Autor: INFO

  • Trivićeva i Pandurevićeva žestoko odgovorile potpredsjednici SNSD

    Trivićeva i Pandurevićeva žestoko odgovorile potpredsjednici SNSD

    Tužno je da se neko ko je predsjednik Republike Srpske i ko treba da predstavlja jedinstvo naroda spušta tako nisko i sebi dozvoljava da na prizeman način komentariše predsjednika SDS Mirka Šarovića i bivšeg predsjednika ove stranke Mladena Bosića.

    Poručila je ovo članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević komentarišući posljednje izjave predsjednice Srpske i potpredsjednice SNSD, Željke Cvijanović koja je poručila da je Šarović čovjek prošlosti u kojoj ništa nije uradio za budućnost.

    – I sad je stvarno previše da slušamo Bosića koji ga ukrašava znanjem i iskustvom ili samog Šarovića koji sebe kiti snagom i energijom za neke buduće tobože podvige – rekla je Cvijanovićeva.

    Pandurevićeva odgovara da to što je Cvijanovićeva izgovorila više govori o njoj i njenom strahu od izbora, nego o onima o kojima govori.

    Umjesto što promoviše podjelu i mržnju prema političkim neistomišljenicima, predsjednica Republike Srpske trebalo bi da svoje vrijeme i energiju posveti interesima Srpske i njenih građana. Umjesto žuči koju prosipa, mogla je pozvati svoje stranačke kolege da odblokiraju ukidanje akciza na gorivo. Sigurno je da bi takav potez pozdravili svi – ističe Pandurevićeva.

    Dodaje da umjesto što se Cvijanovićeva na prizeman i jeftin način bavi Mirkom Šarovićem, kao predsjednik Republike, ima ustavnu obavezu da svog partijskog šefa pita šta je to prihvatio i Briselu i zašto je devalvirao i pogazio zaključke Narodne skupštine.

    Pandurevićeva tvrdi da je lider SNSD, Milorad Dodik, u ime partije kojoj i Cvijanovićeva pripada, prihvatio u Briselu sveobuhvatan prenos nadležnosti, uključujući i finansijske resurse sa Srpske na nivo BiH.

    – Prihvatio je i implementaciju političkih i antidejtonskih odluka Ustavnog suda BiH kojima se Republici Srpskoj otima imovina. Prihvatio je i ukidanje entitetskog glasanja i Doma naroda PS BiH. Prihvatio je i da će slijediti spoljnu politiku EU. Sve to je prihvatio, a gospođa Cvijanović je ćutala, zaboravljajući svoje ustavne obaveze – navodi Pandurevićeva.

    Ona kaže da ‘razumije da se Cvijanovićeva plaši gubitka izbora jer građani ne žele ikebane, nego ljude od integriteta koji su u stanju zaštititi Republiku Srpsku i Dejtonski mirovni sporazum i zbog toga podnijeti svaku ličnu žrtvu.

    – Nedostojno je da se gospođa Cvijanović, unutar SNSD za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, bori sijanjem mržnje prema opoziciji i njenim liderima. Svoje probleme treba da rješava u SNSD sa svojim protivkandidatima. Nedostatak rezultata ne može se kompenzovati pljuvanjem po političkim protivnicima. Mi je pozivamo da makar sada počne raditi svoj posao i za početak zakaže sjednicu Narodne skupštine na kojoj će zatražiti raspravu o tome šta je to prihvaćeno u Briselu, i da pozove svoje partijske kolege da prestanu sa blokiranjem ukidanja akciza na gorivo – poručuje Pandurevićeva.

    Ona ističe da će građani Srpske sigurno, poučeni nesnalaženjem Milorada Dodika kao člana Predsjedništva BiH, svoje povjerenje dati onome ko poznaje funkcionisanje institucija BiH, ima iskustva u njihovom radu i zna kako se iznijeti sa drugom stranom.

    – U prošlom mandatu koji je pri kraju, Republika Srpska je stekla gorko i teško iskustvo šta znači poslati u Sarajevo nekog ko ne poznaje sistem iznutra i ne zna kako se iznijeti s drugom stranom. Sigurna sam da naš narod zna da član Predsjedništva mora biti neko sa velikim iskustvom, znanjem i mudrošću, a to je gospodin Šarović. Član Predsjedništva više ne smije biti neko ko će turistički odlaziti na posao, kao što je to radio Dodik, i koga će žednog prevoditi preko vode, nego mora biti čovjek koji će 24 sata raditi svoj posao i bdjeti nad Republikom Srpskom- rekla je Pandurevićeva.

    Uvrede ne priliče predsjednici
    Na izjave Cvijanovićeve reagovala je i potpredsjednica PDP, Jelena Trivić koja kaže da bi bilo bolje kada bi potpredsjednica SNSD malo promislila prije nego da neku izjavu.

    – Budući da je ušla u lične kvalifikacije i uvrede na račun Mirka Šarovića, što nikako ne priliči predsjedniku Republike Srpske, Željki Cvijanović treba poručiti da bi po nju bilo bolje da ponekad malo promisli i nauči da artikuliše ono što govori. Imala je godine u javnom životu, a još uvijek nije uspjela da završava rečenice, ponegdje stavi zapetu, sastavi smislenu izjavu. I onda se sa nizom “bisera” koje je imala u svom političkom životu, našla da komentariše artikulaciju tuđih stavova, pri tom zaboravljajući da ona uopšte nema vlastite stavove – rekla je Trivićeva.

    Ona kaže da je apsurdno to što Cvijanovićeva komentariše bilo čiji politički uspjeh, a pogotovo političke uspjehe Mirka Šarovića.

    – Jedini uspjeh gospođe Cvijanović je taj što je bespogovornom lojalnošću i poslušnošću uspjela da je Milorad Dodik godinama vuče za sobom. Iz tog razloga i gospodin Šarović i ja priželjkujemo upravo Dodika za protivkandidata. Željka Cvijanović nam je potpuno nezanimljiva, jer ćemo je s lakoćom savladati ukoliko ona bude jedan od kandidata režima – navela je Trivićeva.

  • Ruske snage potpuno zauzele Sjeverodonjeck, ušle i u Lisičansk

    Ruske snage potpuno zauzele Sjeverodonjeck, ušle i u Lisičansk

    Gradonačelnik Sjeverodonjecka rekao je da su ruske snage u potpunosti zauzele ovaj strateški važan grad na istoku Ukrajine poslije više nedjelja bombardovanja.

    Grad je sada pod potpunom kontrolom Rusije. Oni sada pokušavaju da uspostave svoj poredak i imenovali su svog komandanta rekao je gradonačelnik Sjeverodonjecka Oleksandr Strjuk, prenosi Rojters.

    Ruske snage i snage samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) ušle su u Lisičansk, a borba se trenutno vodi unutar grada, izjavio je danas za TASS izvor blizak Narodnoj miliciji LNR.

    Napredovanje u Lisičansku se nastavlja. Borbe su već u toku unutar naselja. Prerano je reći koliki je dio grada ovog trenutka pod našom kontrolom, ali zajedničke snage unutar grada prilično brzo napreduju – naveo je neimenovani izvor, prenosi TASS.

    Oficir Narodne milicije samoproglašene LNR Andrej Maročko naveo je ranije danas da je nekoliko gradskih preduzeća pod kontrolom ruskih snaga i snaga LNR-a, prenio je TASS.

    Ranije je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova LNR Vitalij Kisiljev izjavio za TASS da ukrajinske snage pokušavaju da pobjegnu iz Lisičanska u malim grupama, ali da su ti pokušaji osujećeni, navodi ruska agencija, piše Tanjug.

  • Da li PDP ostaje bez podrške SDS

    Lideri SDS i PDP, Mirko Šarović i Nenad Nešić sastaće se početkom sljedeće sedmice kako bi razgovarali o zajedničkoj listi za Parlamentarnu skupštinu BiH, ali i inokosnim funkcijama, saznaje Srpskainfo.

    Dobro obavješten izvor Srpskainfo iz vrha SDS tvrdi da Šarović i Nešić već duže vrijeme pregovaraju o međusobnoj podršci na predstojećim izborima, te da su odlučili da imaju zajedničku listu kandidata za poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Osim toga, na sastanku bi trebali da razgovaraju i o zajedničkim kandidatima za inokosne funkcije, bez obzira na to što su i jedna i druga stranka već izašli sa imenima kandidata ispred svojih stranaka i što SDS već ima dogovor sa PDP o podršci Jeleni Trivić koja je kandidat za predsjednika Republike Srpske.

    Nepoznato je, međutim, da li to onda znači da će Nešić odustati od kandidature za člana Predsjedništva, pa da DNS podrži kandidaturu Šarovića, a da zauzvrat SDS, umjesto Jelene Trivić, podrži kandidaturu Radislava Jovičića za predsjednika Srpske.

    Nije isključeno ni to da Šarović bude kandidat za predsjednika Srpske, a da zauzvrat SDS podrži Nešićevu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. To bi onda značilo da Jovičić odustaje od kandidature.

    Šta su dva lidera tačno dogovarala i šta će na kraju dogovoriti, biće poznato sljedeće sedmice.

  • Austrijski kancelar: Posvetiti punu pažnju BiH, na jesen može doći do etničkih tenzija

    Austrijski kancelar: Posvetiti punu pažnju BiH, na jesen može doći do etničkih tenzija

    Austrijski kancelar Karl Nehamer istakao je danas da je EU uvijek snažnija izlazila iz kriza, i da očekuje da će to biti i ovaj put, te se založio za brže približavanje Zapadnog Balkana Uniji.

    Na Evropskom forumu Vahau u samostanu Getvajg, on je takođe ukazao da je sada potrebno posvetiti punu pažnju BiH, i da je neophodno upozoriti da na jesen može doći do etničkih tenzija.

    Ukazao je da je predložio na Evropskom savjetu davanje statusa kandidata BiH, ali to druge članice nisu odobrile, već samo pristale da se da mogućnost da taj status može dobiti do kraja godine.

    Nehamer je rekao da je na Samitu EU sa Zapadnom Balkanu čuo mnogo o razočarenju zbog predugih pregovora, nepregovaranja, nedobijanja statusa kandidata i blokada.

    „Postoji puno ljudi i u Austriji koji naš angažman dovode u pitanje i koji pitaju zašto smo za članstvo država Zapadnog Balkana u EU. Tu postoji mnogo razloga“, naglasio je on.

    Nehamer je kazao da je prvi privredne prirode, jer je Austrija jedan od najvećih investitora u tom regionu.

    On je upozorio da Austrija na tom polju ima sve više konkurenata iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, koji ulaži zbog svojih geostrateških interesa.

    Drugi argument da Zapadni Balkan bude bliže nama je, ukazuje, pitanje bezbjednosti, saradnje, razmjene informacija.

    „Organizovani kriminal i terorizam ne poznaju granice. Tako je na primjer oružje koji je terorista koristio za svoj napad u Beču sa prostora bivše Jugoslavije, a kupio od pripadnika organizovanog kriminala. Najveća vrijednost koju imaju naše službe je razmjena informacija“, objasnio je on.

    Treći razlog je, kaže, šarolikost i povezanost.

    „Kada sam kao ministar unutrašnjih poslova bio u BiH, zamolio sam kolegu iz BiH da posjetim sve vjerske zajednice, a u Sarajevu se nalazi jedna od najstarija džamija i sinagoga u Evropi. Nas sa regionom povezuje kultura. Uticaji koji čine Austriju velikom u kulturi obilježeni su sa Balkana i možemo biti ponosno na to“, rekao je Nehamer.

    Ukazao je da je za njega jedan od najvažnijih razloga istorijska povezanost, o kojoj danas mnogi ni ne znaju ništa.

    „Apsurdno bi bilo da se austrijski kancelar ne zalaže za Albaniju da postane članica EU. Austrija je bila ta koja je podsticala, podržala i priznala nezavisnost Albanije, iz mnogo razloga geoplitičkih i geostrateških. U istoriji smo sa zemljama Zapadnog Balkana često bili saveznici“, kazao je on.

    Nehamer kaže da Austrija, koja je imala svoje uspone i padove, ali i počinila najgoru grešku u Drugom svjetskom ratu, može pomoći regionu u sagledavanju prošlosti.

    „Mi smo najiskreniji posrednici. Kada idem, na primjer, u Srbiju vodim razgovor na ravnopravnoj osnovi. Postoji puno izazova na Balkanu koje treba riješiti, posebno po pitanju etničkih tenzija“, rekao je on dodajući da Austrija može pomoći, ne kao neko ko će pokazivati prstom, već opisati kako je važno suočiti se s prošlošću.

    On je priznao da stav lidera EU još nije homogen, ali da je primijetio da je krug saveznika sve veći.

    Status kandidata, kaže, predstavlja pružanje evropske perspektive, ali ne i odmah članstvo.

    Četvrti razlog zalaganja Austrije za region jeste u ljudima sa prostora bivše Jugoslavije koji žive u Austriji, kazao je Nehamer.

  • Parada ponosa u Sarajevu: Jake policijske snage osiguravaju skup

    Parada ponosa u Sarajevu: Jake policijske snage osiguravaju skup

    U Sarajevu se danas pod sloganom “Porodično okupljanje” održava treća bh. parada ponosa, a skup osiguravaju jake policijske snage.

    Mediji prenose da paradi prisustvuje više od hiljadu učesnika.

    Na čelu povorke organizatori nose transparent na kojem piše “Porodično okupljanje”, a prate ih ostali učesnici uz buku bubnjeva, zvižduke i pjesmu.

    Prema ranijim najavama organizatora, okupljanje učesnika je počelo u 15h ispred Vječne vatre, a šetnja će biti upriličena od 17 do 18.30 sati.

    Ruta kretanja povorke je Vječna vatra – Ulica Maršala Tito – Zmaja od Bosne pa sve do krajnjeg odredišta, odnosno bine između Historijskog i Zemaljskog muzeja gdje će biti upriličen program i govori od 18.30 do 20 časova.

    Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo je poduzela neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti na realizaciji planiranih aktivnosti, u smislu osiguranja pomenutog javnog skupa te je, kako je saopšeno ranije, osiguran dovoljan broj policajaca.

  • Dodik: Njemačka spriječila kandidatski status, a Šolc poručuje da im vjerujemo

    Dodik: Njemačka spriječila kandidatski status, a Šolc poručuje da im vjerujemo

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Njemačka spriječila kandidatski status BiH, a da sada njemački kancelar Olaf Šolc kaže da BiH može vjerovati Njemačkoj.
    – Svašta smo se naslušali prethodnih dana. Njemačka je spriječila kandidatski status BiH glasajući protiv, a sada čujemo njemačkog kancelara Šolca da BiH može vjerovati Njemačkoj. Bože svašta! – napisao je Dodik na Tviteru.

    Protiv kandidature BiH za članstvo u Evropskoj uniji na Samitu EU – Balkan u Briselu bile su Njemačka, Holandija i Francuska.

  • Stoltenberg: Situacija u Ukrajini će se riješiti pregovorima, nema totalnog rata NATO i Rusije

    Stoltenberg: Situacija u Ukrajini će se riješiti pregovorima, nema totalnog rata NATO i Rusije

    Situacija u Ukrajini najvjerovatnije će biti riješena pregovorima, ocijenio je šef NATO Jens Stoltenberg.
    „Taj rat će se najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom. Mi smo odgovorni za to da Ukrajini osiguramo maksimalno snažnu poziciju i da joj pomognemo da ostane suverena i nezavisna evropska nacija. Najbolji način da se to uradi je da se pruža jak vojna i ekonomska podrška i da se nastavi sa oštrim sankcijama protiv Rusije“, rekao je Stoltenberg u intervjuu za španski „Pais“.

    On je dodao da NATO pomaže Ukrajini jer Ukrajina to traži.

    Stolteneberg kaže i da „nema totalnog rata između Rusije i NATO“.

    Intervju prethodi samitu Alijanse koji se održava od 28-30. juna u Madridu.

    Generalni sekretar je ranije rekao da će na samitu biti saopšteno da Rusija više nije partner NATO već prijetnja miru i stabilnosti, a takođe se očekuje da lideri donesu odluku o novoj raspodjeli snaga u Evropi i da odobre novi paket vojne pomoći Ukrajini.

  • Tegeltija: Izgleda da je problem Otvorenog Balkana što su ga predložile Srbija i Albanija

    Tegeltija: Izgleda da je problem Otvorenog Balkana što su ga predložile Srbija i Albanija

    Otvoreni Balkan nije suprotstavljen bilo kojoj inicijativi, ni Berlinskom procesu, ni procesu pridruživanja Evropskoj uniji – rekao je u intervjuu za UNA portal Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara te izrazio nadu da će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH biti “oslobođen politikantstva” iduće sedmice i podržati budžet institucija BiH za ovu godinu. Tako bi se, dodaje, zaposlenima u ovim institucijama povećale plate.
    Tegeltija je govorio i o problemima koje donosi inflacija, onome šta jeste a šta nije uspjelo uraditi Savjet ministara u ovom mandatu, te o opstrukcijama s kojima je bio suočen, posebno pri nedavnom odlasku u službenu posjetu SAD.

    Intervju prenosimo u cijelosti:

    Bili ste na Samitu u Ohridu, razgovarano je o inicijativi Otvoreni Balkan. Zašto BiH, na neki način, još izbjegava da se priključi ovoj inicijativi?

    Ne znam zašto BiH izbjegava da se priključi. Meni niko od nadležnih nije rekao razloge. Lično mi se čini da je taj status qvo pod uticajem određenih zapadnih ambasada, bez ikakvog ozbiljnog razloga zašto BiH nije već u Otvorenom Balkanu. Za mene je Otvoreni Balkan nešto što su prvi put pokušale zemlje Zapadnog Balkana da urade za sebe, da kreiraju za sebe, a da projekat nije došao od jedne, dvije ili više zemalja Zapadne Evrope kao nešto što je dobro nama.

    Otvoreni Balkan nije suprotstavljen bilo kojoj inicijativi. On nije suprotstavljen ni berlinskom procesu, ni procesu pridruživanja EU. To je samo način pripreme svih zemalja Zapadnog Balkana da budu što je moguće spremnije i da lakše uđu u sistem procesa pridruživanja EU, što na kraju i jeste naš krajnji cilj.

    U jednom trenutku ja zaista jesam vjerovao da je odluka Predsjedništva tu, da postoji. Poslije toga nema izjašnjavanja, uz posljednji odgovor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH da još nisu razmatrali odluku o pristupanju Otvorenom Balkanu. Nadam se da će Predsjedništvo, u nekom kratkom vremenskom periodu, opet razmatrati to i donijeti pozitivnu odluku, kako se Bosna i Hercegovina ne bi i suviše kasno priključila ovoj inicijativi.

    Ono što je meni ohrabrujuće u svemu tome jeste da u tom ekspertskom dijelu priprema i kroz mehanizam Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana učestvuju naši stručnjaci i mislim da nama ne bi bilo u principu teško da prihvatimo ovo što se danas zove Otvoreni Balkan.

    Koji bi to bili benefiti za BiH da se priključi inicijativi Otvoreni Balkan?

    To bi prije svega bili benefiti za poslovnu zajednicu, a onda poslije i za građane Bosne i Hercegovine. Otvoreni Balkan, prije svega treba da riješi, ne pitanje carinjenja robe, visine dažbina, oporezivanja ili carinjenja, već ona neka pitanja koja se zovu necarinske barijere. Da se pitanje ljudi, kapitala, roba odvija mnogo jednostavnije u svim tim procedurama, da se ne bavimo raznim dozvolama i tome slično. A to se, na bilo koji način, ne tiče ocarinjenja, plaćanja poreza itd.

    Mi ćemo vrlo brzo doći u situaciju da će roba, recimo iz Tirane, prije stići u Beograd, nego što će, recimo, stići roba iz Bijeljine. Јer oni će problem uvjerenja i svih tih stvari koje su njima potrebe riješiti prije. To su stvari koje mi u tom trenutku ne možemo da riješimo jer čekamo jedno uvjerenje, pa drugo, pa onda međusobno priznanje diploma, kretanje uz lične karte itd. Sve su to neki benefiti, koje bi mi mogli da dobijemo.

    Procjena u tako pojednostavljenoj proceduri, tako ubrzanim procesima trgovine očekuje se značajno povećanje ukupnog BDP-a svih zemalja koje su u inicijativi Otvoreni Balkan.

    Meni se čini da ljudi još uvijek ne razmišljaju o benefitima, oni koji donose političke odluke, već razmišljaju o političkim odnosima, ko je predlagač te inicijative i tome slično. Da je prijedlog došao, recimo, iz Francuske ili Njemačke, niko se ne bi suprotstavio. Ali kad je došao iz Srbije i Albanije, onda jedni imaju jedne predrasude, drugi druge.

    Ali doći ćemo u situaciju da gledamo kako kamioni tih zemalja slobodno prolaze preko tih granica, kao i njihovi građani, koji će nesmetano prolaziti. A mi ćemo čekati u redu kao kad ulazimo u Zapadnu Evropu i gledati tamo jednu kolonu u kojoj praktično neće biti nikoga, a mi ćemo čekati, recimo, po sat vremena. Vrlo brzo ćemo sebe dovesti u situaciju da nas tako tretiraju ove zemlje u našem okruženju, a da one međusobno nesmetano imaju promet i ljudi i roba.

    Ovogodišnji Budžet je otišao u Parlamentarnu proceduru a prošlogodišnji nije još usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Očekujete li da ovogodišnji ima bolju sudbinu?

    Podsjetiću da je Savjet ministara usvojio Budžet i za prošlu godinu. Da je taj Budžet, uz male korekcije, usvojilo i Predsjedništvo BiH i da je takav budžet upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH. Tamo su se dešavale različite varijacije usvajanja, neusvajanja Budžeta za prošlu godinu.

    Sada smo u situaciji da je budžet došao ranije. Predsjedništvo je usvojilo Budžet za 2022. godinu uz jedan amandman koji se tiče izbora i budžet je upućen u parlamentarnu proceduru. On se sada nalazi u Predstavničkom domu i mislim da bi početkom iduće sedmice trebalo da bude sjednica ovog doma na kojoj bi trebalo da se isti usvaja.

    Nadam se da će Predstavnički dom biti lišen tih političkih međusobnih optuživanja, prebacivanja, pravljenja velikog broja amandmana i da će razumjeti koliko je važno da se u ovom trenutku usvoji Budžet institucija BiH. Prije svega to mislim zbog plata zaposlenih u institucijama BiH. Јer mislim da su danas svi u BiH povećali plate, kada govorimo o javnom sektoru, od najnižeg nivoa vlasti ka gore. Samo zaposleni u institucijama BiH još od 2012. godine imaju identične plate.

    Putem medija smo vidjeli kolike su prosječne plate za mjesec maj, koje su rasle za više od 150 KM u odnosu na prošlu godinu, što znači rezultat rasta plata i u javnom i u privatnom sektoru.

    Mislim da je vrijeme da bez okolišavanja, parlamentarci usvoje budžet za 2022. godinu i da ovim ljudima koji su zaposleni u institucijama BiH barem malo ublaže posljedice inflacije. Sigurno je da je rast plata, koji je predviđen Budžetom, mnogo manji od inflacije koja se u ovom trenutku dešava, ali je sasvim sigurno, da bi to povećanje dobrodošlo budžetima svih onih ljudi koji su zaposleni u institucijama BiH.

    Kad spominjete inflaciju, da li je Savjet ministara razgovarali o tome? Ima li načina da i institucije BiH pomognu i olakšaju građanima? Svaki dan je sve skuplje, gorivo je već blizu 4 KM, postoji li neki način da se reaguje?

    O posljedicama inflacije i svemu tome, iluzorno je u ovom trenutku i govoriti dok god građani to ne počnu osjećati lično, na svojim budžetima, o tome se ozbiljno i ne razgovara.

    Danas je zaista inflacija postala globalni problem u cijelom svijetu. Danas se pitanje inflacije nagovještava da će premašiti sve one događaje iz 70-tih godina kada se svijet borio s njom.

    Naravno, uzroci inflacije ove i inflacije koju smo imali tih godina nisu identični, iako smo i tada imali tzv. naftne šokove. Ono što je u ovom trenutku ključno i pitanje o kojem se sad govori jeste cijena hrane i cijena energenata. Ono što je za mene zabrinjavajuće jeste situacija da se može pojaviti problem nedostatka energenata, ne samo zbog cijene, nego i da li ih imamo. Za mene je još uvijek važnije pitanje da imamo ono što nam je potrebno, a drugi je faktor onaj koji se tiče cijena.

    Pristalica sam, govorim sad u svoje ime, u kriznim situacijama kada imamo rast cijena energenata, rast cijena hrane, da se to ne može riješiti poreskom politikom, umanjenjem, već da treba država, na bazi svojih povećanih prihoda, direktno intervenirati prema onima koji su najugroženiji. Razumijem da je cijena goriva visoka, ali mislim da bi, u ovom trenutku, bilo važnije zaštititi gradski prevoz i tim ljudima koji koriste gradski prevoz kroz cijenu energenata prevoznicama, nego što bi svakome od nas, koji privatno koristimo svoje automobile, trebalo intervenisati. Naravno, ne sporim ja da je cijena previsoka, ali to je sad pitanje politika kako ćemo intervenisati.

    Ono što su svi do sada uradili po pitanju energenata, to je pitanje utjecaja na politiku akciza i politiku PDV-a i iz tog iskustva ćete razumjeti da u Bosni i Hercegovini, imate različite sisteme odlučivanja u odnosu na druge zemlje, ali da su se svi prijedlozi koji su došli u BiH poklapali sa onim što je bilo u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Oni su uspjeli intervenisati, ali smo isto tako svjedoci da su cijene goriva čak nešto više nego u BiH, što će reći da te mjere ne daju konkretne rezultate.

    Ono što u Bosni i Hercegovini kod građana izaziva nezadovoljstvo, jeste činjenica što su se u BiH svi utrkivali s nekim prijedlozima mjera, te uvedite nultu stopu PDV-a, pa smanjite na pet posto, ukinite akcize. Moram priznati da je najveći broj tih predloženih mjera bio čisto populistički i predlagalo se mimo određene procedure i to je, u jednom trenutku, dovelo do zabune u Parlamentu tako da ni jedna od tih inicijativa nije usvojena i nije dala ozbiljne rezultate.

    Mislim da su sva ključna pitanja ekonomske politike u nadležnosti entiteta. Smatram da se mora intervenisati u smislu da se osigura dovoljna količina hrane, a drugi dio je intervenisati na cijenu ključnih životnih namirnica.

    Otvoreni Balkan jeste idealno mjesto gdje bi se pitanje ključnih prehrambenih proizvoda moglo riješiti unutar ove inicijative. Pogledajte kako je Srbija sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom riješila to pitanje. Otvorila je ona vrata i BiH, ali mi smo, ipak, došli u drugom krugu njihovih odluka za osnovne životne namirnice. Mislim da je to u ovom trenutku najvažnije.

    Drugi segment je pitanje energenata za zimu. Neki dijelovi BiH mogu doći u ozbiljan problem. Recimo, Sarajevo, kada je u pitanju grijanje gasom. Prvo pitanje je pitanje cijene gasa, a drugi pitanje je hoćemo li imati taj gas. Sve zemlje preko kojih dolazi gas u BiH nama danas tvrde da će biti otvoren taj kanal. Drugo pitanje je pitanje cijene gasa.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je prilikom boravka u Rusiji i prilikom prethodnih posjeta Sergeja Lavrova, ministra spoljnih poslova Ruske Federacije BiH, izdejstvovao mnogo bolju cijenu gasa, nego što to imaju druge zemlje u okruženju i ako se zadrži ta cijena gasa, onda bi to bio dosta fleksibilno i ne bi bio preveliki šok ni za distributere, a ni za građane. Ali, ukoliko bi došli u situaciju da izgubimo gas, da se poveća cijena gasa, onda bi nam prijetilo da dođemo u situaciju da ugrozimo snabdijevanje električnom energijom.

    Moramo znati, da ako građani nemaju grijanje gasom, da će mnogi pribjegavati grijanjem električnom energijom koja je još uvijek apsolutno u nekim dobrim okvirima za građane, ako pogledamo zemlje u okruženju.

    I to su za mene dvije najvažnije stvari, da se osigura dovoljno hrane, izvrše intervencije na najugroženije kategorije društva i da se osiguraju energenti. Nama ne treba velika količina gasa, nemamo je gdje uskladištiti, ali znamo ko ima i ko može uskladištiti i trebamo održati cijenu električne energije prema građanima, jer definitivno, ovako velike šokove teško može ko da izdrži.

    Najava da će kilovat električne energije biti 320 do 350 evra u prvom kvartalu 2023. godine je nešto kataklizmično što kod ljudi stvara strah. U Srbiji, recimo, neprestano se govori o zalihama hrane, o snabdijevanju gasa, i neke druge zemlje ozbiljno o tome govore i mislim da bi vlade entiteta morale se pobrinuti kada je u pitanju adekvatna količina osnovnih životnih namirnica i osiguranje onih cijena koje će ih zadovoljiti.

    Imamo i problem s robnim rezervama i u jednom, i u drugom entitetu, to predstavlja teškoću, kako onda skladištiti?

    U međuvremenu su izmijenjeni zakoni u oba entiteta i definisan način kada se nabavlja roba za interventne potrebe, a prostor gdje će se držati te robe je druga priča. Tamo je definirano kako se obezbjeđuju sredstva za to, kako se nabavljaju.

    Nisam zagovornik da sve one dobre stvari koje smo imali u prethodnoj državi brišemo. Možda su robne rezerve jedan od dobrih primjera, pa sad ako pogledate ove rezervoare i u Blažuju, i dole oko Tuzle, Prijedora, Banjaluke zapušteni su, a mi smo u tom nekom periodu bivša Јugoslavija imala svoja skladišta, distributere, vojska, ali što se tiče osnovnih životnih namirnica, mislim da je taj sistem definiran i da se može s njim upravljati, da se može kontrolirati. Ne mislim da se moramo brinuti o svemu što nam je potrebno za život, ali postoje osnovne, ključne namirnice koje mogu biti problematične.

    Mi nismo neko ko zavisi od žita ili neke hrane iz Ukrajine, Rusije, znamo mi odakle se snabdijevamo. Imamo ozbiljan konzument domaćih proizvoda, prehrambenih, i imamo odličan konzument u proizvodnji električne energije ako nas problem sa hidrometeorološkom situacijom ne ugrozi, po pitanju hidro potencijala, da nam budu mali dotoci vode.

    Mislim da naše elektroprivrede mogu iznijeti taj teret da građane zaštitimo barem od toga šoka koji može izazvati cijena električne energije.

    Savjet ministara je donijelo 15. juna odluku da se privremeno obustavi izvoz šumskih sortimenata, oblovine, ogrevnog drveta i peleta. Pojedinci iz poslovne zajednice se bune, je li moguće da se odluka ranije, prije isteka 90 dana stavi van snage ili da se, ipak, produži i koliko ona može pomoći građanima?

    Osnovna stvar je da znamo da je jedna odluka sublimirala dvije i znamo da smo prije imali odluku o zabrani izvoza ogrevnog drveta i oblovine, trupaca kako bi se osigurala dovoljna količina sirovine za naše drvoprerađivače. Tu odluku, zbog nedostatka podrške ministara iz reda bošnjačkog naroda smo oborili. Poslije je došla ova intervencija vezana za snabdijevanje peletom i onda smo to objedinili u jednu odluku.

    I sad su različite reakcije i na jednu i na drugu odluku. Činjenica je da svaka država, kad se suoči s problemom nedostatka bilo kojeg proizvoda kojeg ima na svom tržištu, ograničava njegov iznos, kratkoročno, dugoročno. Tako da smo se mi opredijelili da zabranimo izvoz trupaca, zato što smo shvatili da je on besmislen i po našu ekonomiju jako loš.

    Danas naši drvoprerađivači imaju gotovo identičnu cijenu koju su imali prije dvije godine i imaju tri puta skuplji poluproizvod koji izvoze na tržište, i onda je bolje da oni to prerade i izvezu i onda će od toga imati svi koristi, a ne da mi snabdijevamo neke drvoprerađivače u okruženju. Mislim da je to ispravna i dobra odluka.

    Kada je u pitanju pelet i ogrevno drvo, postoji unutar poslovne zajednice i oni koji su za, i oni koji su protiv. Ali moramo reći da je zahtjev za ovo ograničenje, prije svega, došao od poslovne zajednice, pa poslije i od građana, pa i vas medija koj iste nas prozivali i pitali šta se dešava.

    Šta se dešava da imati isto cijenu vi koji pravite pelet i imate pelet kojem je dva puta podignuta cijena i to više nije dovoljno već sad lagerujete svoje proizvode i ne želite da ih prodajete domaćem konzumentu i onda kažete recimo, tome sam ja bio svjedok, kada pitaju kada ćete imati pelet, kažu ne primamo narudžbe do 1. januara 2023. godine. Pa kako građani BiH da prežive.

    Mislim da su mnogi proizvođači peleta ušli u tu spekulativnu zonu pokušavajući i sklanjajući pelet i čekajući značajniji rast cijena na međunarodnom tržištu. Zbog toga mislim da smo morali donijeti ovakvu odluku i vjerovatno kada se sve to vidi procijenjivaćemo da li se odluka može malo modifikovati, da li ćemo dozvoliti da se izveze peleta onoliko koliko se izvezlo u prošloj godini, a ostalo osigurati za domaće tržište.

    Biće mnogo važno da postoji povjerenje kod poslovne zajednice prema građanima, jer ako budu oni željeli da na uštrb građana BiH naplate evropske cijene, to je za mene lično neprihvatljivo. Znate, mogli smo i mi cijene električne energije kod naših elektroprivreda, da mi ćemo uskladiti s cijenama koje su na berzi, moraće tu biti nekakav balans.

    Znam sad, oni koji su nezadovoljni, šalju poruke kako će lagerovati i čekati septembar pa izvesti,pa vidjećemo kako ćemo to i da vidimo koliko je prodato na domaćem tržištu peleta, ima li ga ili ga neko spekulativno drži na zalihama.

    Svjesni smo da proizvodnja peleta premašuje domaću potrošnju i da je neophodno da se omogući proizvođačima da izvoze dio peleta. Ima dovoljno vremena, blizu je kraj šestog mjeseca i dovoljno je vremena da se pelet osigura za građane BiH i sve ono što je iznad potreba građana BiH da se izveze.

    Ali, o cijenama se mora voditi računa, jer su neki, zaista, ispali nefer.

    Imate pokušaj i monopola na tržištu peleta u BiH gdje veliki proizvođači dolaze do manjih i otkupljuju im unaprijed 50 posto proizvodnje i onda manipulištu tenderima koji se pojavljuju u javnom sektoru, manipulišu s izvozom, ali eto ova kriza je grebala da pokaže sve probleme u ovoj oblasti. Ključna stvar je da nećemo dozvoliti da ogrevnog drveta i peleta ne bude dovoljno za građane Bosne i Hercegovine.

    Kristijan Šmit već dva puta je “iz ladice” izvukao bonska ovlašćenja i nametnuo odluke, zadnja odluka je vezana za budžet i finansiranje izbora, da li je to bilo potrebno i kako gledate na poteze Šmita?

    Smatram da svako nametanje bilo kakve odluke, samo produbljuje nepovjerenje unutar BiH. Njega ima i suviše da bi nam neko trebao sa strane da dođe, a njegova uloga je definisana da pomaže procese u BiH, a ne da dijeli odluke.

    Vidjeli ste, neki se osjećaju pobjednicima, neki se osjećaju uvrijeđeni, a neki su čak i ravnodušni jer znaju da te odluke ništa ne proizvode u BiH, jer kao nema konsenzusa, jedna odluka koju je neko nametnuo ništa neće pomoći, a s druge strane gubite povjerenje.

    Meni je žao što Visoki predstavnik nije prihvatio to i što se nepotrebno upliće u neke stvari i zašto ima potrebu da stalno sluša jednu stranu, da daje podršku samo jednoj instituciji, ali to je valjda nekakvo pravilo u BiH, ako vam jedna zapadna ambasada kaže da je neka institucija dobra, kakva god da je, onda nju svi podržavaju i tome slično.

    Ovo je jedna odluka koja ništa nije pomogla Bosni i Hercegovini. U svim zemljama se normalno odvijaju izbori, u mnogo većim zemljama nego što je BiH. Mi danas slušamo spektakularne najave predsjednika CIK-a BiH kako su počele pripreme za štampanje glasačkih listića. Da li ste ikada pročitali vijest da je počelo štampanje glasačkih listića u Srbiji, koja je dva i po puta veća od BiH. To nisu definitivno stvari kojima se mi trebamo baviti.

    Pustite ljude da na miru izađu na izbore, a ne da su izbori pitanje nečijeg života, sudbine i slično.

    Smatram da je pogrešno nametanje odluka. Mi smo bili definisali sve ono što je potrebno da se izbori neometano odvijaju, ali očigledno da neko sa strane povlači neke konce, a smatram da to nije dobro za BiH.

    Nemam ovdje predrasuda, ni srpskih, ni bošnjačkih, ni hrvatskih, ja ne držim ničiju stranu o ovim pitanjima. Veliki sam zagovornik da se izbori održavaju onako kako je predviđeno, da u fokusu budu oni koji glasaju, a ne oni koji tehnički provode izbore. Niti da budu u fokusu oni koji se bore za glasove građana. U fokusu moraju biti oni ljudi koji glasaju, ovako su svi ispred onih ljudi koji će glasati.

    Pravite neka nova pravila, zbunjujete ljude, kada siđete u narod i oni vas to pitaju, a vi izađete pred medije i pričate drugu priču. Meni je žao što će taj izborni ciklus ostati u sjenci svega toga, prvo odluke Visokog predstavnika, pa poslije nekih čudnih odluka i izjava Centralne izborne komisije.

    Moram da Vas pitam i o vašoj posljednjoj posjeti SAD, problemima s kojima ste tamo bili suočeni i Svenu Alkalaju, ambasadoru pri UN-u na čije ponašanje ste i imali primjedbe. Šta se dešavalo u Njujorku?

    Znate da ja o svojoj nacionalnoj pripadnosti gotovo nikad ne govorim, da to u trenutku kada obavljate ovu funkciju nije važno, znam gdje pripadam, ali bio sam primoran da kažem to i u SAD, da ja tamo imam problema, ne zato što sam Zoran Tegeltija, već zato što sam Srbin i dolazim iz Republike Srpske.

    To je ponižavajuće za BiH, nije za mene. Znači, sa mnom na putu su bili ljudi Bošnjaci, koji su to za mene organizirali uz svu opstrukciju koju je pravio ambasador BiH, kojeg su izabrali. I to je neka situacija, vi dođete, ambasador ode na godišnji odmor, otkazuju nam se vozila koje smo uzeli u zakup i tome slično.

    Ne želi da pošalje notu za zakazivanje sastanaka, i onda vi preko Sarajeva zakazujete sastanke s generalnim sekretarom UN-a, predsjednikom Generalne skupštine, to šalje poruku o nama, to je poražavajuće za BiH, to nije poražavajuće za Zorana Tegeltiju, Zoran Tegeltija ima mandat, došao je da ispoštuje svoje, uradio je sve kako je definisano procedurom. Ministarstvo inostranih poslova poslalo note ambasadoru, saradnici ambasadora sve pripremili, one stoje na stolu nepotpisane.

    I to je ono što urušava zemlju. To je zaista nešto poražavajuće. A to je kada neko ima pravo da u ime BiH radi što god želi, ali znate, kada dođete u Vašington, a onda bilo ko da je tamo otišao od predstavnika BiH (Srba, Bošnjaka, Hrvata), a svi su bili, onda oni nemaju problema, zato što Bojan Vujić, ambasador BiH u SAD obavlja funkciju ambasadora onako kako je definisano.

    Ne daj Bože da je to ambasador Vujić recimo napravio predsjedavajućem Predsjedništva Džaferoviću. Ne želim ništa da kažem protiv gospodina Džaferovića, ali da tako nešto Vujić napravi njemu onda bi to i vi u medijima i svi u Sarajevu otvorili tu priču. A kada predsjedavajućem Savjeta ministara koji je Srbin tako nešto se napravi, onda ništa. To je problem ovog Sarajeva, ove države, ne može se država napraviti na nepovjerenju i davajući podrška samo jednom narodu. Ambasador BiH ne može tako da radi. Moje iskustvo je tako i neki drugi će doći i mi ćemo se brukati po svijetu.

    Pred kraj ste vašeg mandata, izbori su na jesen, kako biste ocijenili ove četiri godine, imali ste poteškoća, na stolu si bili i važni zakoni, poput PDV-a?

    Ključne zakone Savjet ministara je usvojio. Od mog mandata od četiri godine biće dvije i po godine i to je samo poruka da, kada je trebao doći predsjedavajući iz reda Bošnjaka, to je završeno za dva mjeseca poslije izbora, kada je došao red na Srbina, onda je trebao da prođe godinu dana. Hrvati su prošli još gore, i samo možemo biti naivni pa se praviti da ne razumijemo šta se dešava. Došao sam s dobrim namjerama u Savjet ministara, došao sam sa željom da ono što znam i što mogu da to zajednički radimo i da onaj dio nadležnosti koji ima Savjet ministara realizujemo.

    Došao sam i rekao poštujem Ustav i ustavno uređenje BiH i tu nemam nikakav problem.

    Rekao sam nisam došao ovdje da se bavim visokom politikom došao sam ovdje da rješavamo one male životne probleme građana i privrede.

    Vi od te visoke politike ne vidite životne probleme nekog čovjeka kojem je potrebno da živi, nažalost ovaj Savjet ministara je prihvaćen s velikim nepovjerenjem, koliko je to rezultat nepovjerenja prema meni, koliko to što sam iz SNSD-a, teško je te dvije stvari razdvojiti.

    Ovo je za mene jako veliko iskustvo, izašli smo iz pandemije, poskupila je hrana, a zadesio nas i sukob u Ukrajini, samo se nadam da će do kraja ovog mandata biti završen taj sukob i da će doći do stabilizacije cijene hrane. Neće biti lako jer će doći i do rasta kamatne stope. Јer će banke poteći ugovore i ono što piše jako sitnim slovima i što niko ne čita, samo banke kad im zatreba.

  • Rusi uklonili ključne generale?

    Rusi uklonili ključne generale?

    Britansko ministarstvo objavilo je novi izveštaj sa fronta.

    “Ukrajinske snage ponovo uspostavljaju odbranu u sektoru Severodonjeck-Lisičansk, dok ruske oklopne jedinice nastavljaju da ostvaruju određene pomake u tom području”, navodi se u najnovijem obaveštajno izveštaju britanskog Ministarstva odbrane.

    Kako se dodaje, od juna, ruska vrhovna komanda je verovatno uklonila nekoliko generala sa ključnih komandnih uloga u ratu.

  • Novitović: Prioritet – priključenje evropskom mehanizmu zaštite i spasavanja

    Novitović: Prioritet – priključenje evropskom mehanizmu zaštite i spasavanja

    Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave Civilne zaštite /RUCZ/ Milan Novitović izjavio je da pred BiH i Republikom Srpskom izuzetno aktivan period, posebno u pogledu priključenja Evropskom mehanizmu zaštite i spašavanja.

    Cilj je, najavljuje on, da timovi RUCZ budu opremljeni i obučeni u skladu sa najvišim evropskim standardima, a da Republika Srpska bude u mogućnosti da pruži kvalitetnu pomoć svakoj članici Evropskog mehanizma zaštite i spašavanja u situaciji kada im je to potrebno, kao i da Srpska u slučaju prirodne nesreće ili katastrofe može da zatraži i prihvati pomoć evropskih partnera.

    Novitović u intervjuu Srni ističe da su EU i Savjet ministara uradili prijedlog sporazuma o učestvovanju BiH u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i da se nada da će taj dokument uskoro biti na dnevnom redu Vlade Republike Srpske, nakon čega ovaj dokument ide na razmatranje i odlučivanje u Savjet ministara i Predsjedništvo BiH.

    “Evropski mehanizam zaštite i spašavanja jeste velika porodica od koje smo u prethodnom periodu imali značajnu pomoć i pristup sredstvima evropskih fondova, a ta sredstva iskorištena su za obuku pripadnika naših specijalizovanih timova za spašavanje na vodi i pod vodom”, pojašnjava Novitović.

    Prvi čovjek RUCZ dodaje da, na planu zaštite i spašavanja, RUCZ sarađuje i sa Federalnom upravom Civilne zaštite, poštujući sporazum koji su potpisale obje entitetske vlade, a izuzetna saradnja ostvarena je i sa Odjeljenjem za bezbjednost distrikta Brčko.

    Prema njegovim riječima, RUCZ je u proteklom periodu, osim sa zemljama EU, zapažene rezultate ostvario i na planu saradnje sa Srbijom, Ruskom Federacijom, Turskom, SAD i drugim međunarodnim partnerima.

    U PLANU UNAPREĐENJE VATROGASNO-SPASILAČKOG SISTEMA

    “Ono na čemu moramo intenzivno raditi u narednom periodu jeste striktno sprovođenje Zakona o zaštiti i spašavanju, odnosno uvođenju pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica u sistem civilne zaštite. Trenutno je u toku obuka 100 vatrogasaca za spašavanje na vodi u skladu sa međunarodnim Reskju tri standardom. Prvi dio obuka završen je u Trebinju, a slijede obuke u Banjaluci i Bijeljini”, navodi Novitović.

    Što se tiče vatrogasno-spasilačkih jedinica, ističe on, veliki izazov je u uspostavljanju protivpožarne zaštite na Međunarodnom aerodromu Banjaluka.

    On najavljuje da u narednom periodu RUCZ izlazi pred Vladu Republike Srpske sa prijedlogom za uspostavljanje specijalizovanih jedinica koje će u svoje redove privući i pripadnike MUP-a, Helikopterskog servisa Republike Srpske i drugih institucija i organizacija koje raspolažu materijalno-tehničkim sredstvima i stručnim kadrom koji bi trebalo da budu u funkciji sistema civilne zaštite.

    “Moramo da dodatno razvijamo i saradnju sa Crvenim krstom Republike Srpske putem materijalno-tehničkog opremanja, ali i zajedničkih obuka naših pripadnika. Naš zadatak jeste i uspostavljanje efikasnije saradnje i koordinacije sa gorskim službama spašavanja i nevladinim organizacijama koje su Zakonom o zaštiti i spašavanju definisani kao subjekti zaštite i spašavanja”, poručuje Novitović.

    On je najavio nastavak intenziviranje saradnje RUCZ sa Planinarskim savezom, aero-klubovima, ronilačkim klubovima i drugim subjektima zaštite i spašavanja, kao i podmlađivanje kadra u RUCZ.

    “Uskoro će biti objavljen javni poziv za nabavku objekata mobilizacijsko-logističkih centara i centara za obuku što će biti ozbiljna investicija i veliki znak podrške Vlade Republike Srpske svim aktivnostima, zadacima i ciljevima kojima stremi RUCZ”, zaključio je Novitović.

    VLADA SRPSKE – ZNAČAJAN OSLONAC I SNAŽNA PODRŠKA EFIKASNOM RADU RUCZ

    On navodi da Vlada Republike Srpske stoji iza svih aktivnosti i procesa koje sprovodi RUCZ, pružajući joj u kontinuitetu značajnu institucionalnu i finansijsku podršku, što je jasno vidljivo u budžetu Srpske.

    “Pripadnici RUCZ, osim redovnih programskih zadataka, rade i poslove deminiranja na području Republike Srpske u skladu sa godišnjim planom deminiranja i listom prioritetnih područja, koje je na prijedlog RUCZ usvojila Vlada Republike Srpske”, naglašava Novitović.

    SRPSKE DEMINERE KRASE HRABROST, POSVEĆENOST I POŽRTVOVANOST

    Ovoliko godina poslije rata, ističe on, ne smije biti zaboravljen značaj sektora za deminiranje, posvećenost, hrabrost i požrtvovanje njegovih pripadnika, tim prije jer je njihov rad i danas isto toliko rizičan koliko je bio i odmah u godinama nakon završetka rata u BiH.

    Prema njegovim riječima, moguće je da interesovanje javnosti za proces deminiranja možda i opada, ali se i pored toga ne smije dozvoliti da ono padne ispod dozvoljenog nivoa, odnosno da se na neki drugačiji način ili drugim očima gleda na posao koji danas obavljaju demineri.

    Novitović je naveo da Sektor za deminiranje i RUCZ imaju odličnu saradnju sa Centrom za uklanjanje mina u BiH /MAK/, kao i da je izuzetno razvijena i saradnja sa Oružanim snagama BiH, odnosno bataljonom za deminiranje.

    “Pripadnici našeg deminerskog sektora razvijaju saradnju i sa drugim relevantnim institucijama, kao što je Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, tako da su velike površine šume i poljoprivrednog zemljišta u samom vrhu prioriteta za deminiranje”, rekao je v.d. direktora RUCZ Republike Srpske.

    Novitović je dodao da RUCZ, u saradnji sa međunarodnim organizacijama poput ITF-a /Internešnel trast fond/, radi na uspostavljanju protokola kako bi nakon 27 godina od rata bile obezbijeđene međunarodne donacije da u narednim godinama teritorija Republike Srpske bude bez mina.

    RUCZ BRINE I O PRIVREDNOM RAZVOJU LOKALNIH ZAJEDNICA

    “U saradnji sa lokalnim zajednicama definišemo projekte koji utiču na razvoj privrednih aktivnosti opština u Republici Srpskoj. Konkretno, kada je projekat aerodroma u Trebinju postao aktuelan, RUCZ je sa svojim deminerskim timovima izvršio deminiranje kompletne površine koja je u obuhvatu građevinskih radova, a trenutno radi i u širem obuhvatu oko tog aerodroma u izgradnji”, pojašnjava Novitović.

    Prema njegovim riječima, sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj imaju jednak tretman kada je u pitanju rad RUCZ na deminiranju terena i njegova četiri takozvana A-deminerska tima tijesno sarađuju sa njima.

    “Osim što demineri RUCZ rade svoj osnovni posao predano i požrtvovano, rizikujući život, oni redovno ispunjavaju i druge obaveze i zadatke koji se nađu pred RUCZ, a tiču se elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa. Vlada Republike Srpske ima puno razumijevanje za sve što pripadnici RUCZ i njenih specijalizovanih timova rade i izdvaja sredstva za njihovu obuku, opremu i organizaciju”, navodi Novitović u intervjuu Srni.