VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ko su najdugovječniji ministri u Vladi Republike Srpske?

    Ko su najdugovječniji ministri u Vladi Republike Srpske?

    Od kada je uspostavljena prva Vlada Republike Srpske, a to je bilo 22. aprila 1992. godine, pa do današnjeg dana, čast da budu ministri imale su desetine istaknutih akademskih građana Republike Srpske, ali su samo pojedini imali tu privilegiju da u izvršnu vlast budu imenovani tri ili više puta.

    U ovom tekstu posvetićemo se upravo tim ljudima, ne ulazeći u to da li su oni svojim radom zaista dali adekvatan doprinos razvoju Republike Srpske, već isključivo tome koliko dugo su u ministarskoj fotelji.

    Sam početak postojanja Vlade RS donio je to da je ona birana praktično svake godine, pa je od 1992. do 1998. godine već bilo sedam saziva.

    U njima su se nerijetko ponavljala imena ministara, pa i ne čudi što su neki od njih na toj funkciji bili i po četiri ili pet puta za pomenutih šest godina.

    Od 1998. do 2006. imali smo pet saziva, a “stabilizacija” na tom polju uslijedila je od druge vlade koja je uspostavljena krajem 2006. godine, pa se izvršna vlast od tada do 2022. birala obično svake četiri godine, a onda od 2022. do danas dobili smo tri saziva Vlade RS – ovu posljednju 18. januara.

    Đokić apsolutni rekorder
    Apsolutni rekorder po broju mandata na Trgu Republike Srpske kao ministar je Petar Đokić, lider Socijalističke partije Republike Srpske, koji je u Vladi skoro 16 godina.

    On je 18. januara 2026. godine izabran za ministra energetike i rudarstva, što mu je sedmi izbor za ministra i, ako se nešto ne desi, on će na toj poziciji biti najmanje do oktobra ove godine, za kada su zakazani opšti izbori u BiH.

    Đokić je prvi put postao ministar 29. decembra 2010, kada je u 13. sastavu Vlade RS izabran za ministra rada i boračko-invalidske zaštite, a istu funkciju vršio je i u 14. sazivu.

    U 15. sazivu postaje ministar industrije, energetike i rudarstva, a onda se samo skraćuje naziv ministarstva i u 16, 17, 18. i sada u 19. sazivu Vlade RS on je ministar energetike i rudarstva RS.

    Dvanaest godina
    Za petama Đokiću je Zlatan Klokić, aktuelni ministar za evropske intergracije i međunarodnu saradnju. On je postao ministar 18. decembra 2014. i od tada do danas je u Vladi RS.

    Dvanaest uzastopnih godina u Vladi RS bili su Lejla Rešić, kao ministarka uprave i lokalne samouprave RS, i Srebrenka Golić, kao ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. One su bile ministarke u četiri uzastopna mandata, počevši od 29. decembra 2010. pa do 21. decembra 2022. godine.

    Dugovječnošću u Vladi RS može se pohvaliti i Anton Kasipović.

    Bio je ministar u pet uzastopnih mandata, od 18. decembra 2014, kada je postao ministar prosvjete i kulture, da bi u 15. i 16. sazivu bio ministar pravde, do 21. decembra 2022.

    Ni Čubrilović nije daleko
    Još jedan “veteran” u Vladi RS je bio i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa.

    On je bio ministar saobraćaja i veza Republike Srpske pet puta, prvo u četiri uzastopna mandata od 28. februara 2006. do 18. decembra 2014. Nakon toga bio je u NS RS, da bi u 17. sazivu ponovo bio izabran za ministra (21. decembar 2022 – 3. septembar 2025).

    Osam godina u Vladi RS
    Alen Šeranić takođe je jedan od onih koji su odavno u Vladi RS.

    Izabran je u 15. sazivu, u maju 2018. godine, kada je zamijenio Jasmina Komića na mjestu ministra nauke i tehnologije. Od tada Šeranić nije napuštao Trg Republike.

    Već 18. decembra 2018. postao je ministar zdravlja i socijalne zaštite u 16. sazivu Vlade i to je nastavio da bude i u 17, 18, te sada 19. sazivu.

    Identično je i sa Zorom Vidović, koja je od 2018. ministarka finansija Republike Srpske.

    Osmogodišnji radni staž u Vladi RS imali su i Predrag Gluhaković kao ministar trgovine i turizma, Zoran Tegeltija kao ministar finansija, Davor Čordaš kao ministar za izbjeglice i raseljena lica i Jasmin Komić kao ministar nauke i tehnologije.

    Godinu manje staža u Vladi Srpske imali su Stanislav Čađo u svojstvu ministra unutrašnjih poslova te Ranko Škrbić kao ministar zdravlja socijalne zaštite.

    Bili su ministri u 11, 12. i 13. sazivu (28. februar 2006 – 12. mart 2013).

    Aleksa Buha ispred svih
    Od ministara koji su birani u prvu Vladu RS po broju mandata ističe se Aleksa Buha, koji je bio ministar inostranih poslova u prvom, drugom, trećem, četvrtom, petom i šestom sazivu, od 22. aprila 1992. do 18. januara 1998.

    Šest puta je ministar bio i Nedeljko Lajić, i to saobraćaja i veza RS.

    Dragan Kalinić je odmah iza njega sa pet mandata kao ministar zdravlja, rada i socijalne zaštite, kao i Ljubomir Zuković i Dragan Davidović.

    Po četiri puta ministri su bili Borivoje Sendić, Miroslav Toholj, Milan Ninković te Novak Kondić.

    Od stare garde triput su ministri bili Milorad Skoko, Ljubiša Vladušić, Đojo Arsenović, Ratko Mišanović, Milovan Stanković, Omer Branković te Džerard Selman.

    A od novih, još aktuelnih, treći put su birani za ministre Senka Jujić kao ministarka uprave i lokalne samouprave, Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, te Željko Budimir, koji je u jednom mandatu bio ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, a onda u dva mandata ministar unutrašnjih poslova.

  • Zaharova: Izjave evropskih lidera u Davosu teatar apsurda

    Zaharova: Izjave evropskih lidera u Davosu teatar apsurda

    – Izjave evropskih lidera na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zvuče kao predstave u međunarodnom teatru apsurda, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Čitam vijesti iz Davosa. Znate, postoji teatar apsurda. A ovo čak nisu njegove predstave, već međunarodni pozorište apsurda”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ona je dodala da joj se najviše od svega dopao prijedlog predsjednika Finske Aleksandra Stuba o odlasku u saunu sa predsednikom SAD Donaldom Trampom da bi se riješio problem Grenlanda.

    Istakla je da “zapadno tumačenje ljudskih prava i liberalnih vrijednosti zaslužuju ovacije”, prenosi Sputnjik.

    Finski predsjednik je izjavio da bi odlazak u saunu s Trampom mogao da doprinese pronalaženju rješenja za Grenland.

    “Ponekad je korisno prikočiti, otići u saunu, dobro se preznojiti i poslije toga naći rešenje… Od `diplomatskog golfa` do `diplomatske saune`”, rekao je Stub za “Vašington post”.

  • Vučić sa Plenkovićem u Davosu o NIS-u i ukupnoj energetskoj situaciji

    Vučić sa Plenkovićem u Davosu o NIS-u i ukupnoj energetskoj situaciji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Davosu sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem o pitanjima vezanim za NIS, ukupnoj energetskoj situaciji i obezbjeđivanju stabilnog snabdijevanja u složenim okolnostima.

    – Sa Andrejom Plenkovićem o pitanjima vezanim za NIS, ukupnoj energetskoj situaciji i obezbjeđivanju stabilnog snabdijevanja u složenim okolnostima – naveo je Vučić na Instagramu.

    Vučić učestvuje na 56. sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, gdje će se danas obratiti na sesiji Oblikovanje ekonomskog identiteta Evroazije.

    Tokom boravka u Davosu, Vučić će imati mnogobrojne bilateralne susrete sa svjetskim i evropskim zvaničnicima, kao i sa predstavnicima međunarodnih organizacija, finansijskih institucija i vodećih kompanija.

  • Nova nesreća u Španiji

    Nova nesreća u Španiji

    Mašinovođa je poginuo, a najmanje 37 osoba je povrijeđeno, od kojih je petoro u kritičnom stanju, kada je prigradski voz sinoć udario u obrušeni potporni zid i iskočio iz šina blizu Barselone, saopštila je španska policija.

    Medicinski zvaničnici su naveli da je pet osoba u teškom stanju, šest ima umjerene povrede, a 26 je zadobilo lakše povrede. Prema informacijama koje je pružila vatrogasna služba, većina povrijeđenih bila je u prvom vagonu, koji je podnio najveći dio udara o zid, prenio je “Pais”.

    Prvobitne pretpostavke ukazuju na to da je infrastruktura možda urušena zbog kiša koje su padale posljednjih nekoliko dana u Kataloniji, navodi španski list.

    Mašinovođa je poginuo, a najmanje 37 osoba je povrijeđeno, od kojih je petoro u kritičnom stanju, kada je prigradski voz sinoć udario u obrušeni potporni zid i iskočio iz šina blizu Barselone, saopštila je španska policija.

    Medicinski zvaničnici su naveli da je pet osoba u teškom stanju, šest ima umjerene povrede, a 26 je zadobilo lakše povrede. Prema informacijama koje je pružila vatrogasna služba, većina povrijeđenih bila je u prvom vagonu, koji je podnio najveći dio udara o zid, prenio je “Pais”.

    Prvobitne pretpostavke ukazuju na to da je infrastruktura možda urušena zbog kiša koje su padale posljednjih nekoliko dana u Kataloniji, navodi španski list.

  • Sud u Parizu oslobodio Marin Le Pen

    Sud u Parizu oslobodio Marin Le Pen

    Krivični sud u Parizu oslobodio je Marin Le Pen optužbe za klevetu jedne žene koju je liderka Nacionalnog okupljanja (FN) povezala sa “radikalnim islamom”.

    “Iako je takva praksa predmet debate u našem društvu, povezivanje osobe sa radikalizovanim praktikovanjem religije ne predstavlja uvredu”, navodi se, između ostalog u obrazloženju krivičnog suda u Parizu, prenosi dnevni list Figaro.

    Marin Le Pen nije bila prisutna jer je morala da se pojavi pred Apelacionim sudom u Parizu u žalbenom postupku u slučaju nazvanom “evropski parlamentarni asistenti” u kome su ona i još 11 osoba osuđeni da su krivi da su nezakonito koristili sredstva Evropskog parlamenta za isplatu stranačkih službenika tako što su ih angažovali kao parlamentarne asistente, a da su oni retko ili nikada radili na stvarnim parlamentarnim poslovima.

    U toj presudi Le Pen je zabranjeno da pet godina obavlja javne funkcije.

    U sudu se pojavila i 30-godišnja žena koja je podnijela tužbu protov Le Penove, ali bez hidžaba.

  • Kvar na Trampovom avionu nakon polijetanja: Vratio se u Vašington pa drugim otišao u Davos

    Kvar na Trampovom avionu nakon polijetanja: Vratio se u Vašington pa drugim otišao u Davos

    Predsjednički avion na putu za Davos u Švicarskoj, u kome se nalazio američki predsjednik Donald Tramp, vratio se protekle noći u Merilend manje od sat vremena nakon polijetanja, zbog “manjeg problema sa elektrikom”, izjavila je danas portparol Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Tramp je drugim avionom za Davos poletio sat vremena kasnije, prenosi CBS.

     

     

    Livit je novinarima u predsjedničkom avionu rekla da je, nakon polijetanja iz zajedničke baze Endruz, posada identifikovala “manji problem sa elektrikom” i, iz predostrožnosti, odlučila da se okrene i vrati u bazu.

    Avion se vratio u bazu u 23.07 sati po lokalnom vremenu, a Tramp se potom ukrcao u novi avion, koji je poletio za Davos oko ponoći.
    Novinari su rekli da su se svjetla u novinarskoj kabini nakratko ugasila nakon polijetanja.

    Tramp će u Davosu učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu, na kome bi trebalo da se obrati danas, ubrzo nakon slijetanja. Trenutno postoje dva modifikovana “boinga 747” koji služe kao predsjednički avioni, a oba su u upotrebi od 1990. godine.

    Trebalo je da budu zamijenjeni 2024. godine modifikovanim “boingom 747”, ali je završetak prvog aviona za zamjenu odložen do 2027. godine, a drugog do 2028. godine, prema podacima Američkog ratnog vazduhoplovstva.

  • Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapadne diplomate i bezbjednosne strukture pažljivo prate aktivnosti iranskih kulturnih i akademskih organizacija u BiH, smatrajući ih produženim djelovanjem iranskog režima na zapadnom Balkanu, navodi njemački servis Deutsche Welle.

    U prilogu o ovom fenomenu podsjeća se da odnosi između BiH i Irana imaju korijene u ratnom periodu 1992-1995. godine, kada je Teheran, uprkos embargu Ujedinjenih nacija, isporučivao oružje Armiji BiH.

    “Te isporuke pratili su pripadnici Iranske revolucionarne garde, koji su učestvovali i u obuci bosanskih vojnika. Na toj osnovi razvijena je mreža veza koja i danas postoji kroz kulturne centre, obrazovne projekte i političke kontakte”, navedeno je u tekstu.

    Dodaju da je svježu pažnju zapadne javnosti zbog ovih veza izazvala izjava Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je nakon sastanka s iranskim vojnim atašeom poručio da će BiH učiniti sve da ojača vojnu saradnju s Iranom, naglasivši da se iranska pomoć iz ratnih godina nikada neće zaboraviti.

    Nakon oštre reakcije SAD, kako je navedeno, da je svaka vojna saradnja s Iranom nespojiva sa strateškim partnerstvom BiH sa Zapadom, Helez je izjavu povukao, nazvavši je “pogrešno protumačenom”.

    DW ističe da nisu samo političari u trenutnoj vladajućoj koaliciji u FBiH davali izjave koje se tumače kao proiranske, već da su to činili i predstavnici prošle vlasti.

    Sličan pragmatičan pristup Iranu ranije je pokazivala i bivša ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, koja je Teheran više puta opisivala kao partnera i prijatelja.

    “Njeni susreti s iranskim zvaničnicima odvijali su se u periodu kada su u Iranu trajali nasilni protesti, dok su EU i SAD razmatrale dodatne sankcije i moguće proglašenje Revolucionarne garde terorističkom organizacijom”, naglašeno je.

    Dio stručne javnosti upozorava da iranske nevladine organizacije u regionu mogu djelovati na više frontova – vjerskom, kulturnom i ideološkom – te da postoje indicije o finansiranju ekstremističkih struktura. Iran se, u međunarodnom kontekstu, smatra glavnim finansijskim i logističkim pokroviteljem Hamasa, kojem godišnje osigurava stotine miliona dolara.

    Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu, smatra da su stvarni odnosi dvije zemlje ograničeni: trgovinska razmjena je zanemarljiva, investicija gotovo da nema, a politički kontakti svode se na povremene sastanke. Prema njegovim riječima, Iran u Bosni i Hercegovini prije svega djeluje kroz stvaranje meke moći otvarajući kulturne centre, obrazovne institucije i filozofsko-religijske programe.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li Bosna i Hercegovina, svjesno ili nesvjesno, postaje prostor putem kojeg Iran pokušava ublažiti svoju međunarodnu izolaciju – i koliko je to kompatibilno s njenim evroatlantskim putem.

  • Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Akcije na evropskim berzama završile su današnje trgovanje u minusu reagujući na najave novih trgovinskih carina, što je štetilo raspoloženju na tržištu.

    Panevropski STOXX 600 okončao je dan u padu od 0,72 odsto, pri čemu su glavne regionalne berze i većina sektora zabeležili negativne rezultate, preneo je Si-En-Bi-Si.

    Indeks Frankfurtske berze DAX pao je za 1,03 odsto, francuski CAC 40 za 0,61 odsto, a londonski FTSE 100 za 0,67 odsto.

    Pad na tržištima usledio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da će osam evropskih saveznika dobiti povećanje carina najpre za 10 odsto od 1. februara, a potom i za 25 odsto od 1. juna, ako se ne postigne dogovor koji bi Vašingtonu omogućio da “kupi” Grenland, poluautonomnu teritoriju koja je dio Danske.

    Predložene tarife odnosile bi se na Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku, rekao je Tramp.

    Evropski lideri su uzvratili najavom kontratarifa i pozvali na veći dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kada je riječ o kompanijama, akcije luksuznog giganta LVMH pale su za 2,1 odsto na kraju današnjeg trgovanja pregovaranja, dok je francuski proizvođač šampanjca i drugog pića Remy Cointreau završio sa padom od 0,1 odsto.

  • Tramp o Grenlandu: Mislim da će se stvari dobro razviti, saznaćete sve

    Tramp o Grenlandu: Mislim da će se stvari dobro razviti, saznaćete sve

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da francuski predsjednik i britanski premijer postanu malo oštriji kada on nije u blizini, kao i da smatra da će se stvari dobro razvijati kada je riječ o Grenlandu.

    Na pitanje da li je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je odgovorio da nije, ali smatra da se sa njima dobro slaže.

    – Mislim, uvijek se prema meni ponašaju korektno. Malo postanu oštriji kad nisam u blizini, ali kad sam tu, onda se prema meni odnose vrlo lijepo. I, znate, sviđaju mi se obojica – rekao je Tramp na konferenciji za novinare.

    Odgovarajući na pitanje koliko je daleko spreman ići po pitanju Grenlanda, Tramp je kratko naveo “saznaćete”, prenosi Skaj njuz.

    Novinar ga je pitao je li konačni raspad NATO-a cijena koju je spreman platiti za Grenland.

    – Mislim da ćemo pronaći rješenje s kojim će NATO biti jako sretan i s kojim ćemo mi biti jako sretni. Ali nam je Grenland potreban iz bezbjednosnih razloga, potreban nam je za nacionalnu bezbjednost, pa čak i za svjetsku bezbjednosti – ponovio je Tramp.

    O najavljenim carinama prema Evropi, ako evropske zemlje ne podrže njegov plan preuzimanja Grenlanda, Tramp je naveo da ima zakazan velik broj sastanaka o Grenlandu.

    – Večeras, kao što znate, odlazim u Davos gdje imam zakazan velik broj sastanaka o Grenlandu. I mislim da će se stvari prilično dobro razviti – rekao je Tramp.

  • Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u Srpskoj gdje je hljeb poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plata i troškova za struju.

    Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni efekat sve više osjeća, posebno u uslovima već povećanih troškova za hranu, energente i druge osnovne životne potrebe. Predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne budžete pa naglašavaju da proizvođači još imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje.

    S druge strane, pekari ističu da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije i da bez njih nije moguće održati proizvodnju.

    Vlasnik banjalučke kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić ističe da početkom godine nisu mijenjali cijene svih pekarskih proizvoda te da su tamo gdje je do korekcije došlo povećanja iznosila između dva i tri odsto.

    – To je bilo i očekivano s obzirom na rast plata i cijena električne energije. Međutim, veliko je pitanje da li će i takav minimalan rast pokriti sve troškove koji nas očekuju. Danas na cijenu naše proizvodnje najviše utiču plate, koje učestvuju sa oko 30 odsto, dok gorivo, koje je pojeftinilo, nema presudan uticaj – rekao je Trivić, dodajući da gramaže hljebova nisu mijenjali već pet godina.

    Sličan stav ima i direktor “Žitoprerada” iz Prijedora Zoran Kos, koji navodi da bi eventualni rast cijena električne energije i plata mogao dovesti i do blagog poskupljenja brašna.

    – Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, koja sada košta od 22 do 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu – kazao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije biti napravljene nakon što utvrde troškove struje.

    Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš naglašava da među pekarima za sada nema odluke o novim poskupljenjima i da će se čekati da se sagledaju svi ulazni troškovi.

    – Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene. Napravićemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena sa kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti da bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna – istakao je Pelemiš.

    Iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” upozoravaju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica ovog udruženja Murisa Marić smatra da pekari imaju prostor da racionalizuju poslovanje bez udara na džepove građana.

    – Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju da nadomjeste poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetine maraka – istakla je Marićeva.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da on mora biti racionalan.

    – Plata i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstra profita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana – poručio je Ljuboja.

    Banjalučanka Marija Arsenić kaže da su je nova poskupljenja pekarskih proizvoda neprijatno iznenadila. Ističe da je hljeb, koji je do manje od mjesec dana u jednom banjalučkom marketu plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je u drugoj trgovini vekna koja je koštala 1,50 KM poskupjela na 1,80 KM.

    – Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnom nivou značajno odražavaju na kućni budžet, pogotovo u uslovima kada su već skočili svi drugi troškovi. A od najavljenog “povećanja” plata, kao i do sada, većina građana neće osjetiti nikakvu korist – kazala je Arsenićeva.