13 časova.

Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, rekla je da su u Banjaluku stigli zabavljači iz regiona, iz Italije, Makedonije, Hrvatske, Srbije.

Istakla je da je svima koji žele da predstave neki svoje talenat, na raspolaganju “Open stejdž”.

– Ko god želi da nastupa, da se predstavi, ima scenu za sebe na sat vremena – rekla je ona.

Jedna od učesnica, Zvjezdana, rekla je da je njen dolazak u Banjaluku ustvari i prvi nastup u BiH.

– Oduševljena sam kako sve izgleda. Od ovakvih festivala mi živimo – poručila je ona.

Podsjećamo, “TrotoArt” traje od 17. do 19. juna i na festivalu će učestvovati više od 150 izvođača iz zemlje i regiona.

Zbog Festivala uličnih zabavljača do nedjelje do 14 časova, biće obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Banskog dvora do Ulice Marije Bursać.

Za to vrijeme, autobusi koji saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, od Bulevara cara Dušana do Ulice aleja Svetog Save, biće preusmjereni u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom.

18 Juna, 2022
Crnogorac poginuo u Ukrajini

Među poginulima u Ukrajini je i jedan Crnogorac, objavio je jedan od vođa DF i predsednik skupštinskog Odbora za bezbednost i odbranu Milan Knežević.

“Među 6.956 plaćenika iz čitavog sveta koji ratuju protiv Rusa u Ukrajini bila su i dva Crnogorca. Kažem “bila” jer je jedan nažalost poginuo. I što ćemo sad? Da šaljemo 20 vojnika u Letoniju, ili će Ranko Krivokapić poslati Lavrova na voz? Sveti Petar nas je najbolje znao”, objavio je Knežević na Tviteru.

Ranije danas Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je nešto manje od 7.000 stranih plaćenika iz 64 zemlje stiglo u Ukrajinu od početka sukoba i da je gotovo njih 2.000 ubijeno.

“Naši spiskovi do 17. juna uključuju plaćenike i stručnjake za naoružanje iz ukupno 64 zemlje. Od početka specijalne vojne operacije, stiglo je njih 6.956 u Ukrajinu, 1.956 već je eliminisano, 1.779 je otišlo”, navelo je rusko ministarstvo.

Dodaje se da je Poljska “apsolutni lider” među evropskim zemljama po pitanju boraca koji su došli u Ukrajinu, a slede Rumunija i Velika Britanija.

Uz saopštenje objavljena je tabela sa brojem stranih boraca klasiranih po nacionalnostima, dolazak u Ukrajinu, kao i registrovani gubici, na koju se pozvao i Milan Knežević objavivši je na Tviteru.

Rusija je 24. februara započela vojnu operaciju u Ukrajini. Predsednik Vladimir Putin rekao je da je njen cilj “zaštita ljudi koji su bili izloženi genocidu od strane režima u Kijevu osam godina”.

Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, 25. marta Oružane snage Ruske Federacije su izvršile glavne zadatke prve etape – značajno su smanjile borbeni potencijal Ukrajine. Glavni cilj u ruskom vojnom resoru sada je oslobođenje Donbasa, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Zajedno sa ruskom vojskom, u regionu deluju jedinice DNR i LNR.

18 Juna, 2022