VRBAS Media

Autor: INFO

  • Podvarijante omikrona mogle bi izazvati novi talas korone

    Nemojte misliti da se pandemija kovida povlači. Možda će se razvijati i postati ozbiljnija, upozorili su ove sedmice stručnjaci. BA.4 i BA.5 najnovije su podvarijante vrlo zarazne varijante omikron, a čini se da imaju neke karakteristike koje bi mogle predstavljati novi talas kovida.

    BA.4 i BA.5 krajem maja označene su kao “varijante koje izazivaju zabrinutost”. Prvi put su otkrivene u Južnoj Africi u januaru. Danas se sve više pojavljuju u SAD. Američki centar za prevenciju bolesti je u utorak saopštio da BA.4 i BA.5 sada čine 21 posto slučajeva kovida širom zemlje, piše N1.

    “Čini se da su ove dvije subvarijante bolje u izbjegavanju zaštite od vakcine i imuniteta od prethodnih infekcija”, kažu stručnjaci.

    “Vrlo sam zabrinut”, rekao je za Reuters dr Gregory Poland, šef istraživačke grupe za vakcine klinike Mayo.

    Stručnjaci kažu da sposobnost BA.4 i BA.5 da izbjegnu slojeve zaštite čini reinfekcije vjerovatnijima, što može rezultirati drugim talasom virusa.

    Mogu li BA.4 i BA.5 uzrokovati teže oblike bolesti?

    Sveukupno, varijanta omikron proizvela je blaži oblik bolesti od prethodnih varijanti poput alfe i delte. To je zato što omikron prvenstveno utiče na gornje disajne puteve, uzrokujući simptome slične prehladi ili alergiji, umjesto da se smjesti u pluća, što je rane varijante učinilo tako smrtonosnima.

    Ali, Guardian je ove sedmice izvijestio o istraživanju sa Univerziteta u Tokiju koje sugeriše da su podvarijante BA.4, BA.5 i BA.2.12.1 možda evoluirale da bi ponovo ciljale plućne ćelije umjesto tkiva gornjih disajnih puteva, čineći ih sličnim alfi ili delti.

    “Naša istraživanja sugerišu da je rizik od ovih varijanti, posebno BA.4 i BA.5, za globalno zdravlje potencijalno veći od rizika izvornog BA.2”, rekao je glavni autor studije, Kei Sato.

    Zdravstveni stručnjaci kažu da BA.4 i BA.5 ne uzrokuju težu bolest od drugih oblika omikrona, a vakcine i busteri i dalje pružaju snažnu zaštitu od ozbiljnih oblika bolesti. Ali, nevakcinisane osobe su ranjive, a kontinuirana sposobnost virusa da mutira znači da pandemija nije gotova, piše portal Eatthis.

  • Poljanski: Tema Ukrajine iscrpljena u Savjetu bezbjednosti UN

    Poljanski: Tema Ukrajine iscrpljena u Savjetu bezbjednosti UN

    Tema Ukrajine iscrpljena je u Savjetu bezbjednosti UN, jer zapadne zemlje nisu u stanju da kažu bilo šta novo, objavio je prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski na “Telegramu”.
    On je naveo da je opšti utisak sa sastanka Savjeta bezbjednosti UN o podsticanju na nasilje u kontekstu situacije u Ukrajini taj da je Rusija, zapravo, jedina držala teme, pozivajući ukrajinske političare da potkrijepe svoje riječi.

    “Svi zapadni političari upali su u staru pjesmu o generalnoj zlobi Rusije. Sve neosnovano, kao i obično”, napisao je Poljanski.

    Prema njegovim riječima, ukrajinski predstavnik u UN nije se usredsredio na citate i promjere, već je uporno govorio kako je nemoguće razgovarati sa Rusijom i vjerovati Moskvi, prenio je TASS.

    “Djeluje kao da je pacifizovanje Ukrajine koje vrše njeni zapadni saveznici njegova najgora noćna mora. Uopšteno, tema Ukrajine u Savjetu bezbjednosti se potpuno iscrpljuje. Naši protivnici ne mogu da kažu ništa novo”, dodao je Poljanski.

  • Više od 250 mrtvih u zemljotresu

    Više od 250 mrtvih u zemljotresu

    Najmanje 255 ljudi poginulo je u zemljotresu jačine 6,1 stepen koji je pogodio pokrajinu Paktika, na istoku Avganistana, preneo je Rojters.

    Većina žrtava registrovana je u Paktiki, gde je 100 ljudi stradalo i 250 povređeno, rekao je Muhamed Nasim Hakani, šef talibanske službe za vanredne situacije.

    On je rekao da ima poginulih i u istočnim pokrajinama Nangarhar i Kost.

    Zemljotresom je pogođeno gusto naseljeno područje na granici Avganistana i Pakistana, a osetio se u opsegu od 500 kilometara.

    Potres je bio na istoku Avganistana na dubini od 10 kilometara nedaleko od granice sa Pakistanom, saopštio je Nemački centar za geološka istraživanja.

    Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, potres se osetio u Avganistanu, Pakistanu i Indiji.

  • Odluka o bh. kandidaturi za EU u foto-finišu

    Odluka o bh. kandidaturi za EU u foto-finišu

    Zbog pritiska pojedinih zemalja EU, BiH je bliže kandidaturi za članstvo nego što je bila prije preporuke Evropske komisije prošle sedmice da Ukrajini i Moldaviji bude dodijeljen status kandidata za članstvo, a BiH ne.

    Međutim, svi sagovornici “Nezavisnih novina” upozoravaju da se radi o odluci političke prirode i da samo 27 premijera i predsjednika EU imaju ekskluzivno pravo da odluče hoće li dodijeliti status bilo kojoj zemlji, uključujući BiH i Ukrajinu, ili neće. Podsjećanja radi, Evropska komisija je liderima EU preporučila da dodijele status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a što se tiče BiH, smatra da je prvo potrebno pokazati neki napredak u ispunjavanju 14 preporuka u Mišljenju Evropske komisije, ali lideri nisu obavezni da prihvate preporuku ovog izvršnog evropskog tijela.

    Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, po svemu sudeći napravila je mali uzmak prema BiH jer je u intervjuu austrijskom listu “Wiener Zeitung” rekla da je 14 prioriteta za BiH uslov za otpočinjanje pregovora, što je naredna faza nakon dobijanja statusa kandidata. Iako je i u samom Mišljenju Evropska komisija naznačila da 14 prioriteta nisu uslov za kandidaturu, već da BiH mora demonstrirati napredak njihovim ispunjavanjem, ova izjava Fon der Lejenove bi mogla značiti omekšavanje pozicije Evropske komisije uoči sjednice Evropskog savjeta na kojoj će se odlučivati o proširenju.

    Na pitanje novinara zašto Ukrajina, a ne BiH, Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, juče je objasnio da se 24. februara i, kako je rekao, invazijom Rusije na Ukrajinu, svijet promijenio.

    On je, međutim, takođe naznačio da je pozitivno mišljenje Ukrajini zasnovano i na stvarnom napretku, poput usvajanja antikorupcijskog zakona.

    “Naravno da je važna implementacija, ali je takođe jasno da je to početak dugog puta. Treba biti realističan, članstvo je daleko, ali kandidatski status je prepoznavanje i jak signal zemlji s 40 miliona ljudi koji vode bitku za svoju nezavisnost, ali i za našu slobodu”, rekao je on.

    Što se tiče BiH, on je podsjetio na Mišljenje i 14 prioriteta, kao i da je jako malo urađeno kad je riječ o ispunjavanju obaveza, ali da je istovremeno sve više zemalja u EU koje preporučuju da se za BiH dodijeli kandidatura.

    “Moja uloga ovdje je da se založim za BiH. Iako nisam zadovoljan onim što je urađeno od strane vaših političara, moramo poslati pozitivan signal. To ne bi bila nagrada za vaše političare, nego jasan signal za stanovništvo, da postoji perspektiva za ovu zemlju”, rekao je on.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da bi nedavanje statusa BiH štetno djelovalo na dogovor lidera u Briselu, koji je postignut uz posredovanje Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, tijela koje će donijeti odluku o BiH.

    Dodik je na svom Twitter profilu obećao da sve potpisano sa dogovora u Briselu treba ispoštovati ako se to desi, ali da u slučaju negativnog raspleta situacije po BiH, dogovor iz Brisela ne važi.

    “Sastanak u Briselu bio je motivisan željom Šarla Mišela da ponudi Evropskom savjetu određen dogovor za političare iz BiH. I dalje stojim iza toga. Ako dobijemo kandidatski status, sve što je tamo dogovoreno treba da bude ispunjeno. Ako nema kandidatskog statusa za BiH, umire i dogovor u Briselu”, napisao je Dodik.

    Nakon sastanka s evroparlamentarcima u Sarajevu, Dodik je izrazio nezadovoljstvo zbog 14 prioriteta, za koje je rekao da djeluju kao kazna, i dodao da postavljanje visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN predstavlja kršenje pravnog sistema. Takođe je istakao da RS želi EU integracije, ali da nije spremna da se odrekne svoje autonomije.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost uticajnog instituta iz Berlina, kaže za “Nezavisne novine” da je zasad nemoguće reći hoće li BiH dobiti kandidaturu jer, kako je rekao, istorija pokazuje da mnogo odluka zavisi od trenutnih odnosa evropskih lidera i brojnih manjih faktora.

    On, međutim, ističe da bi za region bila odlična vijest ako bi Savjet donio barem neke od četiri odluke za koje on smatra da bi bile od velike važnosti.

    “Prva odluka bi bila da se BiH, Kosovu, Ukrajini i Moldaviji dodijeli kandidatura za članstvo u EU, a druga da se Crnoj Gori ponudi mjesto 28. članice Unije do 2025. godine”, kaže on i dodaje da je to godina do koje bi Crna Gora imala razumno dovoljno vremena da završi reforme koje bi bile uslov za članstvo.

    Dalje, kako ističe, EU bi trebalo da kaže da svih pet zemalja zapadnog Balkana mogu postati punopravne članice do kraja decenije pod uslovom da se reformišu, posebno kad je u pitanju vladavina prava, ali i pod uslovom da EU prilagodi svoj institucionalni okvir.

    Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, ocjenjuje da će prioritet na Balkanu imati Sjeverna Makedonija i Albanija, odnosno odblokiranje pristupnih pregovora.

    “U tom smislu očekujem da će pažnju na samitu imati i inicijativa ‘Otvoreni Balkan'”, naglasio je on i istakao da je potencijal pokazao i Berlinski proces, koji zagovara Njemačka.

  • Ekonomisti o analizi da gorivo može da bude jeftinije pola marke u BiH

    Ekonomisti o analizi da gorivo može da bude jeftinije pola marke u BiH

    Poznati ekonomista Faruk Hadžić uradio je detaljnu analizu kako bi se smanjila cijena po litru goriva za 0,54 KM.

    Naime, on je na društvenoj mreži Twitter napisao da cijene goriva nastavljaju rasti i u BiH.

    “U Kantonu Sarajevo najniža cijena benzina je 3,31 KM po litri, a dizela 3,41 KM, s tim da se možda može negdje naći i jeftinije, ako je u pitanju stara zaliha. Izaći ću s novim prijedlogom kako uticati na značajno smanjenje cijene goriva u BiH. Dvije su mjere. Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno suspendovati akcize na gorivo. Ovo je hitna mjera, da nikakvi izgovori od strane donosilaca odluka nisu mogući”, napisao je Hadžić.

    Ističe da bi se na ovaj način snizila cijena litra goriva između 0,30 i 0,40 KM, zavisno od vrste goriva.

    “Druga mjera uključuje obračun PDV-a, ne na trenutnu vrijednost litra goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM, koja je bila prije godinu dana. Pri cijeni od 2,01 KM država uzima sebi po litru goriva 0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više cijene goriva država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litru benzina”, naveo je Hadžić.

    Naglasio je da je cilj ove mjere samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize.

    “Dakle, ako bi ova mjera bila usvojena, cijena litra goriva bi odmah bila niža 0,54 KM po litru benzina, ili 2,77 KM. Država ne bi imala bilo kakav gubitak ili smanjenje u naplati indirektnih poreza. Po osnovu akciza za šest mjeseci bi smanjenje u naplati bilo oko 250 miliona KM. Međutim, podaci UIO BiH pokazuju da su prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci 2022. godine veći za 739 miliona KM ili 23,88 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. Sa smanjenjem akciza već su sada u plusu gotovo 500 miliona KM, a imaju još za naplatu sedam mjeseci. Građanima i privredi se mora pomoći, a ovo je najbolji način da se bude fer prema svima. Priča da će samo bogati imati koristi od smanjenja cijene goriva, jer siromašni ne voze auto, je vrlo neozbiljna i ne vrijedi je uopšte komentarisati”, objasnio je Hadžić.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedan od mogućih pristupa, koji je sasvim ispravan, ali da nije siguran da li je brže ili lakše da se smanji stopa PDV-a na gorivo ili da se ograniči fiksno naplata PDV-a.

    “U potpunosti se slažem da bi trebalo smanjiti iznos akciza, ali i iznos PDV-a koji se naplaćuje, pa kako god se to tehnički oblikovalo. Ukoliko bi se snizile cijene goriva, snizile bi se i cijene mnogih proizvoda koji ovise o gorivu, naravno ukoliko ne bi bilo većih zloupotreba. Ipak, tu se može reagovati putem inspekcija ili pritiska na druge načine. Ključni preduslov za smanjenje cijena proizvoda bi bilo smanjenje cijena goriva. Niže cijene goriva brzo bi se odrazile na cijene drugih proizvoda”, naglasio je Gavran.

    Slično mišljenje ima i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji kaže za “Nezavisne novine” da svi prijedlozi koji bi uticali na smanjenje cijena goriva imaju njegovu podršku, ali da ipak nije optimista da će se to desiti.

    “Bilo kakav pokušaj da se smanji cijena energenata je dobar, jer bi proizvodi bili jeftiniji, ali bi i rastao životni standard ljudi, ali nijedna država se ne odriče svojih prihoda, pa tako ne vjerujem ni da će BiH. Energenata ima dovoljno, ali primoravanje velikih sila da traže od malih da kupuju energente po enormnim cijenama je problem, a nestašica uopšte nije problem. Pozdravljam bilo kakve ideje koje bi doprinijele da prebrodimo ovu krizu”, zaključio je Ljuboja.

  • BiH izvezla robu vrijednosti 7,51 milijardu KM

    BiH izvezla robu vrijednosti 7,51 milijardu KM

    Izvoz robe i usluga iz BiH višestruko je povećan u ovoj godini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza bila je 7,51 milijardu KM, što je za 43,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    To je očekivano s obzirom na poskupljenja, ocjenjuju ekonomski analitičari i dodaju da razlog treba tražiti i u činjenici da se svijet polako vraća u određenu normalu nakon pandemije virusa korona.

    Pored povećanja izvoza, BiH je od januara do maja ove godine značajno povećala i obim uvoza.

    “Uvoz u BiH u prvih pet mjeseci 2022. godine iznosio je 11,97 milijardi KM, što je povećanje za 42,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,58 milijardi KM”, stoji, između ostalog, u podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

    Kada je u pitanju odnos pokrivenosti uvoza izvozom, podaci govore da je on prema zemljama CEFTA iznosio čak 102,6 odsto, a BiH je u ove zemlje izvezla robu vrijednu 1,4 milijarde KM, dok je istovremeno uvozila usluge čija je vrijednost bila 1,37 milijardi KM.

    Istovremeno, izvoz u zemlje EU je iznosio 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 odsto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM, što je više za 31,6 odsto.

    Prema riječima Zorana Borovića, ekonomskog analitičara, postoji samo jasan razlog za ovakav bilans.

    “Jedini razlog je oporavak od korone. Bili smo zaključani, ovo je otključavanje i sve se vraća u normalu. Jer, u prethodnih četiri-pet godina vi nećete naći neke nenormalne promjene kao što su ove”, smatra Borović.

    Sa druge strane, ekonomista Dragan Gligorić je mišljenja da je rast cijena direktno uticao na spoljnotrgovinsku razmjenu u BiH.

    “Rast cijena doprinio je rastu i uvoza i izvoza. A zna se da mi u posljednjem periodu, tj. posljednjih godina imamo trend povećanja pokrića uvoza izvozom, tako da je trend sasvim očekivan”, kaže Gligorić.

    Da je inflacija ključni razlog ovakve situacije, saglasan je i Milenko Stanić, ekonomski analitičar iz Bijeljine. Ipak, smatra da ovako visoki procenti uvoza i izvoza nisu realni.

    “Ja jednostavno ne vidim nijedan parametar koji potvrđuje tezu da je porast uvoza i izvoza zasnovan na realnim pokazateljima u stvarnom rastu obima proizvodnje. Ne vidim nijednu djelatnost koja je značajnije povećala obim proizvodnje u RS i BiH”, kaže Stanić za “Nezavisne novine” i dodaje da je bitan uzrok ovakvog stanja niska osnovica koja se zadržala u periodu pandemije.

    On naglašava da je rano govoriti o prognozama za kraj godine, ali podsjeća da su svjetske monetarne vlasti već preduzele restriktivne mjere koje bi trebalo da doprinesu ublažavanju rasta inflacije.

    Ali, svjetska ekonomska pozornica zavisiće i od drugog faktora.

    “To su rat na istoku Evrope, odnosno Ukrajina i Rusija, i porast troškova proizvodnje, prije svega energenata. Ali i po tom pitanju očekujem da će se pronaći alternativna rješenja, poput zamjene ruske nafte nekom drugom naftom i onda će se i na taj način ublažiti inflatorni udar. I onda ćemo pred kraj godine imati realnije pokazatelje izvoza i uvoza”, zaključio je Stanić.

  • Cijena plina raste u čitavoj Evropi

    Cijena plina raste u čitavoj Evropi

    Cijene prirodnog plina u Evropi su porasle nakon što je Rusija smanjila dopremanje plina. Vlade na ovo pokušavaju da odgovore okretanjem drugim izvorima energije i pozivima na racionalnu potrošnju.

    Referentne cijene su porasle za čak 6,7 posto. Njemačka, Austrija i Nizozemska mijenjaju politiku računajući na prljaviji ugljen kako bi osigurali da električnu energiju stanovništvu. Glavne njemačke industrije spremne su smanjiti potrošnju kako bi omogućile skladištenje plina kako bi imale dovoljno zaliha za grijanje zimi, rekao je ministar. Cijene struje također su porasle.

    Duboki ruski rezovi prijete europskoj privredi u vrijeme visoke inflacije i slabog rasta. Uniper SE, najveći njemački kupac ruskog plina, poručio je da bi mu moglo biti teško opskrbljivati vlastite klijente ako se situacija nastavi. Danska je proglasila rano upozorenje na nestašicu

    “Sada ispunjavamo ugovore koje imamo potpisane sa našim kupcima, ali ne znam u kojoj mjeri to možemo nastaviti raditi”, rekao je Klaus-Dieter Maubach, glavni izvršni direktor Unipera.

    “Za nas je to historijski trenutak. Nikada nismo vidjeli toliki dug prekid opskrbe plina iz Rusije”, riječi su Maubacha.

    U međuvremenu, francusko komunalno poduzeće Engie SA nema poteškoća s opsluživanjem kupaca jer kompanija ubrzava potragu za alternativnim dobavljačima plina, izjavila je u utorak Cecile Previeu, šefica za energetska rješenja. Pune se i zalihe. Energetska tvrtka je među onima koje su prošle sedmice doživjele smanjenje ruskih opskrba.

    Isporuke PJSC-a Gazproma kroz Sjeverni tok, najveći plinovod u Europsku uniju, ostaju na oko 40 posto kapaciteta. Gazprom tvrdi da su sankcije Rusiji uzrokovale probleme s popravcima turbina strane proizvodnje koje pumpaju plin u plinovod. Plinovod će također biti zatvoren zbog održavanja 10 dana sljedećeg mjeseca.

    Evropske zalihe plina popunjene su oko 55 posto, a skladišta se pune normalno. No, prekid opskrbe znači da će postizanje cilja od 80 posto popunjenosti skladišta do 1. novembra biti teže ostvarivo.

  • Najmoćnije njemačko artiljerijsko oružje stiglo u Ukrajinu

    Najmoćnije njemačko artiljerijsko oružje stiglo u Ukrajinu

    U Ukrajinu je stigla prva isporuka teškog naoružanja u vidu samohodnih haubica koje je Berlin poslao toj zemlji.

    “Pancerhaubice 2000 konačno su postale deo aresenala haubica ukrajinske artiljerije”, objavio je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov na Tviteru i zahvalio nemačkoj koleginici Kristini Lambreht.

    Pancerhaubice 2000 spadaju u najmoćnije artiljerijsko oružje kojim Bundesver raspolaže i mogu da pogode metu na udaljenosti do 40 kilometara, prenosi Gardijan.

  • Dodik komentarisao tvit članice Evropskog parlamenta Tineke Strik

    Dodik komentarisao tvit članice Evropskog parlamenta Tineke Strik

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da ništa što je članica Evropskog parlamenta Tineke Strik napisala u svom tvitu nije pomenuto na njihovom današnjem sastanku i da je njena konstatacija zlurada.

    Izgleda da Tineke Strik i ja nismo bili na istom sastanku. Ništa što je navela u tvitu nije pomenuto na sastanku – napisao je Dodik na svom “Tviter” nalogu.

    Dodik je naveo da nikada nije podržavao nijedan sukob u svijetu, pa je zlurada njena konstatacija, kao i mnoge koje je ranije izgovarala na njegov račun.

    Strikova je danas napisala na “Tviteru” da je tokom sastanka evroparlamenataraca sa članovim Predsjedništva BiH izražena puna podrška evropskoj budućnosti BiH.

    – Ali, mi smo takođe rekli gospodinu Dodiku vema jasno da ne može nastaviti njegove secesionističke politike, da aktivno podržava Putinov rat u Ukrajini dok u isto vrijeme napreduje na putu ka EU – napisala je Strikova.

  • Dodik: Srpska će graditi dvije elektrane na gas

    Dodik: Srpska će graditi dvije elektrane na gas

    Srpska će graditi dvije elektrane na gas, potvrdio je za ATV, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, poslije povrtka iz Rusije. Instalisana snaga, svake od elektrana biće 600 megavata, što bi obezbijedilo energetsku stabilnost Srpske u narednih 50 godina.

    “Ranije je to bilo negdje na prostoru gdje je danas Incel. Nakon toga je u blizini Prijedora, trebalo bi da se grade te dvije elektrane. to je veoma zahtjevan investicija, to će biti preko milijardu i po evra ulaganje. Tu treba rješiti mnogo strvari, ali mi smo odlučni da to radimo. To je zelena energija, to su obnovljivi izvori, to ne zagađuje i to daje energetsku sigurnost ovom našem kraju”, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    To će biti zajednički projekat, Republike Srpske i Rusije, kaže Dodik, u kome će Srpska biti manjinski partner. Obaveza Republike Srpske će biti da provede procedure, a ruska strana je spreman da finansira. Preduslov za ovaj projekat je gasovod od Bijeljine do Banjaluke i Prijedora.

    “U Sarajevu imamo već nekoliko godina zastoj u pogledu dobijanja dozvole da se iz Srbije pređe u Republike Srpske, preko granične linije, odnosno Drine i da to u Sarajevu namjerno opstruišu”, dodaje Dodik.

    Prepreke na putu gasifikacije, Federacije i Republike Srpske, trebalo bi da otkloni razgovor dva premijera Viškovića i Novalića.

    “Da mi po pitanju zapadne konekcije, koja treba iz smejra Hrvatske, preko Posušja da uđe u BiH, da ćemo mi sa strane Republike Srpske dati saglasnost, pod uslovom da Federacija da saglasnot za istočnu konekciju da u okolini Bijeljine ili Pavlovića mosta izvrši se konekcija, prelaz preko Drine u Srpsku”, kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade Srpske.

    Ranije je potpisan sporazum između kompanija “Srbija Gas” iz Novog Sada i “Gas- Res” iz Banjaluke o zajedničkoj izgradnji gasovoda od Inđije preko Bijeljine – Banjaluke – Prijedora do Novog Grada. Planirano je da pristupna interkonekcija bude Novo Selo kod Bijeljine.

    Gasovod će biti dugačak 325 kilometara, a okvirno procijenjena vrijednost projekta je oko 125 miliona evra.