Prognani Srbi sa područja Hrvatske i FBiH ni nakon 27 godina od završetka rata ne mogu da ostvare imovinska, statusna i druga prava koja su imali prije sukoba, a u Zagrebu i Sarajevu nema političke volje za obezbjeđivanje njihovog održivog povratka, ocijenio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta povodom Svjetskog dana izbjeglica.
On smatra da je ključno da Vlada Srbije pokrene suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i Sarajevom i da, ako je potrebno, budu formirane i međudržavne komisije kako bi se došlo do sveobuhvatnih, pravičnih i trajnih rješenja.
Temelj tog dijaloga, prema njegovim riječima, treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji, odnosno, Aneks “G” tog sporazuma, u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a da se svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim.
Linta je podsjetio da je iz Hrvatske protjerano više od pola miliona Srba, koliko i iz FBiH, ali da se mali broj njih vratio na svoja ognjišta.
-Procjena je da će popis stanovništva u Hrvatskoj pokazati da u toj zemlji ne živi više od 150.000 Srba, dok ih je prije rata bilo više od 700.000, dok u FBiH živi oko 50.000 Srba – rekao je Linta.
Smatra da to jasno pokazuje da u Zagrebu i Sarajevu nije bilo političke volje da se obezbijedi održiv povratak prognanih Srba i da Zagreb i Sarajevo vode politiku “cementiranja etničkog čišćenja”.
Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba Đorđe Radanović izjavio je da Srbi izbjegli iz FBiH i 27 godina nakon završetka rata u BiH teško ostvaruju svoja prava u tom entitetu, a sada su suočeni i sa otimanjem imovine putem takozvane harmonizacije zemljišnih knjiga.
-Srbi izbjegli iz FBiH su ljudi koji su ostali ni na čemu – ne mogu da vrate zemlju, kuće su im srušene i popaljene, na groblja ne mogu da odu jer ih napadaju lokalni Bošnjaci – rekao je Radanović Srni.
On je podsjetio da Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđa da svakom licu koje je imalo imovinu u BiH ona mora biti obnovljena ili da mu bude nadoknađena šteta, te istakao da je Bošnjacima u Srpskoj to uspjelo, ali da Srbi teško ostvaruju svoja prava u FBiH.
Radanović je istakao da su Srbi izbjegli sa područja FBiH, pored krajiških, prognanih iz Hrvatske, najveći stradalnici ratova na teritoriji bivše Jugoslavije.
On je ukazao da su Srbi u FBiH suočeni sa otimanjem zemlje putem takozvane harmonizacije zemljišnjih knjiga koja se u FBiH vrši tako da samo objavljuju poziv u Službenom glasniku, bez da lično pozovu lice ili pošalju poziv poštom.
On je naveo da u FBiH postoje 163 naselja koja su 1991. godine bila čisto srpska, a koja su potpuno srušena do te mjere da kamen na kamenu nije ostao.
-Imamo crkve koje ni dan-danas nisu obnovljene, poput one u selu Vrelo, pored Cazina. Imamo sječu šume koja je u vlasništvu Srba, a da policija ne reaguje – rekao je Radanović.
On je napomenuo da su tu i stalna zastrašivanja Srba.
-Suočeni smo sa rušenjem groblja, spomenika. Evidentirani su i napadi na objekte SPC, naročito na području Sarajevskog kantona. Imali smo i napade na Srbe tokom obilježavanja pravoslavnih praznika, od kojih i onaj tokom proslave Ilindana u Požarnici kod Tuzle, kada je lokalni musliman pucao u vazduh i pobjegao – naveo je Radanović.
Radanović je napomenuo da srpska djeca u FBiH ne mogu da uče ćirilicu.
Radanović je podsjetio da su na teritoriji FBiH živjele 542.000 Srba prije rata, po popisu iz 2013. godine 56.550, a u ovoj godini ih, kaže, nema više od 40.000.
I predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković smatra da odnos vlasti Hrvatske prema Srbima povratnicima nije promijenjen, jer Hrvatska i dalje striktno vodi računa da broj Srba u toj zemlji ne pređe 3,5 odsto stanovništva.
-Oni drže svoj standard i striktno vode računa da u Hrvatskoj nema više od 3,5 odsto Srba. Prema popisu iz 1991. godine Srba je u Hrvatskoj bilo 12,7 odsto, a sada je to 3,5 odsto i to je politika Franje Tuđmana iz 1990. koja se i danas sprovodi – rekao je Žarković Srni povodom Svjetskog dana izbjeglica.
Govoreći o vraćanju imovine Srbima u Hrvatskoj, Žarković je rekao da su vraćene kuće, od kojih su neke i obnovljene, naglasivši da je pitanje stanarskih prava i dalje neriješeno i da će očigledno tako ostati do daljeg.
Žarković je rekao da je zbog optužnica protiv Srba koji se nalaze van Hrvatske, a koji su bili stanovnici Republike Srpske Krajine, i dalje nesiguran povratak u Hrvatsku, jer se do sada pokazalo da ko god se od lica na optužnicama vratio, bio je uhapšen i najmanje tridesetak dana proveo u hrvatskim pritvorima.
Prema njegovim riječima, odnos vlasti Republike Srpske prema izbjeglim Srbima iz Hrvatske je takav da su mnoga prava tih lica riješena.
-Stalo se sa deložacijama iz kuća koje su zamijenjene za kuće u Hrvatskoj – dodao je Žarković.
