Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas za Tanjug da u dokumentima EU nigdje ne piše da Srbija mora da prizna samoproglašeno Kosovo.
Na pitanje Tanjuga da razjasni ono što je ostalo nedorečeno sa Prespa foruma u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, da u dokumentima EU piše da Srbija mora da prizna Kosovo, predsjednik Hrvatske je odgovorio da nigdje ne piše da Srbija mora da prizna Kosovo da bi pristupila EU.
On je rekao da je ovo posljednji put da priča na tu temu.
Lideri zemalja članica NATO-a donijeli su odluku u vezi sa novim mjerama sa ciljem pojačavanja prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući BiH, navodi se u deklaraciji koja je danas usvojena na Samitu Alijanse u Madridu.
U deklaraciji se navodi da su lideri Alijanse, u svjetlu promijenjenog bezbjednosnog okruženja u Evropi, donijeli odluku u vezi sa mjerama kojima će pojačati podršku partnerima, uključujući BiH, Gruziju i Moldaviju.
“Radićemo sa njima da izgradimo njihov integritet i elastičnost, razvijemo njihove kapacitete i podržimo političku nezavisnost. Takođe ćemo povećati našu podršku partnerima sa juga kada se radi o izgradnji kapaciteta”, ističe se u deklaraciji.
Saveznici su najstrože osudili rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, pozivajući Rusiju na punu odgovornost za ono što su nazvali “humanitarnom katastrofom”.
Oni su poručili da Rusija mora smjesta da prekine operaciju i povuče se iz Ukrajine, kao i da osigura bezbijedan, neometan i održiv humanitatni pristup, dok je Bjelorusija pozvana da “prestane da bude saučesnik u ratu”.
Lideri su pozdravili učešće predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog na samitu, kao i drugih zvaničnika, uključujući ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića.
U dokumentu je, između ostalog, potvrđena puna solidarnost sa vlastima i narodom Ukrajine.
Govoreći o prijetnjama Alijansi, lideri su upozorili na prijetnje iz Rusije i Kine, kao i na terorizam, kibernetički kriminal, hibritne i prijetnje iz svemira.
Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH, biće kandidat ove stranke za Predsjedništvo BiH na opšim izborima.
Kako je prenio portal Bild.ba nakon sastanka čelnika HDZ-a, ali i stranaka koje se okupljaju oko HNS-a, odlučeno je da će Krišto ući u duel sa Željkom Komšićem (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Iako se očekivalo kako će i na ovim izborima HDZ kandidovati predsjednika ove stranke Dragana Čovića, to se neće desiti, navodi ovaj portal.
Pored Čovića i Krišto, kao jedna od opcija za kandidaturu spominjao se i Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru, ali on nije dobio dovoljnu podršku HNS-a za kandidaturu.
Sastanak članova najužeg predsjedništva HDZ-a još traje, a na ovom sastanku bi se trebala donijeti odluka o kandidatskim listama pred izbore ali i ime kandidata za člana Predsjedništva BiH.
Borjana Krišto rođena je u Livnu, a od 1990. godina politički je aktivna. Karijeru je započela kao ministrica pravde u Vladi Kantona 10 1999. godine, a 2002. godine imenovana je ministricom pravde u Vladi FBiH što je funkcija koju je obavljala do 2006. godine.
Nakon izbora 2006. godine, Krišto je ušla u Predstavnički dom Parlamenta BiH, a 2010. godine bila je kandidat za Predsjedništvo BiH.
Tokom ovog mandata, Krišto je obavljala funkciju dopredsjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Čestitamo Vladi Republike Srpske osnivanje Agencije za lijekove, budući da je premijer, Radovan Višković, danas rekao da je Agencija osnovana.
Međutim, da bi građani, ali i potencijalni partneri, imali potpune informacije, pitamo premijera gdje se agencija nalazi, tačnu adresu, kontakt telefon, ko je direktor, rukovodstvo i kada su imenovani, rekao je narodni poslanik i potpredsjednik PDP, Igor Crnadak.Crnadak kaže da ovo nije prvi put da vlasti u Srpskoj prodaju maglu narodu.
– Sjetićemo se da je osnovano preduzeće aerodroma Trebinje, imalo zaposlene, samo što su zaboravili jednu „sitnicu“. Aerodrom niti je postojao, niti postoji. Čak su tada rekli da je aerodrom ostvario 100 odsto veći promet nego godinu ranije, samo što sa nepostojećeg aerodroma nije mogao poletjeti niti jedan avion. Toliko daleko je išlo i ide njihovo bahato ponižavanje ljudi. Nismo zaboravili ni da se na pitanje gdje je tačno predstavništvo Republike Srpske u Izraelu, za koje se iz budžeta izdvaja znatan novac, odgovor bio – na internetu. Nakon svega, pitanje gdje je ta navodno osnovana Agencija za lijekove je sasvim logično – navodi Crnadak.
Predsjednik SDS Mirko Šarović rekao je da će građanima BiH biti bolje kada strance u Ustavnom sudu BiH zamijene domaće sudije.
Legitimno je pravo, a to je i među 14 prioriteta koje je BiH dostavila Evropska komisija, da uložimo napor unutar BiH i da trojicu stranaca u Ustavnom sudu BiH zamijene domaće sudije – rekao je Šarović novinarima u Banjaluci.
On je rekao da je Ustavni sud BiH ustavna kategorija, ali da je davno izašao iz onog što bi trebalo da bude jer u njemu sjede trojica stranih sudija.
– Ova ustavna kriza zbog odluka Ustavnog suda BiH, bez obzira što se jedni u BiH osmjehuju i misle da je to dobro, a drugi se srde i nezadovoljni su, generalno stvara lošu atmosferu – rekao je Šarović.
Govoreći o koracima SDS u narednom periodu kada je riječ o pomoći građanima u ovim kriznim vremenima, Šarović je naglasio da će prioritet ove stranke biti smanjenje akciza na gorivo i stope PDV.
Šarović je rekao da je važno i da Republika Srpska očuva dobre odnose sa Srbijom, istakavši da je ova zemlja sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem na čelu pružila veliku materijalnu pomoć Srpskoj.
Kada je riječ o predstojećim opštim izborima u BiH, Šarović je naglasio da ova stranka razgovara sa drugim partijama i da je važno da se uveća opozicioni kapacitet i stvori jak blok stranaka.
Šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić smatra da je neophodna subvencija države od 10 odsto na otkupnu cijenu pšenice u Srpskoj.
– Ko god pobijedi na oktobarskim izborima, a ja mislim da će pobijediti opozicija na čelu sa SDS, gradićemo odnose Srpske sa Srbijom na najvišem mogućem nivou i tim doprinijeti dobrim odnosima Srbije i sa Bosnom i Hercegovinom. U tom smislu moja očekivanja su pozitivna – poručio je Mirko Šarović.
Šarović je, odgovarajući na pitanja novinara da prokomentariše pisanje pojedinih medija u Srbiji koji su objavili da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD, na Vidovdan izvršio određenu vrstu napada na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kazao da nije kompetentan i pozvan da govori o tim temama.
Šarović je istakao da je SDS uvijek nastojao da daje doprinos saradnji Srpske i Srbije i da je posvećivao pažnju da tu saradnju nikada na bilo koji način ne naruši. On je izrazio zahvalnost Srbiji i njenom rukovodstvu na podršci koju daje Srpskoj.
– Srbija je u proteklim godinama u značajnoj mjeri finansijski i na mnoge druge načine pomagala Republiku Srpsku i njene lokalne zajednica i u pitanju su milionski iznosi – podsjetio je Šarović.
On je poručio da se dobri odnosi Srbije i Srpske moraju njegovati bez obzira na rezultate izbora.
– Za građane Republike Srpske, kao i za ljude koji se bave politikom, bez obzira da li je riječ o poziciji ili opoziciji suštinski su bitni i prioritetni dobri odnosi sa Republikom Srbijom i njenim rukovodstvom – poručio je Šarović.
Govorio sam o problemu BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola miliona državljana EU, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Ko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji učestvuje na samitu NATO u Madridu.
Takođe, nije propustio priliku da uputi kritiku hrvatskoj vladi, čije članove je nazvao “dvorskim ludama”.
“Srećom, niko nije primijetio da nema tih dvorskih luda… Ne moraš biti u mom društvu, ali neko treba da predstavlja vladu”, rekao je hrvatski predsjednik ocijenivši to neodgovornim.
Naveo je da “ne gaji iluzije da će američki predsjednik posvetiti pet minuta svog vremena” za priču o BiH. “Hrvatska mora napraviti sve da informacija, činjenice, argumenti budu dostupni svima. I onda, ako vidimo da ne ide, reći – dosta. Mi nikoga ne gazimo. Mora se igrati po pravilima”, rekao je Milanović i dodao:
“Ono što smo čuli ovdje pedeset puta je poredak temeljen na pravilima. To jako lijepo zvuči, ali toga se teže pridržavati”.
Istakao je da posao Hrvatske nije samo da traži tuđu pažnju i razumijevanje, ali u nekim stvarima, smatra, treba se poslužiti alatima, kao što je blokada.
Kao primjer je naveo Tursku koja je, kako je rekao, Švedskoj uzela dio identiteta.
“Vidjećemo kako će se to završiti. To se zove pritisak, ne ucjena”, rekao je Milanović.
Povezujući sve to sa BiH, ponovio je da tamo za Hrvata glasaju ljudi koji nisu Hrvati, pa čak i da se noć prije izbora neki Hrvati deklarišu u nešto što nikada nisu bili, prenosi N1.
Milanović se ponovo osvrnuo na nedavni samit lidera EU kada su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, a BiH, kako je kazao, čvrgu.
“To je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja”, rekao je Milanović i dodao da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se, smatra, drugačije ponašale.
On je rekao da su neke države iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi.
“Neke države su primile stotine hiljada i miliona prognanih. Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije”, rekao je Milanović, prenijeli su hrvatski mediji.
izjavio je danas da koliko god bila važna poruka Finskoj i Švedskoj da se priključe Alijansi, Rusija je napala Ukrajinu i taj sukob prijeti da se prelije.
“Dnevno, zavisi koga slušate. Po nekima Ukrajina samo što nije pobijedila, a po drugima samo što se nije raspala, a svi su na strani Ukrajine. Ovo je konflikt koji prijeti sve više i više da se prelije”, rekao je Milanović u odgovoru na pitanje da li će NATO nakon ovog samita biti snažniji.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izrazio je tokom sastanka sa ambasadorom Bugarske u BiH Valerijem Jotovim razočarenje odnosom pojedinih članica EU prema evropskom putu BiH i generalnim ignorisanjem zapadnog Balkana.
Tegeltija je tokom nastupne posjete Jotova zahvalio Bugarskoj na kontinuiranoj podršci evropskim stremljenjima BiH, te konkretnoj, prijateljskoj pomoći tokom pandemije i projektima obnove koje sprovodi u BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara.
On je upoznao bugarskog ambasadora o trenutnoj političko-ekonomskoj situaciji u BiH i regionu, sa posebnim osvrtom na proces evropskih integracija.
Na sastanku su istaknuti dobri i prijateljski bilateralni odnosi bez otvorenih pitanja i iskazana potreba za unapređenjem ekonomskih odnosa sa posebnim osvrtom na povećanje spoljnotrgovinske razmjene.
Tegeltija je poželio Jotovu uspješan diplomatski rad i ugodan boravak u BiH.
Redžep Tajip Erdogan je izgurao svoje – Turska je, kako je saopšteno u utorak iz njegove kancelarije, “dobila ono što je željela” od Švedske i Finske i konačno pružila svoju punu podršku njihovom prijemu u NATO.
Erdogan se u utorak, uoči otvaranja samita NATO u Madridu, sastao sa finskim kolegom Saulijem Ninisteom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Finska i Švedska su 18. maja zbog rata u Ukrajini zvanično podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u alijansu. Turska je inicijalno blokirala njihove prijave, smatrajući da dvije zemlje imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je vodila 38-godišnju pobunu protiv Turske tokom koje su stradale desetine hiljada ljudi. Ankara tvrdi da Švedska i Finska kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. i traži od ove dvije države da odobre zahtjeve za izručenje osoba.
– NATO je bezbjednosni savez i ne možemo da prihvatimo da teroristi budu u njemu – rekao je sredinom maja turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
On je u srijedu upozorio da će samit NATO, koji je počeo u Madridu, da iskoristi kako bi dokumentovano dokazao da su Finska i Švedska “licemjerne” u borbi protiv terorizma i dodao da Švedska i Finska moraju da ispune očekivanja Ankare.
Erdogan je kasnije istog dana ipak popustio, te nakon sastanka sa predsjednikom Finske i premijerkom Švedske potvrdio podršku politici otvorenih vrata NATO potpisujući zajedničku izjavu.
Kako piše “Gardijan”, sporazum podrazumeva da Finska i Švedska ukinu svoj embargo na oružje, izmijene svoje zakone o terorizmu, podrže Tursku u njenom sukobu sa PKK i prestanu da podržavaju sirijsku pridružnicu ove partije, Jedinice narodne odbrane. Erdogan je danas objavio sedam tačaka sporazuma sa Švedskom i Finskom, preneo je Index.hr.
Šta je Turska dobila?
Finska i Švedska će brzo i temeljno rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam, uzimajući u obzir informacije, dokaze i obavještajne podatke koje je dostavila Ankara, te istražiti i zabraniti sve aktivnosti finansiranja i regrutacije PKK i drugih terorističkih organizacija.
Tri zemlje su se obavezale na borbu protiv dezinformacija i sprečavanje zlupotrebe domaćih zakona u korist terorističkih organizacija, uključujući aktivnosti koje potiču na nasilje protiv Turske. Finska i Švedska osiguraće da njihovi odgovarajući nacionalni regulatorni okviri za izvoz oružja omoguće nove obaveze prema saveznicima i odražavaju njihov status članica NATO.
Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, od čega šest članova PKK i šest članova Fetoa od Finske, a 10 članova PKK i 11 Fetoa od Švedske, objavio je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, prenio je Index.hr, dodajući da je Feto pokret sveštenika Fetulaha Gulena, nekadašnjeg saveznika a danas protivnika Erdogana, kojeg ovaj smatra krivcem za pokušaj puča.
Fred Kemp, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog saveta, ocijenio je da je Erdogan “vješto iskoristio ovaj trenutak maksimalne prednosti da izvuče najviše moguće za svoje turske bezbjednosne interese i domaću politiku”.
– Sve u svemu, ovo je bila maestralna igra Erdogana – zaključio je Kemp.
Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović nije potpisao predložene zaključke na sastanku ministara saobraćaja u Lionu, na kojem se govorilo o boljoj povezanosti Evrope.
Mitrović zaključke nije potpisao s obzirom na to da se u prvom pasusu zaključaka spominje “agresija Rusije na Ukrajinu”.
“Dostavljeni zaključci koji su stigli prije nekih četiri ili pet dana su promijenjeni i danas pred sobom imamo zaključke, ustvari dodatak prvog pasusa u kome se pominje agresija Rusije”, rekao je Mitrović i pojasnio da saglasnost za potpisivanje ovih zaključaka treba da da Predsjedništvo BiH.
On je zamolio učesnike i organizatore sastanka da mu se omogući naknadno potpisivanje kada dobije saglasnost od Predsjedništva koje je, kako je istakao, jedino nadležno.
“Molim vas isto tako da imate u vidu osjetljivost koja je u BiH, jer imamo tri naroda i te stvari zaista moramo usaglasiti kako bi BiH imala zajednički stav i mogla zajednički nastupati”, zaključio je Mitrović.
NATO je pozvao Švedsku i Finsku da postanu članice te vojne alijanse, navodi se u zajedničkom saopštenju koji je objavljen danas na samitu NATO u Madridu.
U dokumentu se ističe da će pristupanjem Švedske i Finske te zemlje biti bezbjednije, NATO jači, a evro-atlantski region bezbjedniji.
Rusija, koja je do sada bila označena kao saveznik, u saopštenju je opisana kao “najznačajnija i direktna prijetnja bezbjednosti saveznika”.
Navodi se i da je NATO obećao da nastavi da pruža pomoć Ukrajini i usaglasio paket pomoći za modernizaciju odbrambenog sektora te zemlje, prenosi Rojters.
Dodaje se da je Alijansa odlučila i da značajno ojača sopstvenu odbranu i odvraćanje.
U dokumentu stoji da su se saveznici obavezali da rasporede dodatne robustne snage visoke pripravnosti na istočnom krilu.
NATO je u saopštenju Kinu opisao kao izazov za interese, bezbednost i vrednosti Alijanse i kao zamlju koja pokušava da podrije međunarodni poredak zasnovan na pravilima.