Javna rasprava o Nacrtu izmjene dijela Regulacionog plana dijela centralnog područja grada za prostor između Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Srpske ulice, te ulica Vase Pelagića, Bana dr T. Lazarevića, Vidovdanske ulice i Trga srpskih vladara biće održana 7. jula.
Iz Grada pozivaju stručnu javnost, predstavnike infrastrukturnih i drugih organizacija, kao i sva zainteresovane da prisustvuju javnoj raspravi koja će početi od 18 časova u sali 33 Gradske uprave.
05/07/2022 15:36 BLportal_IX
Regulacioni plan iz 2018. godine, na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara, predviđa dvosmjernu ulicu i zgradu od 13 spratova, površine od dvije hiljade kvadrata. Takvu situaciju smo zatekli, istakao je u izjavi za novinare gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, nakon što je razgovarao sa nezadovoljnim stanarima ulice Sime Šolje, koji su danas protestovali protiv izgradnje pristupnog puta koji njihovu ulicu spaja sa Alejom Svetog Save.
„Uspjeli smo da sa investitorima dogovorimo da ta zgrada bude 700 metara kvadratnih kao i da pristupna ulica bude jednosmjerna. To je maksimalan ustupak koji je Grad uspio da usaglasi sa investitorima“, rekao je Stanivuković.
Stanivuković je objasnio i da je zatečeni Regulacioni plan iz 2018. godine, koji je usvojen u vrijeme administracije Igora Radojičića, zakonski okvir u kojem se, ipak, treba kretati. Dodao je i da, u suprotnom, investitori imaju pravo da tuže Grad i naplate veliki novac.
„Nemamo novac da plaćamo investitorima kada nas tuže, platili smo već dva miliona Đoki Ekvatoru“, ponovio je Stanivuković ono što je danas rekao i okupljenim mještanima.
Ipak, obećao im je da će pored pomenutih ustupaka biti sagledane i preispitane sve procedure oko izdavanja rješenja i saglasnosti za izgradnju stambenog objekta na ovoj lokaciji, kao i da Grad, kao medijator, neće dozvoliti da budu prihvaćeni maksimalistički zahtjevi bilo koje strane.
„Ono što ostaje je da sagledamo sve procedure oko rješenja i saglasnosti, da vidimo da li je sve ispoštovano. U tom periodu gradnja će biti obustavljena, dan, dva ili tri“, zaključio je Stanivuković.
Izvjestilac i član Evropskog paralementa Mihael Galer rekao je danas da je BiH na raskrsnici kada je riječ o njenom evropskom putu i da zemlja treba da ispuni važne kriterijume.
Galer je na početku debate o izvještaju o BiH u 2021. godini, o kojem će se sutra glasati, ukazao na potrebu jačanja nezavisnosti sudstva i vladavine prava, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
On je naveo da su dva glavna izazova pred BiH reforma Izbornog zakona i Ustava, kao i, kako je rekao, “secesionistička kretnje rukovodstva Republike Srpske”.
“Ovi izazovi su izazvali zastoj u institucijama BiH, što je zahtijevalo intervenciju visokog predstavnika i misije Altea”, rekao je Galer.
On je ocijenio da “Savjet mora da slijedi primjer SAD i Velike Britanije i sankcioniše srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika”, te da je vraćanje funkcionalnosti države od ogromnog značaja.
Galer je rekao da je Dodik izjavio u Briselu da je posvećen reformama, ali je nekoliko dana kasnije odletio u Sankt Peterburg i sastao se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Srbija ne može da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji bez postepenog usaglašavanja politike prema trećim zemljama, uključujući Rusiju, naglasili su u utorak poslanici Evropskog parlamenta.
Slovački demohrišćana Vladimir Bilčik je na plenarnoj sjednici u Strazburu predstavio svoj izvještaj o Srbiji za 2021. godinu, o kojem će poslanici glasati u srijedu.
„Uspješan evropski put Srbije sada je važniji nego ikad“, rekao je Bilčik, član Evropske narodne partije, evropske političke grupacije kojoj pripada SNS predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
„Srbija pripada Evropskoj uniji, ali još mnogo toga treba da se uradi“, dodao je on, ističući da je ruska vojna akcija na Ukrajinu „poziv na buđenje za ubrzanje evropskih integracija“.
U Bilčikovom izvještaju se navodi da će napredak Srbije ka EU direktno zavisiti od jačanja vladavine prava, normalizacije odnosa sa Kosovom i usklađivanja sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom, koja uključuje sankcije Rusiji.
Rusija se u tom dokumentu pominje tridesetak puta, ali se ističe i da EU ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu Srbije.
Komesar Evropske komisije za upravljanje krizama Slovenac Janez Lenarčič govorio je o „postepenom usklađivanju” srpske spoljne politike sa Evropom, što podrazumijeva i uvođenje restriktivnih mjera prema Rusiji, kao što su to učinile članice EU, ali i druge zemlje koje žele članstvo u Uniji.
Lenarčič je rekao da je za Srbiju važno da smanji zavisnost od ruskog gasa, u čemu joj pomaže EU, na primjer finansiranjem interkonekcije sa gasovodom u Bugarskoj.
Privrženost Brisela članstvu Srbije
U izvještaju, koji bi trebalo da bude usvojen sutra, ponavlja se privrženost Brisela članstvu Srbije i kritikuje se zbog ograničenih medijskih sloboda i napada na političke protivnike.
Između ostalog, beogradske vlasti pozvane su da istraže zločinačku grupu Veljka Belivuka i pravno riješe nezakonito uništavanje privatne imovine u okrugu Savamala, a kritikuje se i zatvaranje istorijskih arhiva Jugoslavije, posebno UDBE.
U raspravi su se evroposlanici uglavnom složili da Srbija mora još mnogo da uradi na putu ka članstvu, sa akcentom na jačanju demokratskih institucija i slabljenju odnosa sa Rusijom.
Dio poslanika kritikovao je ton izvještaja, koji smatraju pokroviteljskim, uz ocjenu da bi to moglo da dovede do otuđenja Srbije od evropskog puta.
Bugarski poslanik Aleksandar Jordanov, takođe iz EPP, govorio je o „srpskom svijetu“, frazi koju često pominje srpski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, upoređujući je sa hegemonističkom politikom Kremlja.
Ekstremni vremenski uslovi, od toplotnih talasa do neuobičajeno jakih pljuskova, prouzrokovali su veliki zemljotrese širom svijeta ove godine, sa hiljadama ljudi koji su poginuli i milionima koji su raseljeni.
U posljednja tri mjeseca, monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski talasi spržili su dijelove južne Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi je ostavila milione ljudi na ivici gladi.
Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.
U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednje dvije decenije. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zagrijavanje promijeniti naš sijvet – i takođe jasno pokazuju koje informacije nedostaju.
Klimatske promjene utiču na toplotne talase i ekstremne kiše
U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj da izračunaju kako su klimatske promjene uticale na neki ekstremni događaj koristeći računarske simulacije i posmatranja vremena.
Za toplotne talase i ekstremne kiše, “smatramo da mnogo bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Luk Harington, klimatolog sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu.
Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utiču na šumske požare i sušu. Takođe, postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje sa niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorka Friderike Oto, jedna od klimatološkinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju “World Weather Attribution” (WWA).
Klimatske promjene doprinijele toplotnom talasu u Indiji
Uz toplotne talase veoma je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari.
“Gotovo svi toplotni talasi širom svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben Klark, naučnik sa Univerziteta u Oksfordu.
Uopšteno, toplotni udar, za koji je prije bila vjerovatnoća prema 10, sada je gotovo tri puta vjerovatnija i dostiže vrhunac na temperaturama višim za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski toplotni talas gde se živa pela iznad 50 stepeni Celzijusovih u Indiji i Pakistanu, na primjer, bio je 30 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.
Toplotni talasi širom sjeverne hemisfere u junu – od Evrope do Sjedinjenih Država – naglašavaju “tačno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplotnih talasa značajno je porasla”, rekao je Oto.
Smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu
Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave prouzrokovane poplavom. Uopšteno, epizode obilnih padavina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji vazduh zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, uticaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.
Naučnicima je teže da dokuče kako klimatske promjene utiču na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, na primjer, brže tope snežni pokrivač i podstiču isparavanje, navodi se u studiji.
I dok istočnoafričke suše tek treba direktno povezati sa klimatskim promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.
Jača rizik od požara i tropskih oluja na kopnu
Toplotni talasi i suše takođe pogoršavaju šumske požare, posebno megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom Novi Meksiko u aprilu, nakon što je izmakao kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.
Porasla je i učestalost oluja na globalnom nivou. Međutim, cikloni su sada češći u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zalivu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom okeanu, navodi se u studiji.
Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu da donesu više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim da uništi više od 120.000 domova.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas da su politički predstavnici iz FBiH blokirali donošenje odluke o podršci nacrtu sporazuma između BiH i Hrvatske koji se odnosi na gasifikaciju.
Košarac je ocijenio da su “maske pale” i da su donošenje odluke blokirali oni kojih se najviše tiče Južna interkonekcija.
– Jasno je da Republika Srpska zagovara snažan investicioni ciklus i razvijanje infrastrukturnih projekata i kada njene institucije na adekvatan način žele da postupaju, uvijek postoji definisani zastoj na nivou institucija BiH, odnosno političkih struktura iz FBiH – rekao je Košarac novinarima u Istočnom Sarajevu.
On je napomenuo da danas, kada sve normalne zemlje pokušavaju da obezbijede dovoljne količine hrane i energenata i kada treba razgovarati o obezbjeđenju energenata, gasa za sve dijelove BiH, politička struktura iz FBiH šalje negativnu poruku da ne želi da se bavi takvim izazovnim pitanjima.
– Niko od nas ne zna koliko će trajati globalna kriza. Smatramo da je ovo bila adekvatna politika da omogućimo više interkonekcija za ulazak gasa i u Republiku Srpsku i u FBiH, od čega bi konkretnu korist imali i građani i privredna zajednica BiH – naglasio je Košarac.
On je naveo da će u narednom periodu biti uloženi dodatni napori da se obave konsultacije i pokuša doći do rješenja u nastavku sjednice Savjeta ministara, s obzirom da postoje određeni ministri koji se nisu prijavili, a da postoje ministri koji su bili protiv, navodeći da te strukture dolaze iz FBiH.
Košarac smatra da su rezultati današnje telefonske sjednice Savjeta ministara potpuno neobjašnjivi s obzirom na to da su ih tokom intenzivnih razgovora s kolegama iz FBiH uvjeravali da postoji politička saglasnost da se danas glasa i za Južnu i za Istočnu novu interkonekciju.
Košarac je to pripisao političkim predrasudama i motivima, što je, kaže, zabrinjavajuće s obzirom na to da, istovremeno, iz institucija Republike Srpske predstavnicima u zajedničkim institucijama nije data instrukcija da zaustavljaju neke investicione projekte značajne za FBiH.
Ukazao je na niz nelogičnosti, navodeći kao primjer da je, kada je riječ o Južnoj interkonekcija, sporazum sačinila federalna Vlada, a da oni koji danas participiraju u Savjetu ministara, a čiji su predstavnici u Vladi FBiH danas nisu glasali za sporazum o toj interkonekciji.
– Čini se da su išli logikom da ne dozvole Republici Srpskoj, a da ne moraju dobiti ni oni – ocijenio je Košarac.
On je istakao da je stav predstavnika iz Republike Srpske potpuno jasan, da nema kretanja kada je u pitanju Južna interkonekcija ako nema kretanja kada je u pitanju Nova istočna interkonekcija.
– Možda je za neke nejasno i pokušavaju da to problematizuju. Imali smo jutros napore da se odvoji Južna i Nova istočna intekonekcija. Nismo naivni kao neki što su nekada bili u Savjetu ministara koji su omogućavali razne projekte za FBiH, a dolazili iz Republike Srpske, ali ih nije interesovalo infrastrukturni razvoj i interes Srpske – rekao je Košarac.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je naglasio da je danas sasvim drugačija situacija jer se Republika Srpska želi razvijati i koristiti institucije BiH na način da se to omogući na vrlo jasan i zakonit način.
– Ali je očigledno da postoji vrsta političkih i nekih drugih predrasuda koji ne mogu da dozvole da Republika Srpska i njene institucije imaju ozbiljne projekte i prijatelje koji žele da je osnaže – rekao je Košarac.
Prema njegovim riječima, riječ je o snažnom infrastrukturnom projektu za Republiku Srpsku, a njeni politički predstavnici i institucije vode računa o energetskoj stabilnosti i bezbjednosti.
On je uvjeren da postoje političke predrasude zato što je gas koji se odnosi na Istočnu interkonekciju dolazi iz Rusije, ali je napomenuo da se Sarajevo grije na gas.
– Onda kada treba obezbijediti dovoljne količine postoji potpuna mobilnost da se obezbijede dovoljne količine i niža cijena. Nedavna posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rezultovao je time da će BiH imati gas i nižu cijenu nego neke druge zemlje – posjetio je Košarac.
On je ukazao da predstavnici Republike Srpske imaju univerzalan pristup prema potrebama građana i u Srpskoj i FBiH, ali uvijek postoji zastoj kada je u pitanju odlučivanje predstavnika FBiH u instituicijama BiH.
-Sklon sam da vjerujem da ne treba ubuduće odlučivati u Savjetu ministara dok se ova pitanja ne riješe. Sad vidimo ko blokira određene infrastrukturne razvojne projekte za Republiku Srpsku i neke druge projekte u kojima često dođe do blokade predstavnika iz FBiH koji participiraju u Savjetu ministara -rekao je Košarac.
On je napomenuo da predstavnici Srpske ne blokiraju projekte jer smatraju da je važno da gas jednako dođe i u Posušje, Novi Tranvik i prema Mostaru, kao i što treba da postoji nova interkonekcija od Bijeljine preko Brčkog do Banjaluke i Novog Grada.
– To je u korist svih građana, kako Republike Srpske, tako i FBiH i poslovne zajednice u čitavoj zemlji – dodaje je Košarac, uz napomenu da su na svakom bilateralnom sastanku predstavnici Vlade Hrvatske bili ti koji su otvarali pitanje Južne interkonekcije.
Savjet ministara danas nije postigao potreban konsenzus u vezi sa prijedlogom za vođenje pregovora radi zaključivanja Prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske” na pravcu Zagvozd /Hrvatska/ – Posušje /BiH/ – Novi Travnik/Travnik sa odvajanjem za Mostar.
Potreban konsenzus nije dobio ni prijedlog za vođenje pregovora radi zaključivanja i Prednacrta sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije” na pravcu granica Srbija – BiH – Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad.
Ogromne pošiljke vojne opreme šalju se Ukrajini iz preko 30 zemalja, a vrijedan paket nedavno je stigao Kijevu iz Sjedinjenih Američkih Država.
Krajem juna u Ukrajinu su stigli američki artiljerijski raketni sistemi visoke pokretljivosti (HIMARS), koji su sad već u upotrebi.
Ali, to nije sve. Kako je u petak objavio Pentagon, SAD šalju Kijevu i dva raketna sistema zemlja-vazduh NASAMS, četiri protivtopovska radara i do 150.000 komada topovske municije kalibra 155 milimetara, što je dio najnovijeg paketa naoružanja za Ukrajinu.
Paket pomoći u vrijednosti od oko 820 miliona dolara najavio je u četvrtak američki predsjednik Džo Bajden u Madridu, nakon samita NATO na kojem se raspravljalo o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Pentagon je pružio dodatne pojedinosti u petak, nakon što je najava postala zvanična. Paket će uključivati i dodatnu municiju za topovske raketne sisteme visoke mobilnosti HIMARS.
Svrha američkog naoružanja je pomoći Kijevu suočenom sa teškim granatiranjem ruskih topova. Rusija je povećala broj raketnih napada na ukrajinske gradove nakon što su njene snage postigle uspjehe na bojnom polju na istoku Ukrajine, u pokušaju da prisile Kijev da proruskim separatistima preda vlast nad dvema odmetnutim pokrajinama, Donjeck i Lugansk.
Koje zemlje daju najviše oružja?
Dok su SAD u smislu potrošnje obavezale da obezbjede više pomoći od bilo koje druge pojedinačne zemlje, na drugom i trećem mjestu su Velika Britanija i Poljska, piše BBC.
Ako govorimo o već potrošenom novcu umjesto obavezivanja, Bijela kuća navodi da su SAD obezbjedile 6,3 milijarde dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini otkako je Bajden ušao u kancelariju u januaru 2021. London kaže da je pružio 1,6 milijardi dolara, sa dodatnih 1,2 milijarde u planu otkako je počela invazija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina mjesečno na odbranu troši oko pet milijardi dolara.
Evo koje sve oružje Ukrajina ima ili će imati na raspolaganju:
NASAMS
Nacionalni napredni raketni sistem zemlja-vazduh (NASAMS) je riješenje srednjeg dometa, kako piše portal “Vor zoun”, i trebao bi da obezbijedi značajna napredak u odnosu na prenosivo oružje koje je činilo većinu zemaljskih sistema protivvazdušne odbrane obezbjeđene Kijevu od početka invazije. NASAMS je takođe daleko moderniji od ukrajinskih PVO sistema kratkog i dugog dometa iz sovjetskog doba. Sa samo dva sistema koja se obezbjeđuju, bar inicijalno, verovatno će najmanje jedan od njih biti upotrebljen za lokalnu odbranu Kijeva, ukazuje portal.
Navodi se da je novi sistem “veoma prilagodljivo rješenje za sve operativne zahtjeve protivvazdušne odbrane”, i da posjeduje visoku mobilnost u svim vremenskim uslovima. Sistem je automatizovan, sa municijom visoke preciznosti, dugog dometa i spada u oružje masovnog uništenja. NASAMS maksimizuje sposobnost brzog identifikovanja, angažovanja i uništavanja mete, ističe “Vor zoun”.
Kako navodi grupa Konsberg, tehnološka kompanija u Norveškoj koja je devedesetih započela rad na ovom programu u saradnji sa “Rejtionom” i snabdijeva klijente u pomorstvu, odbrani i industriji visokotehnološkim sistemima, NASAMS je 2020. bio u operativnoj upotrebi u Norveškoj, Španiji, SAD, Holandiji, Finskoj i još jednom neotkrivrenom kupcu. Sistem je takođe u proizvodnji u Omanu, Litvaniji, Australiji, Mađarskoj i Kataru.
Dok se u saopštenju Pentagona ističe da američko Ministarstvo odbrane “priznaje saradnju Norveške da omogući istorijsku nabavku modernih protivvazdušnih sistema od strane SAD koji će pomoći ukrajinskoj odbrani”, “Vor zoun” ukazuje da ovo snažno ukazuje da sistemi možda dolaze iz norveških zaliha. Oni bi mogli da obuhvate prvu generaciju NASAMS, koji su sada povučeni iz upotrebe, ili moderniju drugu i treću verziju od kojih su obe u upotrebi.
Zelenski se na Tviteru zahvalio američkom kolegi Džou Bajdenu za novi paket.
“Zajedno ka pobjedi!”, istakao je.
Dok nijedan oružani sistem nije “srebrni metak”, kako je to rekao načelnik američkog Združenog generalštaba general Mark Mili, smatra se da nekoliko njih igra ključnu ulogu u konfliktu.
Rakete dugog dometa
Smatra se da je do sada 10 višecevnih raketnih bacača ili isporučeno ili na putu za Ukrajinu, i to iz SAD, Britanije i Njemačke.
Američki sistemi su HIMARS M142, čiji rang varira u zavisnosti od municije koja se koristi, a zapadni donatori nisu obezbjedili municiju najdužeg dometa nakon upozorenja ruske strane. Municija koja se trenutno daje Ukrajini daje sistemu domet od oko 70 kilometara, što je uporedivo sa ruskim “smerčom”. Ipak, HIMARS je precizniji od bilo kog ruskog sistema, navodi BBC.
Haubice
Australija, Kanada i SAD poslale su Ukrajini više od 100 haubica M777 i 300.000 komada municije kalibra 155 mm. Domet M777 sličan je ruskoj haubici “giatsint-B”, a mnogo veći od ruskog vučnog topa D-30.
Ukrajinska sopstvena artiljerija koristi granate od 152 mm, ali kako zalihe ističu prebacuje se na NATO konfigurisanu municiju od 155 mm.
Protivtenkovsko oružje
Ukrajini je isporučeno najmanje 5.000 protivtenkovskog oružja NLAW koje se lansira sa ramena i osmišljeno je da uništi tenk jednim pogotkom. Smatra se da je ovo oružje bilo posebno važno u zaustavljanju ruskog napretka na Kijev u ranoj fazi invazije.
Tenkovi
Ukrajina je primila više od 230 tenkova iz sovjetskog doba od Poljske i Češke. Ukrajinske snage decenijama su koristile T-72 i imaju dijelove za održavanje, pored obučene posade.
FOTO: STR/EPAFOTO: STR/EPA
Donacija iz Poljske delimično je dopunjena alternativnim oružjem savezničkih nacija, poput britanskih tenkova “čelendžer 2”.
Dronovi
Dronovi su do sada bili veoma zastupljeni u sukobu, a mnogi su korišćeni za nadgledanje, ciljanje i podizanje teških tereta. Turska je posljednjih mjeseci prodala Ukrajini svoje dronove “barjaktar TB2” dok je turski proizvođač sistema, kako navodi BBC, donirao bespilotne letjelice na akcijama prikupljanja podrške Ukrajini.
Analitičari ukazuju da je turski dron izuzetno efikasan, da leti na 7.600 metara prije nego što se obruši na metu sa laserski navođenim bombama. Vjeruje se da su ovi dronovi uništavali ruske helikoptere, brodove i raketne sisteme, ali i odavali tačne ruske pozicije za precizne artiljerijske udare, piše Jutarnji list.
Protivvazdušna odbrana
Ukrajina je uskratila Rusiji punu kontrolu nad ukrajinskim nebom tokom konflikta, ali je više puta pozvala na bolji sistem protivvazdušne odbrane.
Pored najavljenog NASAMS, Kijev je već primio PVO sistem S-300 od Slovačke.
Sdruge strane, predstavnici opozicije upozoravaju da je još jedna u nizu posebnih sjednica parlamenta jeftin predizborni trik vlasti, te da je obećano povećanje plata samo “kap u moru” potreba stanovništva koje, prema njihovim riječima, jedva sastavlja kraj s krajem i plaća ceh neodgovornoj politici aktuelnih vlastodržaca.
Izražavajući nadu da će predstojeća posebna sjednica “iznjedriti dobre odluke za Srpsku i njene građane”, potpredsjednik Narodne skupštine, Denis Šulić, istakao je da je posebna sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republike Srpske i da sadrži devet tačaka dnevnog reda.
– Prijedlozi zakona proistekli su iz dogovora srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović sa strukovnim sindikatima. To je da od 1. avgusta plate u javnom sektoru idu za 100 KM svima linearno, bez obzira ko ima kakav platni razred – rekao je Šulić.
Prijedlozi zakona
On je, takođe, istakao da je ovo treće povećanje plata u Srpskoj u posljednjih šest mjeseci.
Inače, kako je planirano, na dnevnom redu 33. posebne sjednice Narodne skupštine Srpske poslanici bi se po hitnom postupku trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa, kao i o Prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu.
Predstava
Šef poslaničkog kluba SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Miladin Stanić, za Srpskainfo tvrdi da aktuelna vlast, u nedostatku dobrih ideja i pozitivnih poteza kojima bi olakšali težak ekonomski položaj najvećeg broja stanovnika, svako malo zakazuje održavanje posebnih sjednica parlamenta kako bi, prema njegovim riječima, držali predstavu za javnost. On, između ostalog, tvrdi i to da je zakazivanje posebne skupštinske sjednice zbog povećanja plata klasičan primjer jeftine predizborne kampanje.
– O stvarima zbog kojih je zakazana još jedna posebna sjednica parlamenta može da odlučuje Vlada Republike Srpske, i to bez ikakvog zastoja i u jednom paketu koji se odnosi na rebalans budžeta. Međutim, očigledno je da vlast traži još jednu predstavu u Narodnoj skupštini i da pokažu kako su, eto, oni dobri prema radnicima u javnom sektoru. Suština je potpuno suprotna tome. To nije ni dobro ni adekvatno rješenje. Vlada bi morala mnogo češće, prateći rast cijena u oblasti životnog standarda, povećavati plate radnicima. Povećanje plate moralo bi da bude makar u minimalnoj proporciji s rastom budžetskih prihoda. Sve što je ispod rasta budžetskih prihoda nije realno. Po mom mišljenju, najrealnije bi bilo da plate u javnom sektoru rastu onoliko koliko rastu budžetski prihodi – kaže Stanić.
Na naše pitanje da li će poslanici SDS sutra podržati prijedlog o povećanju plata u javnom sektoru, Stanić odgovara da će to biti “iznuđen potez”.
– Mi smo, na neki način, tu stavljeni pred svršen čin, jer ne možemo da ne podržimo rast plata. Međutim, tu ima pitanja koja je trebalo ranije riješiti, kao što je, recimo, reorganizacija javnog sektora u pogledu kvalifikacione strukture, kao i u pogledu broja zaposlenih, te troškova javnog sektora – kaže Stanić.
Pad rejtinga
Poslanik PDP u Narodnoj skupštini Srpske, Ljubiša Krunić, za Srpskainfo kaže da će poslanici te stranke na predstojećoj posebnoj sjednici parlamenta takođe podržati prijedloge zakona o povećanju plata radnika u javnom sektoru, ali da to, kako ističe, ni najmanje ne mijenja stav PDP da se tu radi o klasičnoj predizbornoj kampanji vladajućih.
– Naravno da je tu riječ o predizbornom triku i populizmu. Sve to se moglo uraditi na potpuno drugi način, a ovdje se očigledno ponovo radi o namjeri Milorada Dodika da prikupi neke političke poene tako što će povećati plate u javnom sektoru za 10 odsto. On to radi zato što je svjestan da mu je rejting u posljednjih godinu dana dramatično pao, pa sad to pokušava da popravi na svaki mogući način. Mislim da mu to neće proći, budući da su cijene nekih osnovnih životnih namirnica, kao što je ulje, porasle za 100 do 200 odsto. To znači da ovo povećanje plata ne može na bilo koji način da isprati inflaciju, koja je evidentna – smatra Krunić.
On ističe da je SNSD, ako zaista želi da olakša život običnih ljudi, mogao da glasa za ukidanje akciza na gorivo, ali da to nisu učinili.
– To znači da se oni bahato odnose prema svom narodu i da njihovi funkcioneri žive u nekim paralelnim svjetovima, pa ne vide kako ljudi žive. U svakom slučaju, mi ćemo glasati za povećanje plata, ali nismo zadovoljni koliko ono iznosi. To je samo zamazivanje očiju i vrijeđanje inteligencije – tvrdi Krunić.
Evropski komesar za vanredne situacije, Janez Lenarčić, izjavio je danas da su lideri EU jasni da se BiH može dati status kandidata za članstvo u Uniji samo ako zemlja ispuni neophodne reforme.
Lenarčić je, tokom debate o izvještaju o BiH u Evropskom parlamentu, naglasio da se od BiH očekuju opipljive refrome u okviru 14 prioriteta koje je postavila Evropska komisija, a koja se odnose na demokratiju, funkcinalnost, vladavnu prava i javnu administraciju
– BiH ima jasnu EU perspektivu kao jedinstvena i suverena zemlja, a puna funkcionalnost institucija je ključ za njen EU put – poručio je Lenarčić.
Predstavljajući izvještaj o BiH pred Evropskim parlamentom, zamenik izvjestioca za BiH, Mihael Galer, ponovio je da u BiH postoji niz izazova u vidu reformi, ali i ocijenio da dva osnovna izazova sa kojima se BiH suočava “nisu tehnička već poloitička”.
– U pitanju su secesionistički pokreti organizovani od strane vlasti u Republicji Srpskoj i zastoj u pregovorima oko izborne i ustavne reforme. Ovi izazovi su izazvali skoro trajnu blokadu državnih institucija, što je zahtijevalo intervenciju visokog predstavnika i pojačanje misije Altea. Prekidanje blokada i povrataka funkcionisanju inistitucija je od ogromnog značaja – poručio je Galer.
Galer je, u ime izvjestioca EP za BiH Pola Ranžela, pozvao Savjet EU da “isprati primjer SAD i Britanije i sankcioniše Milorada Dodika”, za koga navodi da se “samo par dana pošto je bio u Briselu da podrži reforme”, sastao sa Vladimirom Putinom u Sankt Petersburgu i nastavio da odbija da osudi “ruski agresorski rat protiv Ukrajine”.
Galer je tokom debate o BiH pozvao na obnavljanje mandata visokog predstavnika u BiH i misije Altea, ali i predložio “upotrebu drugih sredstava” kao što je NATO.
Tokom debate u Evropskom parlamentu pomenuta je i mogućnost ograničavanja finansiranja od strane EU, u odnosu na one za koje se proceni da rade na blokadi i razbijanju BiH.
Predlog Japana da se cijena ruske nafte ograniči na oko polovinu njenog sadašnjeg nivoa doveo bi do znatno manje ponude nafte na tržištu.
To je rekao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Rusije Dmitrij Medvedev i dodao da bi to moglo da podigne cene tog energenta iznad 300-400 dolara po barelu, prenosi Rojters.
Komentarišući izvešaje o predlogu, koji je navodno izneo japanski premijer Fumio Kišida, Medvedev je rekao da Japan “neće imati ni naftu ni gas iz Rusije, kao ni učešće u projektu tečnog prirodnog gasa Sahalin-2”.
Lideri G7 dogovorili su se prošle nedelje da istraže izvodljivost uvođenja privremenih limita na uvozne cene ruskih fosilnih goriva, uključujući naftu, u nastojanju da ograniče ruske izvozne prihode za finansiranje njene vojne kampanje u Ukrajini.