VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Dok nas Putin ne zaustavi… Ići ćemo do Berlina”

    “Dok nas Putin ne zaustavi… Ići ćemo do Berlina”

    Predsedavajući čečenskog parlamenta Magomed Daudov rekao je novinarima da čečenski borci u Ukrajini prvenstveno vode džihad da bi odbranili islam.

    Daudov kaže da će, ako ih Putin ne zaustavi, nastaviti dok ne stignu do Berlina.

    “Ako Bog da, nema sumnje da ćemo osvojiti Donjeck, Nikolajev, Herson, Odesu. Dok nas Vladimir Putin ne zaustavi, ako Bog da, ići ćemo do Berlina. Pobedićemo, nema sumnje”, rekao je on novinarima.

    “Kadirov igra veliku ulogu u džihadu”

    Dok Kremlj tvrdi da je Rusija pokrenula invaziju da bi “denacifikovala” Ukrajinu, čečenski lider kaže da se njihovi vojnici bore da brane svoju veru i zaštite svoje vrednosti.

    “Predsednik Vladimir Putin, danas Ramzan Kadirov, naša braća brane islam, to je prva i najvažnija stvar. Oni brane naše vrednosti. Brane veličanstvo Svevišnjeg. Ramzan Kadirov, lider Čečenije, igra veliku ulogu u ovaj džihad, kao i svi komandanti pod njegovim rukovodstvom. To je, pre svega, zbog vere u Svevišnjeg, zbog naših duhovnih vrednosti i našeg jezika”, rekao je Daudov.

  • “Sprega međunarodnih zvaničnika da modeliraju sud BiH”

    “Sprega međunarodnih zvaničnika da modeliraju sud BiH”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da ono što je nekada radio takozvani visoki predstavnik danas radi Ustavni sud BiH i da je vidljiva sprega međunarodnih zvaničnika u BiH da tako modeliraju taj sud.

    Komentarišući najavu Kristijana Šmita da će sutra djelovati po pitanju odluke Ustavnog suda BiH o formiranju Agencije za lijekove Republike Srpske, Košarac je danas novinarima u Banjaluci rekao da je vidljiva sprega i potreba dijela međunarodne zajednice da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH i da negira ustavne kapacitete institucija Srpske koje djeluju u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom BiH.

    “Kada legitimno na bazi zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske želimo da pokrenemo proceduru donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH onda nemamo podršku od određenih struktura iz Federacije BiH”, naveo je Košarac.

    On je rekao da Republika Srpska želi da eliminiše strane sudije iz Ustavnog suda BiH, pitajući u kojoj još zemlji sjede stranci u Ustavnom sudu tih zemalja.

    “U Ustavnom sudu BiH participiraju stranci, koji u pravilu zajedno sa bošnjačkim sudijama uvijek mogu donijeti odluke koje su štetne za Republiku Srpsku”, naveo je Košarac.

    On je dodao da se više puta čuje da neki političari iz Republike Srpske treba da budu sankcionisani, te napomenuo da je potrebno da kažu koji član Ustava BiH su prekršili.

    Košarac je naglasio da je Kristijan Šmit stranac u BiH i da institucije Republike Srpske djeluju u skladu sa Ustavom Srpske i Ustavom BiH.

    Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”. Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    Ustavni sud BiH sutra bi na plenarnoj sjednici u Sarajevu trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • Veliko interesovanje za pomoć od 100 KM, najčešće pitanje kako se maloljetnici mogu prijaviti

    Veliko interesovanje za pomoć od 100 KM, najčešće pitanje kako se maloljetnici mogu prijaviti

    Veliko je interesovanje mladih za prijavljivanje za jednokratnu pomoć od 100 KM, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva finansija RS.

    Podsjećamo, danas je počelo prijavljivanje mladih i trajaće do 25. jula. Pravo na pomoć imaju svi mladi, koji su na dan 1. jula 2022. godine imali od 16 do 29 godina, odnosno rođeni od 1. jula 1993. godine do 1. jula 2006. godine.

    “Veliko je interesovanje. Stiže nam mnogo pitanja koja se rješevaju u hodu”, navode iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da se najveći broj pitanja odnosi na to kako se maloljetna lica mogu prijaviti.

    “Da bi maloljetna lica dobila novčanu pomoć, potrebno je da otvore tekući račun u banci na svoje ime”, navode iz ministrstva.

    Kako ističu, razmotrili su sve mogućnosti, te su se se pripremili ukoliko dođe do pada sistema na samoj aplikaciji.

    “Za sada se sve odvija kako treba”, navode iz ministarstva.

  • Saopšteni konačni rezultati izbora u Srbiji

    Saopšteni konačni rezultati izbora u Srbiji

    Republička izborna komisija (RIK) objavila je danas konačne rezultate parlamentarnih izbora održanih u aprilu prema kojima je Lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”, osvojila 120 mandata u Skupštini Srbije.

    Stranka “Ujedinjeni za pobedu Srbije” osvojila je 38, a lista “Ivica Dačić – premijer Srbije” 31 mandat.

    Konačni rezultati saopšteni su nakon nekoliko ponovljenih glasanja na jednom biračkom mjestu u Velikom Trnovcu na jugu centralne Srbije.

    Saopštavanje konačnih rezultata omogućuje da od danas počne da teče zakonski rok od 30 dana za zakazivanje konstitutivne sjednice Skupštine Srbije.

    Na parlamentarnim izborima učestvovalo je ukupno 19 izbornih lista od kojih je 12 prešlo cenzus.

    U Srbiji su 3. aprila ove godine održani prijevremeni parlamentarni izbori i izbori za predsjednika Srbije, kao i lokalni izbori u 12 opština i dva grada, uključujući Beograd. Skupština Srbije broji 250 poslanika.

  • Milanović: Bojim se njemačkih vizija, jedino su ruske opasnije

    Milanović: Bojim se njemačkih vizija, jedino su ruske opasnije

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je prozvao Vladu Hrvatske na čijem je čelu Andrej Plenković zbog politike prema BiH ocijenivši je izdajničkom i upitao se zašto se HDZ ne bavi situacijom u BiH i lažnim kandidatima.

    Milanović je rekao da u BiH vlada hipertenzija i povišeni krvni pritisak.

    “Sad gledamo kako stranke, koje su bošnjačke, kandidiraju kandidate već, imamo imena i prezimena, ali time se naravno ne bavimo”, upozorio je Milanović.

    Izbori u BiH biće održani 2. oktobra, a rok za podnošenje listi s imenima kandidata istekao je u ponedjeljak.

    “Alijina stranka ima Hrvate za Dom naroda. Kako se to zove? Let iznad kukavičjeg gnijezda”, rekao je hrvatski predsjednik i ističe da mu neko objasni – šta rade Hrvati kao kandidati SDA na listama.

    Njemački Bundestag bi tokom jula trebalo da izglasa posebnu rezoluciju kojom bi odredio poziciju Njemačke prema BiH, na što se osvrnuo i Milanović.

    “Netko tko je njemački socijaldemokrat, tko je Bošnjak, radi na nacrtu deklaracije koja samo što nije prošla gdje se BiH zaziva kao građanska država, da se potaraca sve što ima neki nacionalni predznak”, rekao je Milanović i dodao da se se bojim njemačkih vizija.

    “Majke mi, jedino su ruske opasnije”, dodao je predsjednik Hrvatske.

    Upitao se šta radi Hrvatski sabor, samozadovoljni ljudi i HDZ.

    “Na godišnjem, zivkaju okolo za nekretnine ili možda namještaju ocjene svojoj djeci, ponavljačima”, rekao je Milanović i dodao da Izborni zakon BiH nije promijenjen, te da im spremaju omču.

    Osvrnuo se na političarke Zdravku Bušić, HDZ-ovu zastupnicu izabranu u izbornoj jedinici za dijasporu te evroparlamentarku Željanu Zovko.

    “Što radi Zdravka Bušić koja nema veze s BiH i radi isključivo ono što joj Plenković kaže. A ova iz Brisela Zovko, kupila je stan u Splitu i uopće se ne misli vraćati u Hercegovinu. Dragan Čović živi u Mostaru. Najveći lopov Dragan Čović. Sad nije kandidat, je li to u redu? Kandidat je Borjana Krišto”, dodao je.

  • Države se odrekle uglja pa mu se vraćaju

    Države se odrekle uglja pa mu se vraćaju

    Svijet gladan energije okreće se uglju, jer nestašice prirodnog gasa i nafte, pogoršane ruskim ratom protiv Ukrajine, dovode do toga da se države opet okreću ozloglašenom fosilnom gorivu.

    Od SAD preko Evrope do Kine, mnoge od najvećih svejtskih ekonomija povećavaju kratkoročne kupovine uglja kako bi osigurale dovoljno zaliha električne energije, uprkos prethodnim obećanjima da će smanjiti potrošnju uglja u cilju borbe protiv klimatskih promjena.

    Globalna konkurencija za ugalj — takođe u nedostatku nakon godina pada investicija u nove rudnike i resurse — dovela je nove referentne rekordne cijene ove godine. Cijene uglja u australijskoj luci Njukasl, ključnom snabdjevaču Azije, prošlog mjeseca su prvi put premašile 400 dolara po toni, navodi Telegraf Biznis.

    Taj pritisak predvodi Evropa, koja povećava kupovinu uglja kako bi osigurala snabdijevanje kuća i fabrika energijom, nakon što je Rusija prekinula isporuke gasa Starom kontinentu. Njemačka, koja je obećala da će eliminisati ugalj kao izvor energije do 2030. godine, sada je među zemljama koje ga uvoze u većem procentu.

    Ministar ekonomije te zemlje, Robert Habek, nazvao je povećano oslanjanje na ugalj “gorkim, ali neophodnim”.

    I dijelovi SAD povećavaju upotrebu energije iz uglja, jer velika potražnja za električnom energijom usred neuobičajeno visokih temperatura dovodi regionalne električne mreže na rub ovog ljeta.

    Kina, najveći svjetski potrošač uglja, proširuje proizvodnju ovog goriva i njegovu upotrebu u proizvodnji električne energije, iz straha od prošlogodišnjih nestašica koje su izazvale nestanke električne energije širom zemlje, kažu stručnjaci iz oblasti energetike.

    Indija se takođe snažno oslanja na ugalj kako se povećava potražnja za energijom.

  • Ruski “udarac” Ukrajini – slijedi “nokaut”?

    Ruski “udarac” Ukrajini – slijedi “nokaut”?

    Ukrajina je pod stalnim ruskim bombardovanjem više od četiri meseca, ali odlučujući meseci tek predstoje.

    Smatra se da Moskva trenutno drži oko 20 odsto ukrajinske teritorije, sa žestokim borbama koje se trenutno odvijaju u istočnom regionu Donbas, u čijoj je oblasti Lugansk su ruske snage osvojile grad Lisičansk, odakle su se ukrajinske snage povukle u nedelju.

    Nakon mučnog pada Severodonjecka, oko kojeg su se borbe vodile skoro dva meseca, susedni Lisičansk je bio poslednje ukrajinsko uporište u Luganskoj oblasti. Sada su sve oči uprte na Donjecku oblast, koja se smatra sledećom metom Rusije.

    Britansko ministarstvo odbrane je u svom redovnom izveštaju navelo da će Rusija, nakon osvajanja Lisičanska, sada “gotovo sigurno” prebaciti fokus na zauzimanje Donjecka, odnosno šireg regiona Donbasa u čijem se sastavu nalaze ova i Luganska oblast.

    Rusija je fokusirana na izbacivanje ukrajinskih snaga iz Luganska i Donjecka, gde se proruski separatisti bore protiv Кijeva od prve ruske vojne intervencije u Ukrajini 2014. Ne mora se mnogo ni nagađati – portparol Kremlja Dmitrij Peskov je nedavno rekao da će Ukrajina za sklapanje mira morati da prihvati ruske zahteve, a to su priznanje crnomorskog poluostrva Krim kao ruske teritorije i ustupanje oblasti Donjeck i Lugansk.

    Istok-severoistok

    Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, nakon što je predsednik Vladimir Putin potpisao ukaz kojim je priznao nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike. Strateški važan grad Herson na jugu Ukrajine pao je u ruke ruskih snaga još početkom marta u ranoj fazi invazije, kao prvi veliki ukrajinski grad koji su Rusi zauzeli.
    Nakon neuspelih pokušaja na severu Ukrajine u ranoj fazi invazije, Moskva se fokusirala na istok zemlje. Moskva je rekla da se njene snage bore za “potpuno oslobađanje” Donbasa, u kojem su separatisti još pre invazije držali značajnu teritoriju. Ali Rusija je na istoku Ukrajine ostvarila spor, iako značajan napredak, sa velikim gubicima, navodi BBC.

    Krajem maja Rusi su osvojili Severodonjeck, a tačno nedelju dana kasnije i Lisičansk, čime su stekli kontrolu nad čitavom Luganskom oblašću.

    Ruske snage Kijev i dalje napadaju sporadično, a poslednji put je raketiran krajem maja. Tada je pogođen i most pored grada Čerkasija, koji povezuje istočnu i zapadnu Ukrajinu preko reke Dnjepar.

    Ruska ključna centralna linija fronta u Donbasu, duga 90 kilometara, leži zapadno od reke Severski Donjec, kako je reklo britansko Ministarstvo odbrane. Pad Lisičanska pomerio je Rusiju bliže postizanju njenog cilja zauzimanja čitavog Donbasa, a smatra se da je grad Slavjansk u Donjecku – koji su separatisti držali tri meseca tokom 2014. – sledeći na meti.

    Institut za istraživanje rata (ISW) navodi da se na severoistoku Ukrajine Rusi bore za kontrolu nad povoljnim odbrambenim pozicijama severno od Harkova i pokušavaju da zaštite kopnene linije komunikacije sa Donbasom. Harkov na severoistoku zemlje je pod stalnim napadima, a poslednji je bio u ponedeljak.

    Ruske snage nastavljaju ofanzivne operacije ka Slavjansku sa severoistoka kod granice oblasti Harkova i Donjecka, naveo je ISW u izveštaju od 30. juna, dodajući da nastavak napada na grad Harkov ukazuje da Kremlj ima teritorijalne ambicije van Donbasa koje će nastaviti da troše ljudstvo i opremu, “potencijalno po cenu ofanzivne moći na kritičnijim pravcima napredovanja”.

    Takođe, ističe se, ruske snage nastavljaju da jačaju svoje odbrambeno prisustvo duž južne osovine.

    Jug i zapad
    Rusija cilja na punu kontrolu nad jugom Ukrajine, piše BBC. Na početku je brzo napredovala na jugu, a glavni cilj bio je stvaranje kopnenog koridora između Krima, pripojenog 2014, i područja koje drže proruski separatisti u Donjecku i Lugansku.
    Ali snažni otpor ukrajinskih snaga kod Nikolajeva na zapadu i Marijupolja znatno je usporio rusko napredovanje. Moskva sada potpuno kontroliše luku Marijupolj, nakon skoro dvomesečne opsade koja se okončala 20. maja. Rusija je u martu odsekla Ukrajinu od Azovskog mora nakon što je konačno u potpunosti preuzela kontrolu nad lukom.

    Ruske trupe nastavile su da granatiraju ukrajinske pozicije širom južnih regiona Zaporožja, Hersona, Nikolajeva i Dnjepropetrovska. Prema ISW, trenutni prioritet Moskve na jugu je da zaustavi kontranapade ukrajinskih snaga, koje su poslednjih nedelja uspele da ponovo uspostave vlast na nekim delovima teritorije.

    Na jugozapadu, Rusija cilja da preuzme kontrolu nad Odesom i odseče Ukrajini pristup Crnom moru. Poslednji napad na Odesu bio je u petak, kad je ruski projektil rano ujutro pogodio devetospratnu zgradu i odmaralište blizu luke, dok je krajem juna pogođen i aerodrom.

    Ruska mornarica dominira Crnim morem još od početka invazije, a borbe oko Zmijskog ostrva bile su se pretvorile u pravu bitku za kontrolu nad severozapadnom obalom.

    Ruski ratni brodovi odsekli su od sveta ključne luke poput Odese, Čornomorska i drugih pa se snabdevanje može kretati samo kopnenim, manje efikasnim putevima, ali borbe se i dalje vode oko sićušnog, ali ključnog dela Crnog mora koji bi Rusiji omogućio dominaciju nad njegovim severozapadnim delom. Ukrajina je tu krajem juna ostvarila veliku pobedu, nakon što su se ruske snage povukle sa Zmijskog ostrva. Analitičari ukazuju da je Rusija nastavila da utvrđuje Zmijsko ostrvo protivvazdušnom odbranom kako bi zaštitila svoje brodove koji blokiraju ukrajinsku obalu i ometaju nastavak trgovine.

    Što se tiče zapada Ukrajine, uključujući Lavov, tamo je bilo raketnih napada ali nije bilo pokušaja ruskih snaga da zauzmu teritoriju.

    Sledeća faza
    Odbrambeni analitičari predstavljaju različite scenarije okončanja sukoba, ali je slika “pobede” bilo koje strane komplikovanija nego što možda deluje.
    “Ovo nije rat koji se može okončati za nekoliko nedelja. Najbolji scenario je da će se ova vrela faza okončati do kraja godine, ali to je veoma optimističan scenario”, rekla je Marija Zolkina, analitičarka Fondacije za demokratske inicijative iz Kijeva, preneo je Abc.net.au.

    Za Rusiju, posledice sankcija će se nastaviti, vojni gubici će se povećati a moralna pitanja produbiti, dok se za Ukrajinu očekuje da će je ojačati novopristiglo zapadno oružje.

    “Ova ravnoteža će biti više na strani Ukrajine sa svakim predstojećim mesecom”, kaže Zolkina.

    Majkl Klark, bivši direktor instituta RUSI, rekao je za “Ej-Bi-Si njuz” da bi u Ukrajini periodi intenzivnih borbi mogli postati sporadični u decenijama koje dolaze.

    “Ovo što vidimo je generacijska borba oko nezavisnosti Ukrajine jer Rusija pod sadašnjim režimom i Putinom smatra da Ukrajina nema pravo da postoji”, istakao je.

    Analitičari kažu da ruske snage napreduju najviše jedan do dva kilometra dnevno u Donbasu, dok Zolkina ukazuje da su većinu teritorije koju kontrolišu na jugu i istoku Ukrajine zauzeli u ranim danima invazije dok je Kijev postavljao liniju fronta.

    “Na samom početku invazije ukrajinska armija u Donbasu svesno je odstupila i organizovala odbrambenu liniju oko Severodonjecka, Lisičanska i Popasne i na tim linijama odbrane borbe su se vodile oko četiri meseca”, navela je.

    U ratu iscrpljivanja zapadna vojna pomoć možda će biti presudna za Ukrajinu. Dolazak zime, takođe, mogao bi doneti Ukrajini nove poteškoće, a Rusiji potencijalne taktičke prednosti. Nakon nedavnog istorijskog samita NATO u Madridu svetski lideri obećali su podršku Kijevu na dugi rok. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija objavile su obnovljeno finansiranje i vojne pošiljke, dok ukrajinski vojnici primaju posebnu obuku u Engleskoj.

    “Ako se ovaj nivo podrške nastavi, a moćno oružje stigne na ukrajinsku liniju fronta u sledećih nekoliko meseci, zemlja je (onda) sposobna da povrati izgubljenu teritoriju… Da li će se to dogoditi zavisi od nas na Zapadu i od toga koliko ćemo dugoročno podržavati Ukrajince”, zaključio je Klark.

  • Finska i Švedska potpisale protokol za članstvo u NATO

    Finska i Švedska potpisale protokol za članstvo u NATO

    Članice NATO saveza potpisale su danas protokol o pristupanju Finske i Švedske koji im omogućava da se pridruže Alijansi nakon što saveznički parlamenti ratifikuju odluku.

    Protokol znači da Helsinki i Stokholm mogu da učestvuju na sastancima NATO saveza i da imaju veći pristup obaveštajnim podacima, ali do ratifikacije neće biti zaštićeni odbrambenom klauzulom Alijanse da je napad na jednog saveznika napad na sve, što će vjerovatno potrajati do godinu dana. Ovo je istorijski trenutak. Sa 32 nacije za stolom, bićemo još jači rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg zajedno sa ministrima spoljnih poslova dvije zemlje.

    Ovo se smatra najznačajnijim proširenjem Alijanse od sredine devedesetih godina prošlog vijeka.

  • Ostaje na snazi vanredna situacija zbog problema sa vodosnabdijevanjem

    Ostaje na snazi vanredna situacija zbog problema sa vodosnabdijevanjem

    Štab za vanredne situacije održao je danas novu sjednicu zbog problema sa vodosnabdijevanjem u pojedinim dijelovima grada, što je izazvano velikim vrućinama i sušama, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Mjere, koje su na snazi od nedjelje u mjesnim zajednicama Donja Kola, Rekavice 1, Bronzani Majdan, Stratinska, Potkozarje, Verići, Ljubačevo i Donja Piskavica su dale efekta, poručio je komandant Štaba gradonačelnik Draško Stanivuković.

    “Uspjeli smo da u pojedinim mjesnim zajednicama, u kojima smo proglasili vanredno stanje u nedjelju, obezbijedimo redovno vodosnabdijevanje. Sa druge strane, u drugim mjesnim zajednicama, gdje je situacija dosta izazovnija, prekinuli smo kontinuitet u nedostatku vode u najvažnijim vremenskim periodima, dakle u jutarnjim i večernjim časovima”, poručio je gradonačelnik.

    Istakao je da i dalje važi apel prema sugrađanima, a koji se odnosi na racionalnu potrošnju vode, te je dodao da nadležni organi, kako gradski, tako i republički, konstantno vrše obilazak terena i kontrolu.

    “Bitno je istaći da je u pojedinim mjesnim zajednicama na snazi redovno dopremanje cisterni sa vodom. Mjere koje preduzimamo za mjesne zajednice Ljubačevo i Verići takođe su dale efekte, te mještani ovog dijela gradske teritorije mogu da očekuju dolazak vode sutra u ranim jutanjim časovima”, rekao je on.

    Ističe, kako će zahvaljujući preduzetim mjerama, mještani visinskih zona Mjesne zajednice Ljubačevo takođe dobiti vodu, dok je u Verićima u toku ispiranje cjevovoda.

    “Mjesna zajednica Verići dugo nije imali vodu, pa su cjevi postale prljave, a samim tim voda mutna. Trenutno se radi na ispiranju cjevovoda, a sve kako bi korisnici imali čistu vodu”, naglasio je on.

    Nekoliko bitnih zaljučaka doneseno je na Štabu, poručio je gradonačelnik Stanivković.

    “Po hitnom postupku je donesena Odluka o izradi projekta, te pronalaželju sredstava za projekat cjevovoda na Tunjicama, koji će trajno da riješi problem sa vodosnabdijevanjem potkozarskih sela i Donje Piskavice. Na takav korak smo se odlučili, mi smo spremni ići do kraja. Takođe, Grad će finansijski podržati preduzeće ‘Vodovod’ kako bi zajedno riješili sve ono što im je potrebno, a to se odnosi prvnestveno na kadrove, kao i tehničke stvari za lakše obavljanje posla, poput cisterni i bagera”, zaključio je komandant Štaba.

    Dodao je kako sve mjere, koje su donesene u nedjelju, 3. jula, još uvijek ostaju na snazi.

    U proteklim danima, predstavnici Vodovoda a.d Banja Luka sa predstavnicima Grada boravili su na terenu u mjesnim zajednicama Donja Kola, Rekavice 1, Bronzani Majdan, Stratinska, Potkozarje, Verići, Ljubačevo i Donja Piskavica, u kojima je proglašeno vanredno stanje zbog problema sa vodosnabjedvanjem, te su sanirani pojedini kvarovi, analizirana situacija, a pomak je veliki.

  • “Poranili smo da bi spriječili incidente”

    “Poranili smo da bi spriječili incidente”

    Počeli smo sa radovima jutros u pet časova kako bismo izbjegli situaciju od prošlog petka kada smo imali opstrukciju građana, a nismo htjeli da policija asistira i dodatno sve uznemirava, rekao je za BL portal Vedran Savić, direktor firme “Cinema Tower” koja je jutros, i pored protesta dijela stanara, počela sa radovima na priključnoj saobraćajnici u Aleji Svetog Save kako bi se mogli izdvoditi radovi u Ulici Sime Šolaje na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara.
    “Dobili smo instrukciju da zonu radova ogradimo zaštitnom ogradom, kako bismo mogli da nesmetano izvodimo radove. Prije šest časova postavljena je ograda, to je trajalo desetak minuta, da bi se spriječili incidenti i da se ne bi ugrozila sigurnost građana kada dođu mašine. Mi smo dužni po dokumentima i saglasnostima koje smo dobili da napravimo taj priključak I da vratimo taj gradilišni priključak nakon završetka radova u prvobitno stanje. To je naša obaveza”, rekao je Savić.

    Njegova firma namjerava da izgradi stambeno-poslovni kompleks na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara koji će imati 13 spratova i dvije podzemne etaže.

    ,,Naša dozvola je konačna i izvršna i možemo da radimo. Evo polako smo počeli sa pripremanjem tih radova na terenu. Sudski spor postoji zato što određena lica imaju formalno pravno po zakonu pravo na učestvovanje u postupku. Oni su iznosili svoje primjedbe na prvom i drugom stepenu izdavanja građevinske dozvole i te primjedbe su odbijene. Naš pravni sistem je takav da daje mogućnost da se podnose određeni podnesci određenim instancama, ali to svakako ne odlaže naša prava da gradimo”, dodaje on.

    Posebno ističe da je projekat osmišljen da preporodi prostor nekadašnjeg kina I da sve ono što su mane pretvori u prednost.

    “Naš objekat u osnovi u horizontalnim gabaritima zauzima 30 odsto manje osnove, nego što su zauzimali objekti starog kina. Zato je spratnost malo viša, to je rađeno da čitav prostor prodiše. Mi smo zajedno sa Gradom odlučili, kada je projekat razvijan, da bude što uži u horizontalnim gabaritima, kako bi se ostavilo što više prostora da blok diše. Zato je to namireno malo višom spratnošću”, uvjerava Savić.

    On tvrdi da je ovo, kako kaže, prvi pravi svjetski projekat kada je u pitanju kolektivno stanovanje u Banjaluci sa oko 2.000 uređenih kvadrata gdje će biti i dosta zelenila.

    “Ovo će biti potpuno preporođen blok, koji će dobiti šarm za decenije koje dolaze”, kaže Savić.

    Uvjerava da se protiv njegovog projekta budi samo jedna manja grupa ljudi koja se predstavlja kao predstavnik čitavog bloka.

    ,,Vi imate najmanje sedam, osma ulaza koji su ili jednoglasno podržali gradnju ili se ne protive. To je dio građana koji proizvodi situaciju na terenu, koju su sad proizveli”, dodaje on.

    Navodi da je na brojnim sastancima prezentovan projekat kako bi se razbile zablude, a došlo se i do kompromisnog rješenja koje je, kako ističe, njegovu firmu koštalo milione.

    ,,Sve ono što se navodi od organizatora dijela bune, dijela građana da će biti mane kada obejkat bude napravljen u suštini su trenutno mane i to može golim oko da se vidi. Kroz privođenje regulacionog plana sve te mane će biti riješene i pretvorene u prednost. Od sigurnosti saobraćaja, povećanja zelenila, povećanja broja parking mjesta, praktično sve će biti uređeno. Mi smo pristali u toj seriji razgovora na kompromise vrijedne više od dva miliona maraka. Smatram da su ti rezultati, koji su postignuti jedan primjer društveno odgovornog ponašanja svih strana, Gradske uprave, stanara i nas kao investitora”, ističe Savić.

    Direktor Cinema Towera tvrdi da Regulacioni plan predviđa da se uklane dva manja drveta i zasadi 30 novih krošnji što po njemu znači da će ovaj prostor postati zona novog zelenila.

    ,,S obzirom da se radi o svjetskom projektu, evo već imamo pozive na međunarodne konkurse za naše rješenje, siguran sam da ćemo podići vrijednost i okolnih nekretnina, barem za 500 maraka po kvadratu”, uvjerava Savić uz napomenu da će kao dio prihvaćenog kompromisnog rješenja prije izvođenja mašina izvršiti snimanje objekata i napraviti nalaz ovlaštenog sudskog vještaka kako bi se svi eventulani problemi mogli rješavati na pravičan način.