VRBAS Media

Autor: INFO

  • Suđenje Džombiću: IRB RS traži nadoknadu 25,1 milion KM

    Suđenje Džombiću: IRB RS traži nadoknadu 25,1 milion KM

    predmetu protiv Aleksandra Džombića bivšeg premijera RS optuženog zbog nezakonitog odobravanja kredita od 19,4 miliona maraka firmi “Energolinija”, Investiciono razvojna banka Republike Srpske (IRB RS) traži nadokadu štete od 25.170.510 KM.

    Na suđenju Džombiću u banjalučkom Okružnom sudu, Antonija Dulić, predstavnik IRB RS rekla je da od suda traže da u ovom predmetu dosude da štetu nadoknadi “Energolinija” koja je i ostvarila imovinsko pravnu korist.

    Prema njenim riječima, zbog spornog kredita Fond za razvoj i zapošljavanje RS pretrpio je veliku štetu jer kredit nije vraćen.

    Imovinsko pravni zahtjev za nadoknadu štete odnosi se na iznos plasmana kredita od 19,4 miliona, kamate od 3,4 milona maraka, kao zateznu kamatu od 372.000 KM i nadoknadu od 940.000 za nenamjensko trošenje kredita.

    Prema riječima Dulićeve, preduzeća “Energolinija” nakon podizanja kredita do oktobra 2013. godine isplatilo je 518.474 KM, a “Alumina” kao jemac od oktobra 2013. do decembra 2017 godine 6.194.870 KM.

    Dodala je da je “Alumina” tužila IRB i tražila da se poništi ugovor o jemstvu i tužbu su usvojili Okružni privredni sud u Bijeljini i Viši privredni sud u Banjaluci.

    IRB RS je vratila “Alumini” pomenuti iznos od 6.194.870 KM.

    Pojasnila je i da je u toku spor i sa preduzećima jemcima za pomenuti kredit “Mehanika” i “Alusil”.

    Džombića Republičko tužilaštvo tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja zbog kredita od 19,4 miliona KM koji je preko IRB RS odboren zvorničkoj firmi “Energolinija”.

    Prema optužnici on je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kredit.

    Između ostalog, Džombića optužnica tereti da je zvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit zvorničkog preduzeća “Energolinija”, koje je bilo prezaduženo.

    Pavlović je to odbio i dao ostavku, a nakon toga je pomenuto preduzeće ponovo podnijelo zahtjev za kredit od 19,4 miliona, a Džombić je 16. februara 2012. godine postpisao odluku o odobravanju kredita koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB RS.

  • BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi

    BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi

    Statistička agencija Evropske unije, Eurostat objavila je redovne podatke o standardu stanovništva prema kojem je BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi.

    Prema podacima ove statističke agencije, BiH je bolje rangirana jedino od Albanije.

    Ovi podaci Eurostata veoma su važni jer EU na osnovu njih projektuje svoje politike, raspodjelu sredstava i druge bitne parametre po kojima kreira svoju politiku prema našem regionu.

    “Bosna i Hercegovina je po standardu ispod 50 odsto evropskog prosjeka, odnosno 41 odsto i samo je bolje rangirana od Albanije koja ima standard 39 posto prosjeka u Evropskoj uniji”, navodi se u podacima Eurostata.

    Od zemalja regije najbolja je Crna Gora, koja ima 60 odsto evropskog prosjeka, zatim slijedi Srbija sa 52 odsto, Sjeverna Makedonija je na 49 odsto, a od članica Evropske unije na začelju je Bugarska koja je na 63 odsto prosjeka EU.

  • Novi cjenovnik u gradskom prevozu opet pred odbornicima

    Novi cjenovnik u gradskom prevozu opet pred odbornicima

    Novi cjenovnik u javnom prevozu u Banjaluci sa cijenama karata većim za 20 do 25 odsto naći će se na narednoj sjednici gradske Skupštine, potvrdio je gradonačelnik Draško Stanivuković nakon sastanka sa predstavnicima svih gradskih odbora političkih stranaka u Skupštini grada i prevoznicima. Sjednica je zakazana za 29. jun, a dotad se karte neće prodavati.
    “Na početku krize u februaru bio sam protiv bilo kakvog poskupljenja kada se mislilo da će cijena goriva biti 2,60 KM, ali sada je cijena goriva otišla još marku više, tako da je poskupljenje neophodno. Grad više ne može da pokrije gubitke”, kaže Stanivuković.

    Gradonačelnik je dodao da su ovaj prijedlog već prihvatili odbornici PDP-a, SDS-a, SPS-a, pokreta Banjaluka zove, ali i Demosa koji je jedina politička partija vladajuće koalicije koja je za sada prihvatila ovakvo rješenje.

    Odbornici SNSD-a, Ujedinjene Srpske i SP-a, još se nisu izjasnili po ovom prijedlogu.

    “Dogovorili smo novi sastanak u ponedjeljak i da tada sve političke partije imaju svoj stav. Trenutno imamo oko 14 odbornika koji su spremni da prihvate ovakvo rješenje, potrebno nam je 16 ili 17, ostale stranke moraju do ponedjeljka da se odluče, kada ćemo imati još jedan sastanak”, istakao je gradonačelnik, dok se ostali učesnici sastanka nisu obratili novinarima.

    Dejan Mijić iz Udruženja prevoznika ipak vjeruje da bi odbornici na narednoj sjednici mogli da se dogovore o novom cjenovniku, iako, kako tvrdi, ni taj cjenovnik neće mnogo popraviti položaj prevoznika.

    “Novi cjenovnik o kojem se raspravlja formiran je na osnovu cijene 3,09 maraka, ali ni sa tim novim cjenovnikom nećemo moći biti na nuli, jer, prema izvještajima, naredne sedmice gorivo ide i preko četiri marke”, tvrdi Mijić.

    Mijić je potvrdio da je dobio obećanje od gradonačelnika da će Grad pokriti razliku, odnosno minus u poslovanju prevoznika za jun mjesec, kao i da će subvencionisati neprofitabilne linije u potpunosti i u narednom periodu.

    “Ovako ne možemo dalje, ukoliko se ne bude raspravljalo o novom cjenovniku na narednoj sjednici, krenuće nepopularne mjere obustave prevoza”, jasan je bio Mijić.

  • “Bježe puzeći”

    “Bježe puzeći”

    Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov je saopštio da su skoro sva naselja u okolini Severodonjecka i Lisičanska ili oslobođena ili opkoljena.”U pravcu Luganska uspešno rade borci specijalnog odreda Ahmat i narodne milicije LNR. Skoro sva naselja u okolini Severodonjecka i Lisičanska su ili oslobođena od nacista ili dovedena u obruč. Jedno od ovih naselja je i Voronovo, iz kojeg ukrajinski vojnici prve čete 74. bataljona pokušavaju da pobegnu gotovo puzeći”, napisao je Kadirov na Telegramu.

    Kadirov je dodao da su ukrajinski vojnici snimili video-poruku u kojoj se žale na svoju komandu i uslove.

    “Ovde smo došli sa puškama i 10 dana smo bez komunikacije, živimo u jazbinama… Imamo problema sa hranom, lekovima, bez vode smo, bez artiljerijske podrške, bez termovizira… Imamo ranjenih, granatiraju nas… Više ne možemo da nastavimo da se borimo… Čini se da naša komanda želi da nas se reši… Dogovorite se sa rukovodstvom bataljona…”, citira Kadirov reči vojnika.

    On je napomenuo da sve rečeno potvrđuje njegove reči da rukovodstvo Ukrajine uništava sopstveni narod.

    “Vojnici se zaista koriste kao topovsko meso, a vojni vrh se ne trudi da im obezbedi makar vodu za piće. To nisu borci, već demoralisana grupa gladnih i bolesnih ljudi. Ovo je jadan prizor”, dodao je Kadirov.

  • Berbok: Potrebne nove održive rute za izvoz iz Ukrajine

    Berbok: Potrebne nove održive rute za izvoz iz Ukrajine

    Uspostavljanje održivih ruta za transport žitarica iz Ukrajine je jedan od glavnih prioriteta u sprečavanju globalne krize zbog nedostatka namirnica, istakla je danas šefica nemačke diplomatije Analena Berbok.

    “Ruski predsednik Vladimir Putin ucenjuje Ukrajinu i zato je važno razviti nove transportne rute”, ocenio je ministar poljoprivrede Nemačke Čem Ezdemir.

    Berbok je, na zajedničkoj konferenciji za štampu, izrazila nadu da će već u julu biti moguće dnevno izvoziti žitarice iz Ukrajine. Ona je naglasila da se, zbog ruske agresije, moraju naći alternativne rute za izvoz iz blokirane luke Odesa. Jedna mogućnost, kako je ukazala, je kopnenim putem preko Rumunije ili brodovima preko Dunava. Preko te rute se već transportuju žitarice iz Ukrajine, a u realizaciji nove rute učestvovaće i nemački železnički operater DB kargo.

    Ministarka za razvoj Svenja Ssulce, povodom današnje medjunarodne konferencije o bezbednosti snabdevanja namirnicama, najavila je da će Nemačka uložiti četiri milijardi evra u borbu portiv gladi u svetu.

  • “Sve više neprijateljskih akcija SAD”

    “Sve više neprijateljskih akcija SAD”

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije okrivilo je danas SAD za litvansku blokadu ruskog tranzita sankcionisane robe u Kalinjingradsku oblast, što povećava ionako visoke tenzije izmedju Moskve i Zapada.

    “Takozvani ‘kolektivni Zapad’, po diktatu administracije Bele kuće, uveo je zabranu železničkog tranzita za širok spektar robe do Kalinjingradske oblasti i gotovo istovremeno ukidanje specijalnog leta za izlazak iz zemlje ruskih diplomata kojima je Vašington naredio da napuste SAD”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva.

    Saopšteno je i da je taj potez deo obrasca “sve više neprijateljskih akcija američke strane“ prema Rusiji.

    “Postoje svi razlozi da se veruje da je reč o manfestacijama složene taktike i grubim i argonatnim pokušajima da se sa nama razgovara sa pozicije sile”, precizira se u saopštenju objavljenom na sajtu ruskog MSP. Istaknuto je i da će Moskva izvući odgovarajuće zaključke i preduzeti adekvatne mere. Članica Evropske unije

  • Njemci nacionalizuju deo Sjevernog toka 2?

    Njemci nacionalizuju deo Sjevernog toka 2?

    Ministar privrede Njemačke Robert Habek ima novi plan za sporni gasovod Severni tok 2.

    Naime, on razmišlja da ga “preusmeri”, odnosno priključi na terminale za tečni gas, tvrdi magazin Špigel.

    Razmišlja se, piše list, da se deo gasovoda koji se nalazi na njemačkoj teritoriji nacionalizuje i odseče od ostatka gasovoda.

    Cjevi koje vode preko kopna ka moru mogle bi onda da budu priključene na mobilni terminal za tečni naftni gas.

    Špigel tvrdi da su se službenici Ministarstva privrede sastali sa predstavnicima holdinga Severni tok 2, koji je u vlasništu ruskog Gasproma.

    Prednost tog plana je da bi taj gasovod bio odlična mreža za transport tečnog naftnog gasa ka jugu Nemačke.

    Prema listu je taj plan tehnički izvodljiv, ali postoje problemi u vezi zaštite životne sredine, jer bi gasovod morao da prođe kroz zaštićene delove zemlje.

    Ministarstvo nije želelo javno da prokomentariše razmišljanja u vezi Severnog toka 2.

    Naime, u Berlinu postoji strah od odmazde Rusa, koji bi mogli da nacionalizuju imovinu njemačkih kompanija u Rusiji.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov oglasio se povodom pisanja medija o mogućoj nacionalizaciji dela Severnog toka 2 u Nemačkoj, konstatujući da je reč o hipotetičkim pretpostavkama, prenosi Sputnjik.

    “Hajde da se ne bavimo takvim hipotetičkim diskusijama. Ako bude nekih konkretnih akcija onda će to, naravno, pre svega biti posao za advokate kako bi dali pravnu ocenu takvim postupcima, ako se zaista razgovara o tome”, prokomentarisao je Peskov.

    Po njegovim rečima, “bilo bi pogrešno nešto reći, ne znajući suštinu onoga što se dešava”.

    “Trenutno ne možemo da damo ocenu, zasad nemamo nikakve zvanične izjave, ništa. Ali uz dužno poštovanje ili nepoštovanje, vest ‘Špigela’ ne može biti osnova za bilo kakve odgovorne izjave”, dodao je Peskov.

  • Da li je EU digla ruke od BiH?

    Da li je EU digla ruke od BiH?

    Odluka Brisela da BiH, za razliku od Ukrajine i Moldavije, ne dodijeli kandidatski status, otvara brojna pitanja, a jedno od njih sada odzvanja glasnije nego ikad: Gura li nas ovakvim stavom EU u zagrljaj Moskvi i Ankari?

    Predsjednik Evropskog savjeta Čarls Mišel je jučerašnju odluku zvaničnika Unije nazvao “istorijskim trenutkom”.

    Saša Čekrlija, bivši savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, kaže da ta odluka može da bude istorijska u smislu da neke države Balkana ova odluka može usmjeriti prema drugim partnerima.

    – S pravom se može postaviti pitanje gura li nas ovakvim stavom Brisel u zagrljaj Moskvi i Ankari. Istraživanje agencije Ipsos iz aprila 2022. godine pokazuje da se 44 odsto građana Srbije protivi članstvu u EU dok 35 odsto podržava članstvo i to je prvi put od 2005. godine da je većina ispitanika protiv članstva. U Republici Srpskoj je vjerovatno sada slična situacija i bilo bi zaista korisno da Ministarstvo evropskih integracija provede istraživanje na tu temu i da ministar Klokić obavijesti javnost o tome. Sigurno je da se i dio Bošnjaka umorio od čekanja na putu prema EU i da bi radije unapređivali odnose sa Ankarom pa bi takva komparativna analiza bila veoma korisna i interesantna – kaže Čekrlija za Srpskainfo.

    Ministarstvo nije objavljivalo ovakva istraživanja, ali prema istraživanjima koje je u aprilu proveo Fakultet političkih nauka u Banjaluci, građani Republike Srpske više nisu za bezuslovni ulazak BiH u Evropsku uniju.

    – To je negdje oko 45 odsto građana, što je dramatično u odnosu na 2019. godinu, kada je ta podrška iznosila i do 80 odsto – rekao je Dalibor Savić, profesor na FPN Banjaluka.

    Ono što bi bilo najbolje za nas, za države koje su ostavljene da čekaju briselskog Godoa, smatra Čekrlija, jeste da pojačamo aktivnosti na realizaciji regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” i stvaranjem integrisanog tržišta nađemo način da sačuvamo privredu u naredne tri godine dok stvari na terenu ne dobiju finalne obrise.

    – Kad tenkovi zaćute, veliki će munjevito uspostaviti privrednu saradnju i uspostaviti odnose, a mi ćemo ponovo nešto čekati – kaže on.

    Kada je riječ o odluci Evropskog savjeta, Čekrlija smatra da se još jednom pokazuje da države Balkana nisu u fokusu EU kada je u pitanju dalji proces proširenja.

    – Pitanje koje se sada otvara je da li će podrška u BiH prema EU integracijama biti biti u silaznoj putanji u narednom periodu nakon ovakve odluke Brisela. Status kandidata koji su države EU dodijelile Ukrajini i Moldaviji je više odraz političke nemoći i u velikoj mjeri je posljedica snažnog pritiska koji rukovodstvo Ukrajine pokazuje prema državama članicama ali i prema Briselu. Prema Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD takvu retoriku imperativa ne koriste. Brisel je definitivno morao donijeti ovakvu odluku zbog snažnog pritiska – smatra Čekrlija.

    Saša Čekrlija
    Prema njegovim riječima, proširenje EU je daleko i pitanje da li će se u narednih pet do sedam godina desiti nešto konkretno na tom planu, a Ukrajina i Moldavija u EU neće ući u narednih petnaest godina. Kako kaže, EU trpi značajnu štetu zbog ratnog sukoba u Ukrajini i osim štete koja će vremenom biti sve veća, pojačavaće se i nezadovoljstvo građana pojedinih članica zbog sve visoke stope inflacije i brojnih restrikcija.

    – Ova odluka Briselu donosi kratkoročni predah u Briselu i vraćanje lopte Kijevu. S druge strane, EU neće primiti u svoje članstvo države koje imaju otvorene teritorijalne sporove sa susjedima jer to znači da momentom pristupanja postaju strana u sukobu. Jasno je da će se sukob u Ukrajini završiti na način da se za pregovaračkim stolom osim Ukrajine i Rusije nađu i Gruzija i Moldavija kako bi se riješila sva otvorena pitanja. Znajući to, Brisel uz Ukrajinu kandidatski status daje i Moldaviji, a Gruziji priznaje evropsku perspektivu, dok je stanje na terenu takvo da ni Gruzija ni Moldavija ne kontrolišu svoju teritoriju. Abhazija, Južna Osetija i Pridnestovlje svoju perspektivu vezuju za Mosku, a ne za Brisel i tu će se stvari teško promijeniti. Dakle, nema zaista nema razloga za slavlje u ove tri države nakon odluke država članica EU – zaključuje Čekrlija.


    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, smatra da ideju o pristupanju EU jednostavno treba postaviti tamo gdje joj je mjesto (na polici sa knjigama bajki) i graditi život, društvo i veze među državama na realnim i ostvarivim osnovama, misleći prije svega na dobrobit ljudi koji Žive na zapadnom Balkanu.

    – Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    – Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    Naravno, i oko ovog pitanja u BiH su se političari podijelili. Denis Zvizdić, član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH (i ne samo on) optužio je SNSD i HDZ BiH da su krivi zbog toga što BiH nije dobila status kandidata, jer su zaustavili potrebne reforme.

    Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, optužio je dio evropskih lidera da BiH vide kao koloniju, a ne kao partnera i, kako kaže, zbog toga nismo ni dobili kandidatski status.

    – Srpska nije i neće biti kolonija. Mi znamo gdje smo i znamo svoj put. Hvala našim prijateljima koji su nas podržali – poručio je Dodik putem Tvitera.

  • Milanović: BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU

    Milanović: BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU

    Predsjednik Zoran Milanović je nakon svečane promocije na vojnom učilištu ponovno kazao kako je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini dužan provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić.

    Ja sam to rekao tim ništarijama. A Plenković je izdajnik – poručio je Milanović te dodao kako se radi o hladnoj, ciničnoj i sadističkoj izdaji, javlja Dnevnik.hr.

    – Gordan Grlić Radman se poručio BiH da ne mogu biti kandidat za EU, rekao je Milanović.

    Ministra vanjskih poslova Milanović je nazvao princem od kafilerije iz Sesvetskog Kraljevca. Da ga Milanović nije poslao u Budimpeštu, radio bi u kotlovnici, kazao je predsjednik.Volume 0% 

    Ukrajini odobren status

    Ponovio je da BiH nikada neće ispuniti kriterije za ulazak u EU koje je ispunila Hrvatska, a koji su jako strogi. Treba im progledati kroz prste, budući da je i Ukrajini odobren status kandidata.

    Milanović se zapitao šta je napravio Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

    – Okrenuo se, otišao doma i poručio da će potpisati izmjene koje naravno, ne dolaze u obzir – odgovorio je.

    Ovo sramoti Hrvatsku

    Milanović je kazao kako poštuje ono što je napravio ministar Davor Božinović, kao i ljudi iz policije vezano za ulazak u Šengen, ali i kazao kako je njegova Vlada je iskoristila 94 posto sredstava iz Schengen Facility Funda.

    Ponovno je podsjetio na izjavu Gordana Grlića Radmana da BiH ne može postati kandidat, i to odmah nakon što je Ukrajini odobren status kandidata.

    Milanović je rekao kako ga je sram, a ne bi trebalo biti, jer se slovenski premijer kazao da će sam probati boriti za status kandidata BiH. Taj potez Milanović je nazvao džentlmenskim.

    – Netko je u DORH-o donio odluku da se te ljude angažira i da će sve propasti. Netko je odgovoran za tu minus inteligentnu katastrofu – rekao je Milanović o događajima vezanim za povlačenje i ponovno podizanje optužnice u slučaju Agrokor. 

    Pitao je i gdje je optužnica protiv Dragana Kovačevića zbog Janafa.

    – Ako nema materijalne osnove za optužnicu, ko je odgovoran za to – zapitao se predsjednik te istaknuo kako tužiteljstvo uživa ogromnu moć, a ne postoji sistem kontrole.

  • Banjca ne čudi sastanak Trivićeve i Šmita

    Banjca ne čudi sastanak Trivićeve i Šmita

    Lider Narodne partije Srpske (NPS) Darko Banjac izjavio je Srni da neko ko je kanditat za predsjednika Republike Srpske, kao što je Jelena Trivić iz PDP-a, treba da promoviše pravo, što nije slučaj jer se sastala sa Kristijanom Šmitom, visoki predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
    Banjac je rekao da ga ne čudi sastanak Trivićeve i Šmita imajući u vidu da ona dolazi iz stranke koja je veoma bliska određenim strukturama iz inostranstva.

    On je dodao da je to bilo jasno još na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa sankcijama Rusiji, jer su oni koji nisu podržali odluku o protivljenju sankcijama u stvari poslali poruku građanima Srpske.

    “Onaj ko je kandidat za predsjednika Republike Srpske treba da se izjasni o nekim pitanjima. Ona treba da se izjasni da li je za ili protiv uvođenja sankcija Rusiji, mora to da uradi da bi narod znao za koga glasa i kakav je plan o tom pitanju”, rekao je Banjac.

    Komentarišući odluku Evropskog savjeta da odobori kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, ali ne i BiH, Banjac je rekao da je “kandidatski status Ukrajine u suštini izrugivanje prema svima”.

    “Sada je više nego jasno da u tu organizaciju ne treba da težimo da idemo, jer ukoliko trebam da se odreknem dijela svoje tradicije – onoga što je moj srpski narod ili dijela običaja – onoga što baštinimo, a to su evropske vrijednosti, protiv sam ulaska u organizaciju koja se zove Evropska unija”, istakao je Banjac.

    On je naglasio da je BiH dio Evrope, kao što je i Francuska, NJemačka, Austrija i ostali, te da je EU organizacija sa postavljenim određenim pravilima i uslovima koji za jedne važe, a za druge ne.

    “To nisu evropske vrijednosti, to je selektivna primjena prava. Uslove te organizacije utvrđuju pojedine zemlje. To su vrijednosti koje su postavile Njemačka, Austrija, Francuska i ostale zemlje i zbog toga je Velika Britanija izašla iz EU”, napomenuo je Banjac.

    On je zaključio da zbog toga ne treba tugovati zbog nedobijanja kandidatskog statusa, već naprotiv, jačati i biti dobar komšija.