VRBAS Media

Autor: INFO

  • Centar Banjaluke zatvoren od ponedjeljka

    Centar Banjaluke zatvoren od ponedjeljka

    U vremenskom periodu od 8.00 časova 27. juna do 18.00 časova 4. jula, biće obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Marije Bursać do Trga srpskih vladara (Banski dvor), zbog asfaltiranja saobraćajnice, saopštili su iz Gradske uprave Banjaluka.
    Dodaju da za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Aleje Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa u Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom.

    Za vrijeme izvođenja radova regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije.

    ,,Mole se svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumijevanje”, napominju iz Gradske uprave Banjaluka.

    Radove izvodi preduzeće „Kozaraputevi“ d.o.o. Banjaluka.

  • Vrhovni sud SAD ukinuo pravo na abortus

    Vrhovni sud SAD ukinuo pravo na abortus

    Vrhovni sud SAD poništio je danas presudu staru 50 godina koja je legalizovala abortus u cijeloj zemlji, zbog čega će milioni žena izgubiti zakonsko pravo na pobačaj.

    Sud je poništio značajnu odluku u postupku Rou protiv Vejd iz 1973. čime je tehnički ukinuo federalno ustavno pravo na pobačaj u Americi čime se državama vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju.

    Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.

    Sud je, odlukom za koju je glasalo šestoro sudija dok ih je protiv bilo troje, podržao zakon američke države Misisipi – koji zabranjuje abortus nakon 15 mjeseci trudnoće, prenosi Glas Amerike.

    Takođe, sudije su smatrale da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom su abortusi bili dozvoljeni u periodu između 24. i 28. nedjelje trudnoće pogrešna jer se u američkom Ustavu ne pominje pravo na pobačaj.

    Države pojedinačno sada mogu da odluče o legalnosti pobačaja.

    “Smatramo da Ustav ne daje pravo na abortus i ovlašćenje da se reguliše pitanje abortusa mora da se vrati građanima i njihovim izabranim predstavnicima. Presuda Rou protiv Vejda je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Semjuel Alito.

    Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.

    Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću.

    Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom “Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi” još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.

  • Šolc o proširenju: Nismo postigli sve što smo trebali

    Šolc o proširenju: Nismo postigli sve što smo trebali

    Na Evropskom savjetu nismo postigli sve ono što smo trebali, ali novi intenzitet u proširenju je nezadrživ, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar na pres konferenciji koju je organizovao nakon sinoćnjih odluka u vezi s proširenjem.

    “Zemlje zapadnog Balkana mi posebno leže na srcu. Važno je da iskoristimo novu dinamiku da dođe do nove snage da te zemlje zaista dobiju evropsku perspektivu i da zaista postanu članice EU”, rekao je Šolc.

    On je ustvrdio da će zemlje zapadnog Balkana dobiti pravednu nagradu koju su zaslužili za reforme koje su postigli.

    Šolc je pozvao ostale članice EU da nastave razgovore o reformisanju EU jer, kako je rekao, nakon širenja EU na više od 30 članica neće biti moguće imati administraciju kao do sada.

  • Zatvorenici umrli iza rešetaka, hrane nestalo prije dva mjeseca

    Zatvorenici umrli iza rešetaka, hrane nestalo prije dva mjeseca

    Najmanje osam zatvorenika umrlo je od gladovanja u prenatrpanom zatvoru na Haitiju, koji je ostao bez zaliha hrane prije dva mjeseca.

    Glad i stravična vrućina doprinijela su smrti zatvornika u gradu Les Kajes, saopštile su juče vlasti. U zatvoru je smješteno 833 zatvornika, i svima je hitno potrebna pomoć.

    Savjet bezbjednosti UN prošle nedjelje objavio je izvještaj u kojem se navodi da je od januara do aprila registrovano više od 50 slučajeva smrti od gladi u zatvorima na Haitiju.

    Apelovali su na vladu Haitija da preuzme odgovarajuće mjere i pronađe dugoročno rešenje za snabdevanje zatvora hranom, vodom i lijekovima.

    Zatvor, u kojem boravi mnogo više zatvorenika nego što je to predviđeno, već duže vreme se bori da zatvorenicima obezbedi vodu i hranu. Uprava zatvora je za to okrivila “nedovoljnu finansijsku pomoć države”, a posljednjih mjeseci situacija se dodatno pogoršala, što je dovelo do novih smrti.

    Po zakonu zatvori na Haitiju su u obavezi da zatvorenicima obezbede vodu i dva obroka dnevno, a uglavnom dobijaju poparu ili činiju pirinča sa ribom ili nekom vrstom mesa.

    Međutim, poslednjih mjeseci zatvorenici su morali da se oslanjaju na porodicu i prijatelje koji su im donosili hranu i vodu, ali mnogi nisu ni mogli da primaju posjete.

  • Lavrov: Kandidatski status za Ukrajinu nije rizik za Rusiju

    Lavrov: Kandidatski status za Ukrajinu nije rizik za Rusiju

    Rusija sebe ne smatra ugroženom zbog činjenice da su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Naša pozicija je uvijek bila takva da Evropska unija nije politički blok, za razliku od NATO. Razvoj njenih odnosa sa bilo kojom zemljom koja to želi ne predstavlja nikakvu prijetnju ni rizike za nas”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare sa azerbejdžanskim kolegom Džejhunom Bajramovim, prenosi TAS S.

    Lavrov je dodao da će Rusija realno posmatrati ponašanje EU i pratiti realne korake koje ona preduzima i “kako se ponašaju zemlje kandidati: da li poštuju te zahtjeve ili još uvijek pokušavaju da pokažu svoju nezavisnost”

    Evropski savjet juče je na samitu u Briselu odobrio status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju.

    Lavrov je istovremeno optužio EU i NATO da prave koaliciju protiv Moskve.

  • Plenković: Milanovićeva politika štetočinska

    Plenković: Milanovićeva politika štetočinska

    Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je danas podršku Brisela za ulazak Hrvatske u evrozonu od 1. januara naredne godine, ali i predsjednika Zorana Milanovića, koji ga je nazvao izdajnikom i poručio da je šef države “veleizdajnik”.

    Plenković je za hrvatske medije rekao da Milanović nastavlja da minira sve što njegova vlada dobro uradi.

    “Ja mislim da je veleizdajnik onaj koji odlazi (Željku) Komšiću u kampanju u Sarajevo”, rekao je Plenković.

    Dodao je i da Milanović nema apsolutno nikakvog znanja kako se napreduje prema statusu kandidata u EU.

    “Nije o tome mnogo znao ni prije, ne zna ni sada. Floskule koje nastoji da baca u etar imaju jedan cilj – da našteti interesima nama i Hrvatima u BiH”, rekao je Plenković.

    Dodao je da on to naziva, kako je naveo, “štetočinskom politikom”.

    “Kad neko u nekoliko mjeseci izvređa SAD, EU, predsjednicu EK, uvrijedi BiH, prije svega Bošnjake u BiH, onda je rezime te štetočinske politike toliko velik da nama treba velika metla, gotovo bager da sve to štetočinstvo duboko zakopamo i zabetoniramo u neko sklonište”, naveo je hrvatski premijer.

    Naveo je i da je Milanović “kompletno nebitan”, da je, kako je naveo, “i onako izoliovan”, a da je šteta koju svojim izjava nanosi Hrvatskoj velika.

    “Na sreću, postoje vlada, odgovorna politika i naša postignuća. Razlika između naših postignuća i njegovih rušenja je sada tako velika da je vidi i onaj koji ne zna baš ništa o spoljnoj politici”, naveo je Plenković i pozvao Milanovićeve saradnike da se sklone od njega, jer su oni, kaže, ozbiljni ljudi.

    “Milanović nam šteti, a hrvatska vlada čisti to smeće iza njega. Ljudi koji su oko njega, bolje da se miču”, rekao je Plenković, prenijeli su hrvatski mediji.

    Govoreći o prelasku Hrvatske na evro, Plenković je rekao da je vlada time ostvarila jedan od svojih strateških ciljeva.

    “Ispunili smo sve kriterijume, uslove i prošli sve moguće filtere”, naveo je Plenković.

  • Stevandić: EU je trenutno geopolitički savez

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da nedodjeljivanje BiH statusa kandidata za EU pokazuje da Unija nije na odrednici zajednice naroda i država, nego trenutno predstavlja geopolitički savez koji je iz geopolitičkih razloga status dodijelio Ukrajini i Moldaviji.
    “Status je dodijeljen iz geopolitičkih razloga, sukoba Ukrajine i Rusije i podrške Ukrajini, odnosno pokazivanja mišića Rusiji”, rekao je Stevandić.

    On je dodao da BiH i dalje treba da ostane neutralna, te da je potpuno jasno da se ucjenama ne može pristupati EU.

    “Mnogo lošiji status, pravni i politički, imale su Rumunija i Bugarska koje su lako dobile status radi geopolitičkih odluka da se NATO proširi na Crno more. Sada kada su te geopolitičke odluke na snazi, BiH koja je u dubini teritorije koju kontroliše NATO dodatno se ucjenjuje da bi se oslabio srpski faktor ili njena neutralnost koja se temelji na odlukama Narodne skupštine”, istakao je Stevandić.

    On je ocijenio da je sramota za Evropu da ne konstituiše svoju teritoriju, nego administrativnim zabranama dubinu svoje teritorije drži van svoje nomenklature, što je slučaj za BiH, ali i Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

    Komentarišući sastanak poslanika PDP-a u parlamentu Srpske Jelene Trivić sa Kristijanom Šmitom, Stevandić je rekao da će o tom, ali i ranijem sastanku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića sa Šmitom, suditi narod.

    On je istakao da bi to mogao i da razumije da se Šmit proslavio korektnim stavom prema Republici Srpskoj kada je riječ o imovini ili poštovanju srpskih žrtava, ili da je otišao u Kravicu, Bratunac i da se nije obrukao na Kazanima, gdje je dao legitimitet da se izbriše prefiks “srpske žrtve” i nazovu samo “građani Sarajeva”.

    “Time se zatire trag srpskim žrtvama, dok na Vijećnici piše da su je zapalili srpski zločinci. Da je Šmit pravio distancu i da nije pokušao da opere savjest pred spomenikom 12 beba koje je ugušila ta ista međunarodna zajednica koja je njega postavila i da je tražio oproštaj – pa da čovjek nešto i razumije”, rekao je Stevandić.

    On je dodao da Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje bez odluke Savjeta bezbjednosti UN, donekle razumije, jer se bori za legitimitet i da dokaže da je visoki predstavnik.

    Stevandić kaže da mu nije jasno zašto se oni koji se sastaju sa Šmitom pozivaju na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Njegovu svetost patrijarha srpskog Porfirija, jer nisu u tom spektru političke moći, niti veličine i značaja

  • Borenović: Šmit je realnost i može da razriješi mnoge stvari u BiH

    Borenović: Šmit je realnost i može da razriješi mnoge stvari u BiH

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je danas da je Kristijan Šmit realnost i da može da razriješi mnoge stvari u BiH.

    Borenović je rekao da Šmit razgovara sa mnogo ljudi, pa je logično da razgovara sa Jelenom Trivić kao potpredsjednikom PDP-a.

    “Šmit je realnost. On je tu. /Predsjednik Srbije Aleksandar/ Vučić je sa Šmitom razgovarao dva puta, patrijarh Porfirije je razgovarao sa Šmitom. Cijeli svijet je razgovarao. Ne vidim razlog zašto ne razgovarati”, rekao je Borenović na konferenciji za novinare.

    Borenović smatra da je zbog stalnog rasta cijena goriva krajnje vrijeme da se ukinu akcize na gorivo i da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH hitno treba da donese odluku o tome.

    Navodeći da je Dom naroda prije tri mjeseca zaustavio odluku Predstavničkog doma da se akcize suspenduju na šest mjeseci, Borenović je izjavio da je time spriječeno pojeftinjenje goriva za oko 50 feninga po litru.

    On je rekao da bi pojeftinjenje goriva za navedeni iznos značajno uticalo na budžete građana, ali dominantno na privredne aktivnosti i proizvode koji zavise od cijene goriva.

    “Dok sve poskupljuje, vlast predvođena SNSD-om, HDZ-om i SDA povećava budžet institucija BiH za skoro 80 miliona KM, a u čitavom mandatu budžet je povećan za 140 miliona”, rekao je Borenović i istakao da je budžet institucija potrošački, odnosno da se dominantno koristi za plate i privilegije funkcionera.

    Vlasti Republike Srpske ne priznaju Šmita na poziciji visokog predstavnika u BiH jer nije izabran uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Legitimitet Šmitu spore i Rusija i Kina.

  • Milanović: Šmit je ništarija a Plenković je izdajnik

    Milanović: Šmit je ništarija a Plenković je izdajnik

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, u BiH ilegalno i da je produžena ruka “vrlo mutnih i čudnih krugova u BiH, sa problematičnim ovlaštenjima”.

    “Žalio se Ambasadi Hrvatske u BiH? A šta mu je Ambasada odgovorila? Sikter – tako se kaže u Bosni”, rekao je Milanović komentarišući pritužbe Šmita na njega.

    Milanović je rekao da je riječ o čovjeku koji je u BiH ilegalno i ne želi da koristi ovlaštenja da se usvoje promjene Izbornog zakona.

    Prema njegovim riječima, Šmit se kad god treba “mača laća”, te “lati i povlači iz korica svoja takozvana ovlaštenja i interveniše u sistemu izbora, jer je očigledno da postoje neki kriterijumi koje mu neko šapće i neko djeluje”.

    “Taj visoki predstavnik može raditi šta hoće, utamničiti ljude, mijenjati zakone. Visoki predstavnik je ništarija, a je izdajnik”, rekao je Milanović.

    Predsjednik Hrvatske oštro je kritikovao lidere Hrvatske i EU zbog nedavanja statusa kandidata BiH. Evropski savjet je optužio za cinizam, te da ne žele mijenjati Izborni zakon u BiH jer se na izborima želi pokrasti, prenose hrvatski mediji.

    “Kada će BiH dobiti status kandidata? Nikada jer nekima ne odgovora da se to ispuni, a to neće biti ni prije izbora jer žele pokrasti izbore”, smatra Milanović.

    Ono što je Evropski savjet usvojio juče, dodao je on, je bezobrazni cinizam.

    On je ocijenio da je ovo hrvatska politička tragedija, da su Plenković i ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izdali Hrvate i Hrvatsku, nametnuvši dodatne uslove BiH za sticanje statusa kandidata.

    Milanović je uporedio BiH s Ukrajinom i naglasio da je BiH, i prije sukoba u Ukrajini, bila Švajcarska.

    “Šta je s Ukrajinom? BiH je za Ukrajinu bila Švajcarska, ne svojom voljom jer ima kvazi kolonijalnu upravljačku strukturu koja zadnjih 10 godina nije radila ništa”, rekao je on

  • Cvijanović: Nedodjeljivanje BiH statusa kandidata destimulativno, pogrešno i neozbiljno

    Cvijanović: Nedodjeljivanje BiH statusa kandidata destimulativno, pogrešno i neozbiljno

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da je nedodjeljivanje BiH statusa kandidata za EU pogrešno i destimulativno, pa i neozbiljno imajući u vidu da je status dobila Ukrajina bez ispunjavanja bilo kakvih uslova, te naglasila da takav pristup više govori o tome kakva je EU.

    “Ne možete BiH postaviti 14 super teških uslova, očekivati da se zabilježi napredak, a onda nekome drugom samo dodijelite status kandidata bez bilo kakvih ispunjavanja uslova, očekujući da će taj neko u godinama koje dolaze nakon toga to ispunjavati”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Gacku.

    Ona je naglasila da se daje nada Ukrajini, a trenutno niko ne može predvidjeti kako će u budućnosti situacija u toj zemlji izgledati, a ne daje se zemljama zapadnog Balkana koje godinama ispunjavaju uslove iz raznih dokumenata.

    Cvijanovićeva je naglasila da takav pristup više govori o tome kakva je EU, a ne zemlje zapadnog Balkana.

    “Dodjeljivati status, a da rušite sav koncept prethodnih uslova koji su godinama bili na snazi, nepravedno je i neodgovarajuće i šalje negativnu sliku zemljama zapadnog Balkana. Smatram da EU ima pogrešan pristup, misle da će ovakve stvari djelovati stimulativno na nekoga ovdje, a u suštini djeluje destimulativno. Mislim da će to pobuditi razmišljanja da li je to nešto pravedno u šta trebamo ući”, konstatovala je Cvijanovićeva.

    Ona je poručila da uvijek zagovara proces evropskih integracija, jer je to dobro za građane BiH i za Evropu, ali da je očigledno da EU u ovoj situaciji ne želi da vidi ili spozna šta su realnosti.

    “Zaputili su se nekim svojim putem i mislim da je to sve kontraproduktivno. Velika je nepravda da imate Sjevernu Makedoniju koja nekih 16-17 godina ima status kandidata, a nije dobila datum da počne pregovore koji će opet trajati godinama i EU bi mogla da upravlja svakim dijelom tog procesa”, rekla je Cvijanovićeva.Prema njenim riječima, nepravda je i za Srbiju koja je najozbiljnija zemlja ovog prostora, od koje mnogo toga zavisi u okruženju, ali bi mogla i da znači ogroman doprinos evropskoj zajednici.

    “BiH je stalno negdje u zapećku, ali ne samo krivicom nekoga ko je trebao da ispunjava uslove, nego i krivicom onih koji su zadali takve uslove da nas onemoguće da se krećemo u ovoj fazi. Da su htjeli, mogli su to podijeliti u set različitih uslova, mogli su nam pomoći da se krećemo. Očito nisu jer je njihov cilj da se izvrši reorganizacija Ustava, da postoji nekakvo drugačije uređenje, pa da nas tek onda tretiraju”, istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je zahvalila državama koje su zagovarale dodjeljivanje statusa kandidata zemljama zapadnog Balkana, te poručila da Republika Srpska treba da jača svoje institucije i da u svakom trenutku bude spremna da reaguje na potrebe svojih građana.