Autor: INFO

  • Pucnjava u Kopenhagenu, ubijeno nekoliko ljudi

    Pucnjava u Kopenhagenu, ubijeno nekoliko ljudi

    Danska policija objavila je da je nekoliko ljudi ubijeno u trgovačkom centru u Kopenhagenu, a da je uhapšena jedna osoba. Nekoliko osoba je ubijeno, a broj ranjenih još nije poznat.

    Rekli su da im motiv ubice još nije jasan.Uhapšen je 22-godišnji danski državljanin.

    Danska policija je na Twiteru nakon napada objavila da su policajci upućeni u tržni centar nakon dojave o pucnjavi, prenosi agencija Rojters.

    Oni su savjetovali građanima da ostanu na licu mjesta i sačekuju pomoć policije.

    Policija je objavila da je osumnjičeni uhapšen, ali nisu dali nikakve detalje.

    “U vezi s pucnjavom u Fieldsu uhapšena je jedna osoba. Trenutno nismo u mogućnosti reći više o identitetu te osobe. Na licu mjesta je puno policajaca”, napisali su.

    U odvojenom tvitu su pozvali sve ljude koji su bili u trgovačkom centru Fields da kontaktiraju rodbinu.

    Na društvenim mrežama osvanuli su snimci ljudi koji u strahu trče ulicama.

  • Bitka na Kozari – simbol stradanja i otpora

    Na Mrakovici je obilježeno 80 godina od bitke na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je ubijeno oko 40.000 civila, a 68.000 je odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.

    Ovaj značajan istorijski događaj organizuju odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.

    Obilježavanju su prisustvovali zvaničnici Republike Srpske i Srbije.

    Foto: RTRS
    Foto: RTRS

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska i Srbija šalju jedinstvenu poruku danas da stradanje srpskog naroda na Kozari ne smije biti zaboravljeno. Kozaračka epopeja živi i živjeće – rekao je Dodik na obilježavanju

    On je istakao da je zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ranije dogovorio da zajedno obilježavaju važne datume iz srpske istorije, a jedan od tih je Kozara.

    Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin poručio je danas na Mrakovici na obilježavanju 80 godina od Bitke na Kozari da se ne stvara srpski svijet da bi nekom prijetio, već da se ne bi ponovila Kozara.

    Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor poručio je da sadašnje generacije i danas grije sunce slobode za koje su se borili i živote dali njihovi preci.

    • Nema čovjeka među nema koji ne zna koliki je značaj i kolika je važnost Bitke na Kozati za nas Srbe, koliko je nedužnih civila stradalo, koliko je majki i djece otjerano u logore. Kolika je cijena slobode zauvijek će nas podsjećati imena koja su urezana u Memorijalni zid u okviru Spomen-kompleksa – rekao je Јavor.

    Kod spomen-krsta parastos stradalim služilo je sveštenstvo Eparhije banjalučke, a nakon toga su položeni vijenci i cvijeće na centralni spomenik.

    Zvaničnici Republike Srpske i Srbije, delegacije i predstavnici SUBNOR-a i organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog položili su danas vijence na centralno spomen-obilježje na Mrakovici, povodom obilježavanje 80 godina od Bitke na Kozari.

    Vijenac su u ime institucija Republike Srpske položili srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, ministar rada i boračko-invalidske Republike Srpske Duško Milunović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač.

    Vijence su položili i izaslanik predsjednika Srbije ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i ministar rada, zapošljavanja, boračke i socijalne zaštite Darija Kisić Tepavčević.

    Cvijeće kod spomenika položile su i delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, poslanika u Parlamantarnoj skupštini BiH, srpski predstavnici u institucijama BiH, gradonačelnici i načelnici opština u Srpskoj.

    Na spomen-obilježje cvijeće su položile i delegacije Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka, generali u Oružanim snaga BiH, delegacije SUBNOR-a Republike Srpske i Srbije, udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Republike Srpske i Srbije, Udruženja antifašista iz Bjelovara, te predstavnici organizacija i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Neprijateljska ofanziva na Kozaru pod kodnim nazivom “Zapadna Bosna” počela je 10. juna 1942. godine, što je bio uvod u jedan od nastrašnijih zločina počinjenih nad srpskim narodom ikada.

    Njemačke i ustaške jedinice sa oko 35.000 vojnika zatvorile su obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti, a u opkoljenom području 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo je zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila.

    Tokom neprijateljske ofanzive na Kozari i u Potkozarju spaljeno je, uništeno i opljačkano 140 sela.

    Partizanske jedinice su u noći 3. na 4. juli 1942. godine, nakon intenzivne bitke, probile obruč kod brda Patrija između Prijedora i Kozarske Dubice.

    Iz neprijateljskog obruča uspjelo se probiti oko 800 boraca i 10.000 civila, dok je zarobljeno 68.600 srpskih civila, među kojima više od 23.000 djece koji su odvedeni u logore Јasenovac i Staru Gradišku, gdje su podvrgnuti mučenju i najsurovijim metodama usmrćivanja.

  • Obilježavanje 80 godina od bitke na Kozari

    Obilježavanje 80 godina od bitke na Kozari

    Na Mrakovici će danas biti obilježeno 80 godina od bitke na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je ubijeno oko 40.000 civila, a 68.000 je odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.

    Ovaj značajan istorijski događaj organizuju odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.

    Neprijateljska ofanziva na Kozaru pod kodnim nazivom “Zapadna Bosna” počela je 10. juna 1942. godine, što je bio uvod u jedan od nastrašnijih zločina počinjenih nad srpskim narodom ikada.

    Njemačke i ustaške jedinice sa oko 35.000 vojnika zatvorile su obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti, a u opkoljenom području 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo je zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila.

    Tokom neprijateljske ofanzive na Kozari i u Potkozarju spaljeno je, uništeno i opljačkano 140 sela.

    Partizanske jedinice su u noći 3. na 4. juli 1942. godine, nakon intenzivne bitke, probile obruč kod brda Patrija između Prijedora i Kozarske Dubice.

    Iz neprijateljskog obruča uspjelo se probiti oko 800 boraca i 10.000 civila, dok je zarobljeno 68.600 srpskih civila, među kojima više od 23.000 djece koji su odvedeni u logore Јasenovac i Staru Gradišku, gdje su podvrgnuti mučenju i najsurovijim metodama usmrćivanja.

  • Blagi rast broja oboljelih od korone u Banjaluci u posljednje dvije sedmice

    Blagi rast broja oboljelih od korone u Banjaluci u posljednje dvije sedmice

    U Banjaluci je u posljednje dvije sedmice zabilježen blagi porast broja oboljelih od kovida 19 sa blažom kliničkom slikom i simptomima jače prehlade, rekla je Srni načelnik Higijensko-epidemiološke službe banjalučkog Doma zdravlja Mirjana Miljković.

    Miljkovićeva je navela da je ovo donekle očekivano s obzirom na ljetni period, česta putovanja i povećane kontakte.

    Ona je rekla da je teško prognozirati kakva će biti epidemiološka situacija u budućnosti, dodavši da se na jesen može očekivati porast broja oboljelih, s obzirom da se više boravi u zatvorenom prostoru, te je i veća mogućnost širenja kapljičnih infekcija u koje spada i kovid 19.

    Miljkovićeva je podsjetila da je epidemiološka situacija od marta do prve polovine juna bila relativno povoljna, jer je prijavljeno manje oboljelih od kovida 19, a samim tim manji je i broj hospitalizovanih.

    Ona je pozvala građane da se vakcinišu, naglasivši da je vakcinacija najbolji način da se zaštite od obolijevanja od kovida 19 i težih oblika ove bolesti.

    Miljkovićeva je navela da je od marta 2021. godine u Domu zdravlja u Banjaluci vakcinisano oko 60.000 građana, od čega je najveći broj sa dvije doze.

    Ona je dodala da je od početka pandemije na području grada Banjaluka od virusa korona oboljelo 45.115 ljudi, preminulo je 1.315, dok su trenutno aktivna 82 slučaja zaraze.

  • Lukašenko zaprijetio Zapadu u slučaju napada na Bjelorusiju

    Lukašenko zaprijetio Zapadu u slučaju napada na Bjelorusiju

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u subotu je zaprijetio vojnom odmazdom svakome tko napadne njegovu zemlju budući da napetosti oko rata u susjednoj Ukrajini i dalje rastu.

    Govoreći večer uoči bjeloruskog Dana neovisnosti zemlje, Lukašenko je rekao da je naredio svojim oružanim snagama da gađaju „središta odlučivanja” zapadnih prijestolnica u slučaju napada na Bjelorusiju, prenosi bjeloruska novinska agencija Belta.

    „Ne dirajte nas i mi nećemo dirati vas”, poručio je.

    „Ako se samo usudite napasti, kao što oni planiraju, na jugu Gomel ili rafineriju nafte Mozyr, zračnu luku, uzletišta u Luninetsu ili Brestu, odgovor će biti momentalan. U jednoj sekundi! Imamo čime odgovoriti”, rekao je Lukašenko i naglasio da su središta nadohvat ruke projektila te da neće gledati tko sjedi u uredima ili palačama, nego da će odgovor biti nedvosmislen.

    Izjavio je i da je njegov zadatak kao predsjednika da štiti zemlju, prenosi Belta.

    Unatoč činjenici da je Rusija bila ta koja je započela rat u Ukrajini, Moskva i njen vjerni saveznik Minsk opetovano se pokušavaju prikazati kao žrtve navodne neprijateljske politike Zapada i NATO-a.

    Strahovalo se da će se Bjelorusija službeno priključiti Rusiji u ratu otkako je započeo sukob u Ukrajini krajem veljače, a Lukašenko je priznao da su ruski projektili ispaljeni na Ukrajinu s bjeloruskog teritorija u prvim tjednima invazije.

    NATO je početkom tjedna na madridskom summitu odlučio značajno ojačati svoje istočno krilo te započeti proces primanja Finske i Švedske u obrambeni savez.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potom je najavio svoju namjeru da odgovori na moguće prebacivanje vojnika NATO-a u Finsku s proporcionalnim raspoređivanjem ruskih trupa u regiji.

  • Uganda otkrila depozite zlata vrijedne 12 biliona američkih dolara

    Uganda otkrila depozite zlata vrijedne 12 biliona američkih dolara

    Uganda je objavila da je nakon nekoliko provedenih istraživanja otkrila 31 miliona metričkih tona zlata koje čekaju na iskopavanje.

    Glasnogovornik Ministarstva energetike i razvoja minerala u Ugandi, Solomon Muyita, rekao je da su ovi izvještaji usmjereni na privlačenje rudara zlata i ulagača u kripto sektor.

    U nastojanju da potakne ekonomiju zemlje, ugandska vlada licencirala je kinesku kompaniju za rudarenje zlata Wagagai da započne proizvodnju proizvoda od zlata u okrugu Busia. Kompanija je započela izgradnju svoje rafinerije zlata u vrijednosti od 200 miliona dolara 2016. godine. Muyita je rekao da bi se otkriveno zlato moglo odmah početi iskopavati.

    Lokalno rafiniranje zlata moglo bi povećati broj radnih mjesta i poboljšati pružanje socijalnih usluga onima koji žive u blizini mjesta vađenja minerala.
    Predsjednik Ugande Yoweri Museveni pozvao je na lokalno pročišćavanje robe, nazivajući svaku vanjsku rafineriju kriminalnom.

    “Kriminalno je da se bilo tko zalaže za nastavak izvoza sirovina iz Africi, kada postoji 90 posto veća vrijednost u tom proizvodu nego što dajete strancima,” rekao je Museveni.

    Tan Chun Chi, generalni direktor kompanije Wagagai za rudarenje zlata, kaže da je investicija dosegla 60 miliona dolara. Objašnjava da su zaostajali u izgradnji zbog neposjedovanja dvije dozvole. Kompanija je u martu dobila dozvolu za proizvodnju zlata i ima 21-godišnji zakup za rudnik zlata. Očekuju da će iskopavanje zlata početi u julu 2023. godine.

    Kineska kompanija je uložila 200 miliona dolara u izgradnju rafinerije. Uprkos svom zlatu otkrivenom u zemlji, postoje velike poteškoće u rudarenju što utiče na količinu rude koja se svake godine iskopa, a koja iznosi 2.500 do 3.000 metričkih tona.

  • Njemačka priprema planove ukoliko dođe do nestašice gasa, smanjit će industrijsku proizvodnju

    Njemačka priprema planove ukoliko dođe do nestašice gasa, smanjit će industrijsku proizvodnju

    Njemačke zalihe ruskog plina trenutno su jako male te zbog toga ova država već počinje sa strategijom koja bi trebala funkcionisati i pomoći građanima ukoliko dođe do nestašice.

    Njemački energetski regulator naveo je prioritetne oblasti koje bi imale zaštićen pristup struji ako ove zime dođe do ozbiljnih nestašica plina, od domaćinstava i bolnica do farmaceutskih kompanija i proizvođača papira.

    “Proizvodi i usluge za zabavu će biti manje važni… Bazeni očigledno nisu kritični, kao ni pravljenje čokoladnih keksa. Ukoliko dođe do nestašice, prvo ćemo smanjiti industrijsku potrošnju”, rekao je Klaus Mueller, šef nadzornog tijela njemačke Federalne mrežne agencije.

    Mueller kaže i da je sloboda štampe od velike važnosti u kriznim situacijama, te da smatra da će potražnja za informacijama biti velika i da će zbog toga ovaj sektor morati funkcionisati.

    Njemačka je prošlog mjeseca pokrenula dva plana za hitne slučajeve nakon što je Rusija smanjila svoju isporuku preko gasovoda “Sjeverni tok 1”.

    Grad Hamburg dodijelit će toplu vodu za privatna domaćinstva i tako ograničiti maksimalnu temperaturu grijanja u slučaju akutne nestašice plina.

    Vlada apeluje na građane i velike kompanije da smanje potrošnju gasa i pomognu državi da tako napuni svoje kapacitete gasa do zime. Međutim, razmatraju se i nove mjere ukoliko se desi da gasa nestane.

    “U slučaju akutne nestašice gasa, topla voda može biti dostupna samo u određeno doba dana u hitnim slučajevima”, rekao je senator za okoliš iz Hamburga Jens Kerstan, a prenosi list Welt am Sonntag.

  • Rama: Dio nove luke Porto Romano u Draču biće baza NATO

    Rama: Dio nove luke Porto Romano u Draču biće baza NATO

    Albanski premijer Edi Rama potvrdio da će dio nove luke Porto Romano u Draču biti baza NATO.

    Rama je to rekao po povratku sa NATO samita održanog u Madridu.

    Inače, Luka Porto Romano je planirana da bude najveća trgovačka luka na Jadranu, ali je Rama rekao da će imati i vojni dio.

    “Uskoro se vraćamo u Brisel da nastavimo razgovore o našem predlogu za uspostavljanje pomorske baze NATO-a u novoj luci Drač”, rekao je Rama, prenijeli su albanski mediji.

    On je dodao da će vojnu bazu graditi i sufinansirati Albanija i NATO.

  • Skoro dvije trećine hrvatskih građana je za dobre odnose sa Srbijom

    Skoro dvije trećine hrvatskih građana je za dobre odnose sa Srbijom

    Skoro dvije trećine hrvatskih građana smatra da bi Hrvatska i Srbija morale da imaju dobre međusobne odnose (65,4 odsto), dok je 11 odsto protiv takvog stava, rezultati su istraživanja koje je za hrvatski RTL uradila agencija Promocija plus.

    Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 odsto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).

    Članstvo Hrvatske u NATO, prema ovom istraživanju, podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u Alijansi.

    Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 odsto prema 51,8 odsto), te mlađi u odnosu na najstarije.

    Polovina hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 odsto se ne slaže s takvim stavom.

    Muškarcima je češće nego ženama prihvatljiv ovaj stav o korisnosti članstva (52,5 odsto prema 43,5 odsto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u starosnoj grupi od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 odsto).

  • BiH u “narandžastom” zbog vrućina, temperature i do 40 sepeni

    BiH u “narandžastom” zbog vrućina, temperature i do 40 sepeni

    Za dijelove BiH za danas i sutra izdato je narandžasto upozorenje zbog visoke dnevne temperature vazduha i vrijednosti UV indeksa.

    Upozorenje se izdaje za period od 12.00 do 17.00 časova, objavljeno je na sajtu Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Dnevna temperatura vazduha biće od 33 do 39, lokalno do 40 stepeni Celzijusovih.