Kristijan Šmit posjetio je Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH gdje se sastao sa PDP-ovim direktorom Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima.
Nakon sastanka sa Zolakom, Šmit se u prostorijama PDP-a sastao sa narodnim poslanikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Jelenom Trivić.
Šmit se po drugi put sastaje u Banjaluci sa članovima PDP-a. Prethodno ga je ugostio gradonačelnik Draško Stanivuković.
Predsjednik PDP, Branislav Borenović poručio je danas da je u ovo vrijeme divljanja cijena i stalnog rasta cijena goriva, krajnje vrijeme da se ukinu akcize na gorivo i da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH to mora pod hitno da uradi.
Borenović je rekao da su delegati SNSD u Domu naroda, Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Sredoje Nović i Lazar Prodanović u Domu naroda prije tri mjeseca zaustavili odluku Predstavničkog doma PS BiH da se akcize suspenduju na 6 mjeseci.
– Tako su spriječili pojeftinjenje goriva za oko 50 feninga po litru, što bi značajno uticalo na budžete građana, ali dominantno na privredne aktivnosti i proizvode koji zavise od cijene goriva. Osnovni prioritet u ovoj zemlji je kako obuzdati divljanje cijena i kako se prema tome odgovorno nositi, u čemu je vlast potpuno zakazala – rekao je Borenović.
Dok sve poskupljuje, kako navodi Borenović, vlast predvođena SNSD, HDZ i SDA povećava budžet institucija BiH za skoro 80 miliona КM, a u čitavom mandatu budžet je povećan za 140 miliona.
– Bitno je reći da je budžet institucija potrošački, odnosno da se dominantno koristi za plate i privilegije funkcionera – rekao je Borenović.
On kaže da SNSD jednu priču priča u Narodnoj skupštini Republike Srpske, govoreći o povratu nadležnosti, osnivanju vojske, UIO i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske i tako se igra emocijama naroda, dok u institucijama BiH radi drugo.
U budžetu institucija BiH predlažu povećanje sredstava u iznosu od 46 miliona КM za institucije koje bi navodno da ukinu. Predloženo je povećanje iznosa sredstava za UIO za 21 milion КM, Ministarstva odbrane za 19 miliona КM, a za pravosudne institucije 5,5 miliona КM. Takođe, planiraju se nova zapošljavanja za 1.300 ljudi, očigledno stranački podobnih koji trebaju biti “završeni“ na kraju mandata – naveo je Borenović.
On kaže da se u političkom smislu posebno izdvaja jedna tačka. U njoj se navodi, citira Borenović, da je “jedna od polaznih osnova za sačinjavanje budžeta odluka Visokog predstavnika u BiH”.
– To pokazuje da je Predsjedništvo BiH, uključujući i srpskog člana, Milorada Dodika, legalizovalo i potvrdilo Кristijana Šmita u visokog predstavnika. Tu sve piše crno na bijelo, kakve god bajke pokušavali da ispričaju ljudima – kaže Borenović.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je inicijativa da Generalna skupština UN donese rezoluciju kojom bi bilo osuđeno “negiranje genocida i drugih ratnih zločina u BiH”, politika koju vodi bošnjačka komponenta kroz politiku SDA i druge pridružene partije.
Cvijanovićeva je rekla da te partije pokazuju vrlo malo sposobnosti za zajednički život i budućnost koja će obuhvatiti sve, a ne samo jednog, te da na svaki način se nastoji ocrniti Republika Srpska.
Ona je rekla da ovakve inicijative BiH vraćaju nazad i ne dozvoljavaju da se ide naprijed, te da pokazuju i odražavaju različite stavove.
Cvijanovićeva je naglasila da se u BiH mnogo toga radi silom, te da bavljenje istom temom ne dozvoljava da se zakorači u bolju, stabilniju i jednostavniju budućnost.
– To pokazuje stanje u okviru BiH, koju mi sada posmatramo kroz neku globalnu sliku šta se to negdje dešava. Puno bi bolje bilo da smo svi u BiH okupljeni oko zajedničkih inicijativa – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je bolje da se sjedne i dogovara o mnogim stvarima, kao i da bi bolje bilo da se razgovara o trasiranju zajedničkog puta i razvoja.
Bolje bi bilo da smo sjeli i razgovarali na koji način da jedni drugima ne remetimo ekonomske i privredne planove. Nažalost, sve do sada je bilo u funkciji da se remeti ono što želi Republika Srpska – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se u BiH ne poštuju nikakve procedure niti zauzimanje zajedničkih stavova, što bi, kako je rekla, trebalo da bude pretpostavka da se uputi bilo kakva inicijativa ili zagovara neki stav u inostranstvu.
Cvijanovićeva je ocijenila da su u ovoj situaciji i druge države pokazale svoj nedosljedan odnos prema BiH.
– Ne govorim samo o onima koje su vezane za Generalnu skupštinu i UN, nego i za neki uži teren kada je u pitanju EU – rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je zaključila da se uporno i iznova pokušava praviti nered i nerazumijevanje, umjesto da se ide ka pravljenju bolje budućnosti.
Prema pisanju medija, grupa “Bosanaca i Hercegovaca” i Amerikanaca porijeklom iz BiH pod nazivom “Radna grupa za BiH” zatražila je od Generalne skupštine UN da donese rezoluciju kojom bi bilo osuđeno “negiranje genocida i drugih ratnih zločina u BiH”.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik obavijestio je Generalnu skupštinu UN da BiH ne stoji iza inicijative da UN usvoji rezoluciju u kojoj se, kako je navedeno, “osuđuje genocid u Srebrenici”, jer o tome u BiH ne postoji konsenzus.
U Okružnom sudu u Banjaluci danas je nastavljeno suđenje optuženima za teško ubistvo banjalučkog biznismena Slaviše Krunića i njegovog tjelohranitelja Žarka Pavlovića.
Republički javni tužilac pročitala je iskaze koje su optuženi dali tokom istrage.
Benedi Đukanović označen je kao direktni izvršilac ubistva zajedno sa Željkom Kovačevićem koji je ubijen tokom mučkog napada u aprilu 2019. godine. Emilio Baldo optužen je kao saučesnik, a Rodoljub Gajić, bivši radnik “Sektor sekjuritija” tereti se za pomaganje u ubistvu Krunića.
U iskazu koji je dao tokom istrage, Gajić je priznao da je Željku Kovačeviću ispričao određene podatke o kretanju Krunića i njegovom obezbjeđenju, tvrdeći da nije znao da će Krunić biti ubijen.
Gajić je u iskazu rekao da se kaje i da mu je žao što je pričao s Kovačevićem, jer je svjestan da je time doprinio izvršenju krivičnog djela. Naveo je i da mu je žao što nikome nije rekao o čemu se Kovačević raspitivao.
Gajić je iskazu istakao da je u “Sektoru” radio od 2008. godine. Prvo kao obezbjeđenje u tržnom centru, a onda godinama u službi Intervencije. Mjesec dana je bio u Krunićevoj pratnji, da bi potom radio na obezbjeđenju njegove žene i djece.
Pojasnio je da optužene ne poznaje, te da se znao samo s Kovačevićem. Znao je da on daje novac na kamatu i tražio je da mu pozajmi 700 KM jer je imao kockarskih dugova. Dogovor je, kako kaže, bio da mu vrati 1.000 KM. Vratio je 300 KM, a onda je Kovačević završio u zatvoru. Kada je izašao, na dva mjeseca prije Krunićevog ubistva, tražio je da se sastanu i tada ga je pitao kako će riješiti dug.
– Tada me je prvi put pitao za Krunića, njegovu vikendicu u Glamočanima, interesujući se da li ima kamera. Shvatio sam da je tamo već bio, jer je pominjao kameru na plasteniku. Interesovao se za raspored kamera, ali mu ništa nisam rekao, jer nisam ni znao- rekao je Gajić, navodeći da mu je bilo sumnjivo, što se Kovačević o tome raspituje.
Pojašnjava da je kasnije sakupio još 300 KM i zvao Kovačevića da mu vrati novac. Kada su se sastali, Kovačević je galamio, jer je preko telefona pominjao dug. Tada ga je, kaže, direktno počeo ispitivati o Kruniću. Kovačević je ustvrdio kako Krunića često, sa obezbjeđenjem, viđa u piceriji “Moretti” u Glamočanima, pa ga je pitao da li tamo često bude. Gajić je naveo da mu je tom prilikom ispričao koliko ljudi bude u Krunićevom obezbjeđenju, koje oružje nose i slično.
Ne znam zašto Krunića nisam obavijestio o čemu se Kovačević raspitivao, a još sam znao da je kriminalac- rekao je, između ostalog, Gajić.
Kovačević ga je ponovo o Kruniću ispitivao kada je došao pred njegovu kuću, ali razgovor nisu nastavili, jer su naišle Gajićeva kćerka i punica, dok Kovačević tada dug nije pominjao. Kasnije su se našli na jednoj benzinskoj pumpi i kaže da je Kovačević odmah započeo priču o Kruniću, pitajući koliko često bude u vikendici u Glamočanima i slično.
Tada mu je saopštio da će Krunić na vikendici biti narednih 7 do 10 dana, jer je započeo s renoviranjem stana. Kovačević mu je tada rekao da je to njemu vrlo bitna informacija, te da nije ni svjestan koliko bitna. Čak ga je upozorio da nikome ne govori o čemu su razgovarali, jer obojici “može otići glava”.
– Nikome o tome nisam govorio jer sam se plašio za svoju porodicu i sebe- naveo je u Gajić iskazu.
Dodao je i da mu je Kovačević obećao da će častiti “kafom”, a prisjetio se da ga je na dan ubistva 22. aprila zvao nepoznat broj i javio se Kovačević. Oko 17 časova su se našli na jednom parkingu kada ga je samo pitao “da li je Krunić gore”, a on mu odgovorio da jeste.
Gajić je objasnio da je kritičnog dana trebao da radi drugu smjenu, ali je 21. aprila tražio od kolega da se mijenjaju za smjenu jer je 22. trebao ići na dječiji rođendan. I bio je na rođendanu do 19.20 časova, a kasnije je svratio do “Merkatora” i onda je otišao kući. Oko 23 časa su ga pozvale kolege i rekli mu da je Krunić ubijen, pa su zajedno otišli u UKC RS da vide šta se desilo.
Gajićev branilac, advokat Marinko Brkić prigovarao je kompletnom zapisniku smatrajući da je to nezakonit dokaz. Naime, advokat tvrdi da Gajić tada uopšte nije imao branioca kojeg mu je postavio sud ili izabrao on ili njegova porodica, već tvrdi da je imao branioca kojeg mu je “postavila policija”.
U nastavku današnjeg ročišta očekuje se i svjedočenje Gajića pred sudom.
Članovi Evropskog parlamenta usvojili su danas većinom glasova rezoluciju da se Ukrajini i Moldaviji bez odgađanja dodijeli kandidatski status.
Rezoluciju je podržalo 529 poslanika, 45 je bilo protiv, a 14 suzdržano.
U tekstu rezolucije navodi se da je parlament pozvao “lidere zemalja i vlada koji će se danas i sutra sastati u okviru Evropskog savjeta da bez odgađanja dodijele kandidatski status Ukrajini i Moldaviji”.
Parlament je pozvao na sličnu odluku kada se radi o Gruziji, ali tek nakon što vlasti te zemlje “ispune navedene prioritete u mišljenju Evropske komisije”.
Evropska komisija predložila je prošle sedmice da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata ukoliko ispune niz preduslova prije početka pregovora o integraciji. Gruzija tada nije navedena među predloženim državama.
Na Samitu zapadni Balkan – EU nije bilo dobrih odluka za zapadni Balkan, ali je rasprava bila korisna i to nikad ne bih potcenio, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, na pres konferenciji nakon samita.
“Severna Makedonija i Albanija nisu dobile datum početka pregovora. Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju. BiH nije dobila kandidaturu. Srbija je bila jako kritikovana zbog neuvođenja sankcija”, rekao je Vučić.
On, Edi Rama, premijer Albanije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije su rekli da su dobili prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske da stvore političku uniju između EU i zemalja iz susjedstva, i istakli da im je prijedlog prihvatljiv, ali ne kao zamjena za EU.
Kovačevski je rekao da njegova zemlja traži od EU da uvaži identitet makedonskog naroda i da ne dozvoli da se to pitanje koristi od strane Bugarske ili drugih zemalja.
Rama je sugerisao da je Makronov prijedlog zamjena za punopravno članstvo, te je istakao da je i to za njega prihvatljivo.
“Nadam se da će doći do stvaranja te političke unije jer je bolje da smo svi u jednoj kući kao dio iste porodice, pa makar živjeli na različitim spratovima”, rekao je Rama.
Vučić je rekao da podržava ideju političke unije jer je to način da lideri EU češće pričaju i lakše čuju ono što im žele reći zemlje zapadnog Balkana. On je dodao da su se zemlje regiona obavezale da će do septembra raditi na pitanjima vladavine prava, te da vjeruje da će sve ove zemlje u decembru imati razloga za slavlje, sugerišući da će ova pitanja biti riješena, dok je Rama rekao da vjeruje da će se zemlje zapadnog Balkana priključiti EU “tokom sljedećeg vijeka”.
Lideri su izrazili razočarenje što EU nije izašla u susret zapadnom Balkanu, ali su takođe istakli da će nastaviti raditi na evropskim integracijama, kroz inicijativu “Otvoreni Balkan”.
Rama je rekao da je za njega “Otvoreni Balkan” realizacija Berlinskog procesa, i dodao da je to pitanje važno za cijeli region, dok je Vučić odbacio tvrdnje da je “Otvoreni Balkan” prijedlog Vladimira Putina, ruskog predsjednika, i potvrdio da se radi o isključivoj inicijativi lidera ove tri zemlje.
Zvaničnih informacija iz Evropskog savjeta, ipak, nije bilo jer je pres konferencija, koja je trebalo da se desi nakon samita zapadnog Balkana i EU, iznenada otkazana, a danas će zvanično odlučiti o kandidatskom statusu za Ukrajinu i drugim koracima u vezi s proširenjem i zapadnim Balkanom.
Predsjednik Ujedinjene Spske, dr Nenad Stevandić, izjavio je za “Kurir” da je Sven Alkalaj, stalni predstavnik BiH u UN, iskoristio “sumrak modernog prava”, u kom više ništa nije zaštićeno, već se nalazi u sivoj zoni, te je mimo odluka Predsjedništva BiH odlučio da podnese prijedlog rezolucije u UN. Stevandić dodaje da ova odluka Alkalaja dolazi sa odobrenjem dijela međunarodne zajednice, koja već neko vrijeme svojom ćutnjom odobrva kršenje Ustava BiH, te je jasno da za Republiku Srpsku dolaze teška vremena i odluke, jer kompletna bošnjačka politička scena donosi odluke u skladu sa instrukcijama Zapada.
Stevandić smatra da neutralnost koju Republika Srpska zauzima prema sukobu Rusije i Ukrajine, nije ispoštovana od pojedinih BH diplomata, i da oni svojim odlukama krše Ustav, što je naišlo na odobravanje dijela međunarodne zajednice, što Republiku Srpsku čini najnezaštićenijim dijelom srpske teritorije.
Stevandić zaključuje da međunarodna zajednica nema jasnu sliku u BiH, te je i ova rezolucija pokušaj stavljanja BiH u neki centar pažnje, sa ciljem da se izazovu potencijalni sukobi.
Vlada Republike Srpske donijela je danas, na prijedlog Republičkog štaba za vanredne situacije, novu Uredbu kojom maske više nisu obavezne za pacijente u zdravstvenim ustanovama, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.
Ovom uredbom uređuje se način izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje kovida-19, koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom korona virus 2, za vrijeme trajanja vanredne situacije u skladu sa zakonom.
“Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o načinu izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid-19”, kažu u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da u odnosu na prethodnu, novom Uredbom izvršene su izmjene na način da su postojeće mjere ublažene u smislu da maske nose samo zaposleni u zdravstvenim ustanovama i ustanovama koje obavljaju laboratorijsku djelatnost u neposrednom radu sa pacijentima i za zaposlene i posjetioce u domovima za starija lica i drugim ustanovama socijalne zaštite za smještaj korisnika u toku neposrednog kontakta sa korisnicima usluga odnosne ustanove.
Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 30. septembra 2022. godine.
Bosna i Hercegovina ništa nije uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji – sve je glasnija poruka iz Brisela.
Kako N1 saznaje iz diplomatskih krugova u Briselu, uprkos inicijativi Slovenije koju su podržale i Mađarska, Hrvatska i Poljska, protiv dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini su Francuska, Njemačka i Holandija.
U Briselu je danas počeo dvodnevni samit EU – Zapadni Balkan, a u fokusu je dodjela statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, kao i planovi za stvaranje Evropske političke zajednice.
Kako N1 saznaje uprkos inicijativi Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz realizaciju Briselskog sporazuma, to se vjerovatno neće dogoditi, iako ima i onih koji navode da i Ukrajina dobija status kandidata bez bilo kakvih uslova.
Iz diplomatskih krugova N1 saznaje da su neke od “velikih” članica Evropske unije generalno protiv proširenja.
Podsjetimo, iz nekih diplomatskih krugova došle su i informacije da bi BiH mogla dobiti uslovni kandidatski status ukoliko bi se usvojili propisi iz Briselsko sporazuma, a to su izmjene Zakona o VSTV, Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa.
Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji nedavno je poručio da nema ublažavanja uslova za Bosnu i Hercegovinu kako bi dobila kandidatski status i da se mora ispuniti svih 14 prioriteta za članstvo u Uniji.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, čiji je cilj podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu sa sposobnostima sticanjem operativnih i funkcionalnih znanja.
U danu za glasanje usvojen je i Zakon o geološkim istraživanjima čiji su razlozi za donošenje sadržani u potrebi preciznijeg propisivanja pojedinih odredaba, te stvaranja uslova za kvalitetnije uređenje te oblasti.
Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, kao i izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima.
Poslanici su usvojili i izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Poslanici su usvojili izmjene i dopune Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.
Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske – prijedlog poslanika Perice Bundala, nije dobio poslaničku podršku.
Poslanici su podržali nacrte porodičnog zakona i zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske.
Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, te Nacrt zakona o metrologiji u Republici Srpskoj.
Usvojeni su i nacrti zakona o standardizaciji u Republici Srpskoj i zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.
Poslanici su usvojili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.
Poslaničku podršku dobio je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu.
Poslanici su usvojili informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembra 2021. godine i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić zaključio je prvi nastavak 22. redovne sjednice, a zasjedanje će biti nastavljeno 5. jula u 10.00 časova.