Vrijeme je da se sa retorike pređe na konkretne korake koji će pomjeriti BiH naprijed, poručio je večeras šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler.
On je na svom “Twitter” nalogu naveo da se danas sastao sa predstavnicima vlasti, opozicije i poslovnog sektora.
“Građani žele i očekuju od svojih lidera da ostvare napredak na putu ka EU”, napisao je Zatler.
Predsjednik HDZ Dragan Čović tokom gostovanja na HRT-u kazao je da se trenutno angažovao kod američke i evropske administracije da izvrši pritisak na Kristijana Šmita da izmijeni Izborni zakon BiH, u suprotnom očekuje eskalaciju političke krize.
“Moj i naš zadatak danas je da u ime hrvatskog naroda, ja lično u ime HDZ-a uvjerljivo dobijemo ove izbore, u šta ne sumnjam. Sada se primarno organizujemo oko toga i nastojimo da još neko od američke ili evropske administracije pomogne da djelovanje onih koji imaju autoritet pa mogu mijenjati zakone i u ovom vremenu koje je ispred nas, što su nedavno praktikovali oko finansiranja izbora, otklone ove dileme provedbe odluke Ustavnog suda BiH oko legitimnog predstavljanja u Domu naroda”, rekao je Čović.
Istakao je da ako se to ne dogodi i strahu je da će nakon izbora teško biti implementirani izbori.
“Politička kriza koju danas imamo, ja mislim da bi trebala eskalirati, trebaće nam veliki napori da se to ne dogodi”, rekao je Čović.
U smislu davanja Bosni i Hercegovini kandidatskog statusa u EU, predsjednik HDZ rekao je da postoje dva problema.
“Jedan je taj izraženi unitarizam koji često graniči s neracionalnošću šovinizma, čak bih rekao izraženo ultranacionalizma Bošnjaka, s druge strane separatizam i ovo što mi nastojimo uraditi, koji je napravio apsolutnu podjelu, odnosno, potpuno nefunkcionisanje, neučinkovitost kako Predsjedništva BiH, bilo koji član Predsjedništva ide bez bilo kakvog dogovora oko spoljne politike, zastupa svoj interes, interes svog naroda eventualno političke stranke.
Dodao je da je sličan odnos u Savjetu ministara, Domu naroda PS BiH i Predstavničkom domu PS BiH, što predstavlja bezbroj problema u funkcionisanju države da bi napravili tako veliki iskorak.
“S druge strane, nemojmo podcijeniti ulogu međunarodnih institucija, Savjet za implementaciju mira, OHR. Kako možete ići prema EU-u, a imati protektora koji može donositi zakone, mijenjati ustave, smjenjivati ljude itd? Puno je toga što treba pomiriti. Ja sam uz sve to zagovornik, ako ispunimo ove osnovne uslove oko izmjena Izbornog zakona i još par kriterija koji stoje ispred nas, da napravimo iskorak i da imamo kandidatski status, a da se onda bavimo životnim pitanjima”, zaključio je Čović.
Broj turista, kako domaćih, tako i stranih, u svim lokalnim zajednicama početkom ljetne sezone je povećan, što bi moglo dovesti do rekordne sezone po broju turista u Republici Srpskoj.
Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, kazao je da su sve lokalne zajednice pune turista, kako stranih, tako i domaćih.
“Poredeći ovaj period godine s istim periodom prošle godine imamo 52 odsto više posjeta, a i 40 odsto više noćenja je zabilježeno u Republici Srpskoj. Imamo 30 odsto više i naplaćene boravišne takse. Takođe, uvođenje turističkih vaučera od 1. jula će i te kako poboljšati našu turističku sezonu”, kazao je Lončarević za “Nezavisne novine”.
Dodao je da su obaviješteni i od lokalnih turističkih organizacija da turisti masovno dolaze u Republiku Srpsku te da ih je iz dana u dan sve više.
“Mislim da ne bi bilo nikakvo iznenađenje da dostignemo 2019. godinu po broju turista u Republici Srpskoj, koja je do sada rekordna, pa čak i da je prestignemo ako se ovaj trend dolazaka turista nastavi, zahvaljujući institucijama, ali i lokalnim turističkim organizacijama”, naveo je Lončarević.
Branka Branković, portparol Turističke organizacije grada Banjaluka, rekla je za “Nezavisne novine” da bi ova godina po broju turista u gradu na Vrbasu mogla biti bolja i od rekordne 2019.
“Banjaluka je prepuna turista i u to se svi mogu uvjeriti. U centru grada mogu se čuti i vidjeti različiti jezici i kulture i to je ono što je pohvalno”, kazala je Brankovićeva.
Prema njenim riječima, smještajni kapaciteti u gradu su znatno popunjeniji nego što je to bilo u istom periodu prošle godine.
“Ovome svemu su doprinijele mnogobrojne manifestacije i koncerti i svi ostali događaji na koje Banjaluka stavlja akcenat kao na kvalitetne turističke proizvode koji svakako dovode turiste kod nas”, naglasila je Brankovićeva.
Branislav Andrić, stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Višegrad, kazao je da su već sada prevazišli očekivanja po broju dolazaka turista za maj i prvu polovinu juna.
“Računamo da će ova sezona dovesti do potpunog oporavka višegradskog turizma od pandemije, a ako nastavimo ovim tempom mi bismo mogli prevazići rezultate iz 2019. godine. Dobra je posjeta, ugostitelji su zadovoljni, a smještajni kapaciteti dobro popunjeni. Vraćaju se gosti iz Slovenije, Bugarske, ali i iz Srbije i Crne Gore, koji su tradicionalni gosti”, istakao je Andrić za “Nezavisne novine”.
Inače, prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prva četiri mjeseca bio je 109.801 turista, i to 55.645 stranih i 54.156 domaćih gostiju, što je rast od 56,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
“U prva četiri mjeseca ove godine turisti su ostvarili 284.480 noćenja, što je u odnosu na isti period prošle godine rast od 41,4 odsto”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Najveće padavine u posljednjih nekoliko decenija izazvale su poplave i klizišta na jugu Kine primoravši na evakuaciju stotina hiljada ljudi.
Pljuskovi su posljednjih dana opasno nabujali vodene tokove u slivu Biserne rijeke, ugrožavajući proizvodnju, otpremu i logističke operacije u vrijeme kada su lanci snabdijevanja već pod pritiskom zbog stroge kineske kontrole koronavirusa.
Prosječna količina padavina u provincijama Guangdong, Fujian i Guangxi od početka maja do sredine juna dostigla je 621 milimetar što je najviše od 1961. godine, prema podacima kineskog Nacionalnog meteorološkog centra, prenosi France Press.
Fotografije državnih medija prikazuju ljude koji su se zgurali na krevetima u školama koje su postale privremena skloništa u gradu Shaoguan u Guangdongu dok su stotine šatora podignute na sportskom terenu.
U susjednoj regiji Guangxi, poplavljena su urbana područja, a spasitelji su evakuisali mještane okolnih sela pomoću gumenih čamaca.
Vlasti Guangdonga saopćile su u ponedjeljak da je više od 200.000 ljudi evakuisano tokom ove katastrofe i da se šteta do sada procjenjuje na blizu 254 miliona dolara.
Prema izvještajima zvaničnika oni su među skoro 480.000 ljudi pogođenih kišama i poplavama.
Shaoguan je u utorak ujutro izdao crveno upozorenje na poplave što je najozbiljnije nakon što su nekoliko ruralnih okruga i glavni grad Foshan posljednjih dana nadogradili svoja upozorenja o poplavama.
Meteorološke vlasti saopćile su u ponedjeljak da je 28 rijeka u Guangxiju premašilo nivo upozorenja, a kiše se nastavljaju i u utorak.
I provincija Jiangxi izdala je u ponedjeljak crveno upozorenje zbog poplava.
A u Fujianu je više od 220.000 ljudi evakuisano od početka ovog mjeseca zbog poplava, objavila je u ponedjeljak kineska zvanična novinska agencija Xinhua.
Ranije ovog mjeseca, najmanje 21 osoba je poginula nakon poplava izazvanih jakom kišom u centralnoj kineskoj provinciji Hubei.
Katastrofalne poplave u centralnoj kineskoj provinciji Henan prošlog ljeta ubile su 398 ljudi i izazvale ekonomske gubitke od više od 10 milijardi dolara.
Nakon niza problema i gubitka parlamentarne većine u Knessetu, izraelska vlada na čelu s Naftalijem Bennettom i zvanično je stigla do svog političkog kraja, a prvi koji je reagovao na to bio je bivši premijer Benjamin Netanyahu.
Predsjednik sada najveće opozicione stranke Likud obratio se javnosti nakon što je potvrđena informacija o padu vlade te je poručio kako su to sjajne vijesti za milione građana.
“Nakon godinu odlučne kampanje opozicije u Knessetu, uz velike patnje Izraelaca, svima je jasno da je najjadnijoj vladi u historiji zemlje došao kraj. Moji prijatelji i ja ćemo formirati široku nacionalnu vladu koju će predvoditi Likud”, rekao je popularni “Bibi”.
Takođe, naglasio je kako su svi sretni zbog pada vlade kojom su upravljali Naftali Bennett i Yair Lapid.
Sličnog su razmišljanja i ostali članovi Netanyahuove partije. Zastupnica Miri Regev napisala je kako su Lapid i Bennett bili poput bankrotiranih biznismena.
“Vaša priča je gotova. Izraelska javnost je shvatila ko ste. Idite kući”, rekla je Regev.
Povodom pada vlade oglasili su se i druge desničarske partije, a zastupnik Bezazel Smotrich, vođa krajnje desničarske stranke Religijski cionizam izjavio je kako vlada koja je bila opasna za sve Izraelce konačno bivša.
“Uskoro će jevrejsko jedinstvo, cionizam i pravi nacionalizam voditi zemlju. Uspostavit ćemo potpuno desničarsku vladu koja će vratiti sigurnost na ulice”, rekao je Smotrich.
Nakon što su objavili pad vlade, koalicija na čelu s Bennettom će najvjerovatnije sutra organizovati glasanje za raspuštanje Knesseta.
Iako se govorilo kako će glasanje biti organizovano naredne sedmice, još uvijek vladajuća koalicija pomjeranjem datuma glasanja želi spriječiti Netanyahua da privuče podršku nezadovoljnih članova vladajuće koalicije i na taj način formira alternativnu vladu bez održavanja novih izbora.
Dok Evropska unija pokušava obustaviti uvoz ruske nafte i plina zbog ruske agresije nad Ukrajinom, Francuska je računala na svoje nuklearne elektrane kako bi prebrodila nadolazeću energetsku krizu.
Nuklearna energija osigurava oko 70 posto električne energije u Francuskoj, što je veći udio od bilo koje druge zemlje na svijetu.
No, oko polovice francuske atomske flote, najveće u Evropi, isključeno je iz mreže jer se oluja neočekivanih problema kovitla oko nacionalnog nuklearnog operatera, Electricite de France (EDF).
Prema službenim podacima EDF-a, u sastavu te kompanije je 56 nuklearnih reaktora u 18 elektrana, što je daleko najveći potencijal nuklearki u EU te drugi, odmah iza SAD-a, na svijetu. No, New York Times tvrdi da od 56 raspoloživih reaktora gotovo polovica trenutno nije u funkciji zbog kvarova, remonta ili nedostatka rezervnih dijelova.
Prekidi u EDF-u, najvećem evropskom izvozniku električne energije, doveli su do pada proizvodnje nuklearne energije u Francuskoj na najniži nivo u gotovo 30 godina, gurajući iznos francuskih računa za struju na rekordno visok nivo, baš u trenutku kada rat u Ukrajini podstiče širu inflaciju.
Umjesto da pumpa ogromne količine električne energije u Veliku Britaniju, Italiju i druge evropske zemlje koje okreću leđa ruskoj nafti, Francuska se suočava sa uznemirujućom perspektivom da se ove zime suoči s nestašicom električne energije i da mora uvoziti struju.
Problem zasigurno nije mogao doćiu gorem trenutku jer su cijene nafte dosegnule rekordne vrijednosti nakon što je Evropska unija pristala na embargo ruske nafte, pojačavajući ekonomsku krizu u Evropi i dodatno povećavajući troškove života koje Francuska i druge zemlje pokušavaju riješiti.
Cijena prirodnog gasa koji Francuska koristi da nadoknadi fluktuacije u energiji na nuklearni pogon, također je porasla.
Kako ruska agresija redefinira evropska energetska razmatranja, zagovornici nuklearne energije kažu da ona može pomoći da se premosti evropski deficit goriva, nadopunjujući promjenu koja je već bila u toku kako bi se energija vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije prilagodila ispunjavanju ambicioznih ciljeva klimatskih promjena.
Ali rješavanje krize u EDF-u neće biti lako za tako kratko vrijeme.
Narodna skupština Republike Srpske juče nije podržala veto srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, na trgovinski sporazum BiH s Velikom Britanijom.
Za potvrđivanje Dodikove odluke glasao je 51 narodni poslanik (od 56 potrebnih), protiv nije glasao niko, a 11 je bilo suzdržanih.
To znači da Odluka Predsjedništva o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske, koja je usvojena bez konsenzusa na 27. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 8. juna 2022. godine – stupa na snagu.
Oprobana matrica
To je treća posebna sjednica na kojoj Dodik nije dobio podršku poslanika, nakon što je preglasan u Predsjedništvu i nakon što je pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa Republike Srpske. Prvi put se to desilo u oktobru prošle godine, a drugi u aprilu 2022, kada je bio protiv nekoliko međunarodnih sporazuma iz oblasti obrazovanja i testiranja znanja učenika.
Budući da je odavno poznato da vladajuća koalicija u Srpskoj nema potrebnu dvotrećinsku većinu u NSRS, nakon odlaska DNS i SPS iz vlasti, logično je pitanje zbog čega Dodik uopšte saziva ovakve sjednice.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je Milorad Dodik sasvim sigurno svjestan da nema dvotrećinsku većinu, ali to mu nije ni bitno.
Tanja Topić
– Želi pokazati kako se on grčevito bori za srpski nacionalni interes, da je njegov ekskluzivni zaštitnik. Time hoće izvesti opoziciju na čistac, odnosno pred građanima pokazati da su izdajnici koji rade po nalogu stranih ambasada i “političkog Sarajeva”. To je oprobana matrica koja se posebno eksploatiše u izbornoj godini – navodi Topićeva.
Srbovanje
Kako stvari stoje, opozicionari i dalje nisu svjesni Dodikovog plana, ili pak svjesno u njemu učestvuju. Oni su juče odmah rekli da ga neće podržati jer smatraju da je besmisleno odbiti ovakvu vrstu „tipskog“ sporazuma, koji s Britancima, između ostalih, ima i Srbija.
Tražili su da se, umjesto toga, razgovara o sporazumu koji su politički lideri iz BiH prije nekoliko dana postigli sa zvaničnicima EU u Briselu.
– Dođe se u NSRS, tri dana srbovanja, onda se ode u Brisel i pristane se na to da šest mjeseci nakon izbora faktički više nema Republike Srpske! Čitao sam preporuke Venecijanske komisije. Entiteti i vitalni interes u Domu naroda BiH su prepreka napretku BiH. I vi pristanete na to – rekao je šef Kluba poslanika DNS, Duško Ivić.
Slika za kampanju
Takođe, nekoliko opozicionih poslanika je pokušalo da nametne druge teme, koje nisu bile zvanično na dnevnom redu: unutrašnja bezbjednosna situacija, te odnosi Dodika prema Rusiji i Turskoj.
– Problem Srpske se ne rješava jednom slikom sa visokim zvaničnikom bilo koje države. Da li radi Rafinerija Brod? Šta smo time postigli, osim što smo sebe stavili u situaciju da budemo poligon za okršaj velikih sila. U redu, poštujem to, ima se slika za kampanju. Ali to nije dobro za Republiku Srpsku, a vidjećete i zašto. Možemo samo sami sebe ugroziti, a Rusiji ne možemo pomoći – rekla je poslanik PDP, Jelena Trivić.
Ipak, Dodik je jedva čekao ishod sjednice da bi poentirao svoju politiku.
– Glasanjem za sporazum s Velikom Britanijom opozicija, predvođena PDP-om i SDS-om, glasala je protiv Srpske. To pokazuje i njihovu poslušnost prema britanskoj ambasadi jer su institucije Srpske utvrdile da se sporazumom ne poštuju dejtonske nadležnosti. I to narod treba da zna – poručio je Dodik na Tviteru.
“Pokreta za pravdu i red” Neabojše Vukanovića, kapitulirao je i prije izbora.
Da “pokret” puca po šavovima, dokaz je i Vukanovićevo isključivanje iz Vidomira Parežanina iz stranke.
Nakon osam godina zajedničkog djelovanja, Parežanina je isključio iz partije samo zbog toga što je u jednom momentu iznio svoj lični stav koji se nije dopao Vukanoviću.
Ljudi oko Vukanovića, više ne mogu da podnesu njegov ego, smatra Petrović.
“Evidentna je njegova nervoza, jer nema više podrške SDS-a koju je prije imao. Njegova struktura je autoritativna, samo on i niko više. Vidimo da ljudi u njegovoj strukturi ne mogu da podnose njegov ego, da samo njegova riječ mora da se prati i sluša. Sigurno da je veoma zabrinut, jer politika koju je vodio, a to je građenje sreće na tuđoj nesreći, koristio se populističkim izjava kako bi se privukao slojevima društva”, izjavio je Luka Petrović, generalni sekretar SNSD-a.
Da je evidentant Vukanovićev poraz, smatra i Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.
“Ko je taj ko je ostao sa Vukanovićem od početka, kome je on pomogao? Ljudi gledaju trenutno vrijeme i komentarišu nas. Vukanović je bio četiri godine savjetnik u kabinetu gdje je bio i šta je uradio? Budžet koji je bio u tom periodu, koji nije bio mali, ništa se nije uložilo u Trebinje, ko se zaposlio od tog novca? Vidjeli ste, kako mu neko pokuša nešto sugerisati, on ih prekida. To je nestabilna osoba koja je prisutna na kameri, na telefonu, ulazi u privatne posjede. To je čovjek koji nema ideju i cilj. Čak spominje da mu neko ideje krade”, kaže Ćurić.
Strane službe, u kojima prednjače britanska i američka, ruše SDS, tvrdi za ATV izvor blizak ovoj stranci. U SDS-u je nastao pravi haos i stranka bi, koja ionako već odavno puca po šavovima, mogla da bude potpuno uništena.
Nakon što je od kandidature odustao Milan Miličević, izvjesno je da bi mogao da se povuče i Mirko Šarović i to pod pritiskom stranaca. Ne pomaže ni to što je i Šarovic odavno blizak strancima koji konstantno pokušavaju da utiču na izborne procese u BiH.
Kako tvrdi naš izvor, Milanu Miličeviću otvoreno je rečeno da prestane i da razmišlja o bilo kakvoj kanidaturi. Jasno mu je sve stavio do znanja Johan Satler, tokom nedavne posjete Tesliću, šef Delegacije EU u BiH. Trenutno, službe pritišću Mirka Šarovica koji je svjestan da bi mogao da bude posljednji predsjednik najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj.
Podijelio je svoje strahove sa nekolicinom bliskih ljudi i tako stvorio još veći haos u partiji koji, kako kaže naš izvor, nije očekivao. Barem ne od njemu bliskih ljudi. Kako god, SDS bi mogao da ostane bez kandidata za važne funkcije, a stranci su vec počeli sa pripremom svog omiljenog đaka. Ukoliko uspiju da pomaknu Mirka Šarovića, kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva mogao bi da se pojavi Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke. Na taj način, stranci bi pokušali da zaštite svog omiljenog igrača u Srpskoj, što je svakako Stanivuković.
Naš izvor tvrdi da su stranci itekako upoznati sa borbom za nacionalne interese lidera SNSD-a koji im na poziciji srpskog člana Predsjedništva jednostavno smeta pa su odlučni u svojoj namjeri da kandiduju Stanivukovića u nadi da će mu njihova podrška biti dovoljna i da pobijedi. Istovremeno, srušili bi i SDS što im i ne bi bilo teško jer je od nekadašnje stranke ostala samo ljuštura, kaze za ATV izvor blizak SDS-u.
Dva američka plaćena vojnika zarobljena u Ukrajini trebalo bi da odgovaraju za počinjene zločine, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
„Vojnici su bili umiješani u nezakonite radnje na teritoriji Ukrajine, pucali su na naše vojnike, ugrožavali njihove živote. Oni moraju da odgovaraju za svoje zločine. Zločini moraju biti istraženi“, rekao je Peskov.
Portparol Kremlja je u intervjuu američkom televizijskom kanalu MSNBC rekao ;da zločine američkih plaćenika treba da istraže vlasti i Rusije i Donbaskih republika, prenosi TASS.
Kako je istakao Peskov, ovi plaćenici nisu pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, na njih se ne primjenjuje Ženevska konvencija.
“Ne bih ulazio u objašnjenja pravne strane zatočeništva. Jedno je jasno, oni su počinili zločine. Zločini će biti istraženi, ali Ženevska konvencija se ne može odnositi na vojnike sreće”, rekao je on.
Ranije je britanski list Dejli telegraf prenio da su dvojica Amerikanaca, Aleksandar Drajuk i Endi Vin, privedeni u Ukrajini nakon što su se u grupi od deset ljudi sukobili sa ruskim snagama kod Harkova.