Autor: INFO

  • Banjalučki sud: Neće biti rekonstrukcije ubistva Krunića

    Banjalučki sud: Neće biti rekonstrukcije ubistva Krunića

    Okružni sud u Banjaluci odbio je da se izvede rekonstrukcija napada u kojem je ubijen banjalučki biznismen Slaviša Krunić i član njegovog obvezbjeđenja Žarko Pavlović i ranjen Krunićev vozač Goran Ilić.

    Odbrana optuženih tražila je da se izvede rekonstrukcija događaja jer postoje oprečna mišljenja vještaka balističara, ali sud na to nije pristao.

    Za ovaj zločin optuženi su Benedi Đukanović i Emilio Baldo, te bivši radnik Krunićevog “Sektora Securitija” Rodoljub Gajić, kojeg terete za pomaganje. Kao jedan od napadača označen je i Željko Kovačević koji je, podsjetimo, ubijen tokom napada, u razmjeni vatre sa Krunićevim obezbjeđenjem.

    Svjedočenjem advokata Aleksandre Metlić, koja je ranije bila branilac Gajića, završen je dokazni postupak u ovom predmetu u kojem je do sada održano 36 ročišta. Republički javni tužilac Snježana Petković u završnoj riječi zatražila je da optuženi budu osuđeni u skladu sa zakonom.

    “Tražim da im se izreknu adekvatne kazne te da se obavežu da nadoknade štetu koju je tražila porodica ubijenog”, rekla je Petkovićeva, koja je sudu još predložila da optuženima nakon izricanja presude produži pritvor.

    Iznošenje završnih riječi odbrane zakazano je za sljedeća ročišta. U međuvremenu, u petak je Metlićeva, koja je svjedočila, izjavila da Gajić nije imao primjedbi na postupanje policije u istrazi, ali joj se žalio da je gladan. Metlićeva je istakla da je Gajić pristao da ga ona brani i potpisao punomoć za to.

    Metlićeva je svjedočila na poziv Suda jer je sadašnji Gajićev advokat Marinko Brkić na ranijem ročištu izjavio da je nju za advokata optuženom “postavila” policija i da je nije izabrao optuženi.

    Metlićeva je pojasnila da je nju kontaktirala kolegica, advokat Duška Bogojević, i pitala da je zamijenem u odbrani Gajića.

    “Rekla mi je da su je kontaktirali da mu bude branilac, ali ona to nije mogla pa me zamolila da je mijenjam i ako osumnjičeni želi da preuzmem odbranu, da ga branim cijelo vrijeme. Nakon toga kontaktirala sam MUP RS da dobijem podatke o Gajiću i zašto ga terete kako bi napravila punomoć. Potom sam otišla kod njega u zgradu policije u Zalužane gdje on bio smješten nakon hapšenja i rekla sam mu ko sam i pitala da li je saglasan da ga branim. On je pristao te mi je dao broj telefona supruge”, rekla je Metlićeva.

    Ona je dodala da je Gajić već ranije bio dao izjavu policiji koju mu je ona naglas pročitala te ga pitala da li je to njegova izjava.

    “Rekao je da jeste, a upoznala sam ga sa svim pravima i on je u mom prisustvu ponovio tu izjavu”, istakla je Metlićeva.

    Na pitanje Brkića kakav je bio odnos policije prema Gajiću, Metlićeva je rekla da joj se on nije žalio. Petkovićeva je Sudu priložila punomoć koju je Gajić dao Metlićevoj da ga zastupa. Na pitanje suda optuženi je potvrdio da je on potpisao tu punomoć.

    Brkić je prigovorio svjedočenju Metlićeve jer je, kako je rekao, njena izjava suprotna izjavama svjedoka koji su rekli da je optuženi odbio da ima branioca u policiji.

    Brkić, osim toga, smatra da je izmjenom optužnice stavljena teža pravna kvalifikacija krivičnog djela njegovom klijentu što je, kako tvrdi, nezakonito. Sud je i njegove primjedbe odbio jer, kako su pojasnili, tužilac ima pravo da mijenja optužnicu.

    Krunić i Pavlović su ubijeni, a Ilić je ranjen u aprilu 2019. godine u oružanom napadu na vozilo u kojem su bili, u Glamočanima kod Laktaša.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, u optužnici je navedeno da su ubistvo izvršili Đukanović i Kovačević. Đukanović i Kovačević su, sudeći po optužnici, iz automatskih pušaka sasuli kišu metaka na džip u kojem se sa saradnicima vozio Krunić. Baldo je, kako se dodaje, bio osmatrač i dojavio je kada je Krunićevo vozilo krenulo u zasjedu.

    Gajića, tadašnjeg Krunićevog radnika i člana ličnog obezbjeđenja njegove supruge i djece, terete da je Kovačeviću odavao informacije o kretanju i navikama Krunića, kako bi mu Kovačević zauzvrat oprostio novčani dug.

  • “Rezolucija Bundestaga u funkciji muslimanskog nacionalizma”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je Rezolucija njemačkog Bundestaga nepotrebna, puna netačnih kvalifikacija i u funkciji je muslimanskog nacionalizma.

    “BiH je neuspješan eksperiment međunarodne zajednice i tu ne pomažu ni deklaracije ni rezolucije poput ove. Ako su krivci za neuspjeh BiH Milorad Dodik i Dragan Čović, zašto je BiH imala najprije građanski rat u kojem se nisu pitali Dodik i Čović, a zatim godine protektorata, u kojima se opet nisu pitali Dodik i Čović? Zato i ovu rezoluciju vidim kao još jedno zamazivanje očiju, ovoga puta njemačkoj javnosti”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost”, koju je usvojio Bundestag, u kojoj su pominju Dodik i Čović kao političari čije djelovanje je usmjereno ka “uništavanju BiH” kao zemlje različitih naroda.

    Svaka ovakva ili slična rezolucija, naglasio je Dodik, hrana je muslimanskim nacionalistima koji pod izgovorom demokratije traže ukidanje prava naroda, na čemu BiH i počiva.

    “Da Njemačka zaista želi dobro BiH, kako govore, uložili bi svoj uticaj u EU i dali status kandidata BiH. Ovako je lakše pisati bespredmetne rezolucije koje nikome nisu od koristi, osim onima koji se hrane ovakvim međunarodnim aktivnostima, a to su muslimanski nacionalisti”, konstatovao je Dodik.

    Bundestag je usvojio rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost” kojom se od njemačke Vlade traži da se u EU založi za “sankcije protiv onih koji potkopavaju teritorijalnu integritet i ustavni poredak BiH”.

    Dodik: Vjerujem da ćemo u narednim danima uspjeti da razgovaramo o problemima
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je uvjerenje da će u narednim danima uspjeti da razgovara o problemima sa poljoprivrednim proizvođačima u Republici Srpskoj.

    “U potpunosti razumijem poljoprivredne proizvođače u Republici Srpskoj jer sam i sam odrastao u porodici koja se bavi poljoprivredom. Vjerujem da ćemo uspjeti da razgovaramo o problemima u narednim danima”, navedeno je na Dodikovom “Twitter” nalogu.

  • Dan žalosti zapeo u Savjetu ministara, Turkovićeva traži ostavke

    Dan žalosti zapeo u Savjetu ministara, Turkovićeva traži ostavke

    Savjet ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici danas nije postigao potreban konsenzus u vezi sa Prijedlogom odluke o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini, predlagača Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    Šefica bh. diplomatije Bisera Turković je poručila da su ministri iz reda srpskog naroda potvrdili da “negiraju sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici”.

    “Tražimo od nadležnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ih pozove na krivičnu odgovornost”, navela je ona, a prenose federalni mediji. Turković je takođe zatražila ostavku predsjedavajućeg Zorana Tegeltije (SNSD) i ministara Staše Košarca (SNSD), Vojina Mitrovića (SNSD) i Miloša Lučića (DNS) “zbog kršenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida te onemogućavanja Savjeta ministara BiH da donese odluku o izražavanju elementarnog poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici”.

    Srpski ambasadori ne mare za instrukciju Turkovićeve
    S druge strane, srpski ambasadori koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u svijetu poručuju joj da neće postupati po njenoj instrukciji, da su sva diplomatsko-konzularna predstavništva i misije BiH dužni da spuste zastavu BiH na pola koplja i pošalju cirkularnu notu nadležnim ministarstvima spoljnih poslova u zemlji prijema te da na “prigodan i dostojanstven način obilježe 11. jul”.

    “Po već ustaljenoj praksi uzurpiranja nadležnosti viših instanci, Turkovićeva je ponovo samoinicijativno proslijedila instrukciju DKP mreži da u iščekivanju odluke Savjeta ministara o proglašenju dana žalosti postupimo kao da je ta odluka usvojena”, rekao je Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Hrvatskoj.

    I Milica Ristović Krstić, ambasadorka BiH u Grčkoj, rekla je da je iluzorno očekivati da će ijedan srpski ambasador ispoštovati instrukciju Turkovićeve i spustiti zastavu BiH na pola koplja povodom obilježavanja 11. jula.

    Ona je rekla da Ambasada BiH u Atini neće ni na koji način obilježiti 11. jul jer je instrukcija Turkovićeve donesena bez saglasnosti Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.

    “Instrukcija Turkovićeve jedna je u nizu istih ili sličnih koje šalje DKP mreži na datume važne samo jednom narodu – bošnjačkom”, rekla je Ristović Krstićeva.

    Takođe ni Ambasada BiH u Mađarskoj neće obilježiti 11. jul jer, kako kaže Biljana Gutić Bjelica, instrukcija Turkovićeve je neprihvatljiva za funkcionere iz reda srpskog naroda jer favorizuje žrtve jednog naroda u odnosu na druge.

    “S obzirom na nepravedno zapostavljanje sprskih žrtava, sasvim je očekivan i opravdan naš otpor prema isforsiranim nametanjima i politizaciji ovog pitanja od bošnjačkih lidera, a na štetu srpskih žrtava”, rekla je Gutić Bjelica.

    Ana Trišić Babić, savjetnica Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, rekla je da neovlaštenih instrukcija Turkovićeve ima napretek, te da je nedopustivo da se takva uputstva šalju bez odluka Predsjedništva BiH ili Savjeta ministara.

    Ni Milorad Živković, ambasador BiH u Sloveniji, neće postupiti po instrukciji Turkovićeve jer njenu instrukciju doživljava kao lični stav, a ne stav nadležnih, istovremeno naglašavajući da će Ambasada BiH u Ljubljani kao i svih prethodnih godina sačekati odluku Savjeta ministara BiH po ovom pitanju.

    Tabuti stigli u Srebrenicu
    Tabuti s posmrtnim ostacima 50 žrtava ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine ispraćeni su danas ispred Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje su im brojni zvaničnici, ali i građani Sarajeva odali počast.

    Među zvaničnicima koji su stigli ispred Predsjedništva bili su predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, lider SDA Bakir Izetbegović, reis Husein Kavazović, delegat u Domu naroda Denis Bećirović, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, ambasador Sjedinjenih Američkih Država Majkl Marfi, članovi Vlade KS te brojni drugi kantonalni, federalni i državni zvaničnici. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić počast je odala ispred Vijećnice.

    Tokom dana kolona je stigla u Potočare, a ukop će biti obavljen 11. jula na godišnjicu u Srebrenici.

    “Pridružio sam se danas građanima BiH da bih skrušeno i uz duboko poštovanje odao počast žrtvama genocida u Srebrenici. Američki narod suosjeća s njima i porodicama koje i dalje tragaju za svojim najmilijima”, poručio je u petak ambasador Marfi.

    Nakon što su krenuli iz Visokog, kamioni s tabutima 50 žrtava kratko su se zaustavili u Ilijašu, Vogošći, a potom i na nekoliko lokacija u Sarajevu, gdje su brojni građani i bh. zvaničnici odali počast nedužnim žrtvama.

    Na komemorativnoj sjednici Skupštine opštine Srebrenica u nedjelju, 10. jula, odbornici i prisutni zvaničnici odaće počast svim nevino nastradalim stanovnicima ove lokalne zajednice u posljednjem ratu, rekao je Srni potpredsjednik srebreničkog parlamenta Miloš Milovanović.

    Odbornici ove opštine su prije 15 godina zaključili da su u ovoj lokalnoj zajednici stradali pripadnici srpskog i bošnjačkog, ali i ostalih naroda, i od tada se svake godine tradicionalno, 10. jula, održava komemorativna sjednica lokalnog parlamenta i odaje pošta svim nevino nastradalim Srebreničanima.

    Na Petrovdan, 12. jula, kod kosturnice i dva spomen-obilježja nastradalim Srbima u dva posljednja rata u selu Zalazje biće služen parastos i odata počast srpskim civilima i vojnicima ovog kraja poginulim i ubijenim na Petrovdan 1992. godine u okolini Srebrenice i svim Srbima srednjeg Podrinja poginulim u posljednjem ratu, kao i stradalima u Drugom svjetskom ratu u ovom selu

  • Njemačka šalje vojnike u BiH

    Njemačka šalje vojnike u BiH

    Njemački Bundestag prihvatio je prijedlog Vlade Njemačke da u BiH u okviru misije EUFOR Altea pošalje 50 njemačkih vojnika.

    Od 617 prisutnih “za” je glasalo njih 516, “protiv” je bilo 98, a troje je bilo uzdržano.

    Za ovaj prijedlog glasali su Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, koji čine njemačku vladu, te opozicioni Demohrišćani, dok su protiv bili Ljevica i desna Alternativa za Njemačku.

    Istovremeno, iste stranke prihvatile su i prijedlog SPD-a, odnosno preporuku Vladi Njemačke u kojoj se, između ostalog, traži da se u BiH ukine koncept konstitutivnih naroda i uvede princip jedan čovjek jedan glas.

    Iako je ova preporuka usvojena, politika zvaničnog Berlina neće se promijeniti, i taj prijedlog neće imati veći uticaj na dešavanja u BiH. Moguć je odlučniji kurs Vlade Njemačke prema rukovodstvu RS, ali na nivou EU i dalje ne postoji saglasnost u vezi s eventualnim uvođenjem sankcija.

    Govornici iz redova Socijaldemokrata, Zelenih, Liberala i Demohrišćana osudili su, kako su rekli, secesionističku politiku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, i ustvrdili da na njega utiče Vladimir Putin, predsjednik Rusije, koji, kako tvrde, želi destabilizovati zapadni Balkan u kontekstu rata u Ukrajini.

    održali su mandat Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju, i založili se da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.

    S druge strane, ljevičari i desničari su smatrali da Njemačka ne treba da šalje svoje vojnike u BiH, te da treba da se drži tradicionalne politike Njemačke vojnog nemiješanja u događaje u inostranstvu. Ljevičari su ukazali na opasnost da ako Rusija u novembru ne prihvati produženje mandata EUFOR-a, EU i SAD mogu zaključiti NATO misiju, što bi, kako tvrde, bilo kršenje međunarodnog prava. Žaklin Nastić iz Ljevice je ustvrdila da cilj nije zaštita građana BiH, već djelovanje protiv Rusije i Kine, a da se zaboravlja uticaj Saudijske Arabije i Turske i rastući uticaj islamista.

    Desničari iz AFD-a smatraju da je BiH propala država, a Rudiger Lukasen iz AFD-a je ukazao na prošle vojne misije na kojima je učestvovala Njemačka, od rata na Kosovu pa do Afganistana, za koje tvrdi da su protivni međunarodnom pravu jer nemaju odobrenje UN-a.

    “Stabilnost zapadnog Balkana svakako jeste u našem interesu jer postoji opasnost od dolaska izbjeglica, rasta kriminala ili slično. Ali ovakav mandat ništa neće izmijeniti”, rekao je on.

    Filip Kremer iz Zelenih je rekao da Dodik provocira paramilitarnim paradama, revizionizmom istorije i prijetnjom da će povući nadležnosti iz oblasti pravosuđa, poreza i odbrane s bh. nivoa.

    “Nećemo dopustiti još jedan rat u Evropi a obnovljeni mandat za Alteu je naš početni doprinos da se takav scenario već sad preventivno spriječi”, rekao je on.

    Adis Ahmetović, poslanik SPD-a, je rekao da njemački angažman u EUFOR-u sprečava secesionizam i stvaranje trećeg entiteta.

    “Sankcije moraju pogoditi one koji urušavaju državne strukture, demokratiju i prosparitet. BiH treba stabilne institucije koje mogu izdržati bilo koju formu etnonacionalizma”, rekao je on.

    Knut Abraham iz CDU/CSU je spomenuo doprinos Angele Merkel, bivše kancelarke, na povezivanju regiona kroz Berlinski proces i pozdravio je odluku sadašnje vlade Olafa Šolca da ovu politiku nastavi.

    On se usprotivio prijedlogu SPD-a o tome da se ne nastavi koncept konstitutivnih naroda u BiH.

    “Po meni, ovdje se radi o tome kako tri konstitutivna naroda učiniti ravnopravnim i garantirati manjinska prava ostalim grupama”, rekao je on.

  • BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

    BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

    Borba protiv inflacije će sigurno dovesti do značajnijeg pada privredne aktivnosti, a onda gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju, što neće zaobići ni BiH.

    Ovo za “Nezavisne novine” kažu ekonomski analitičari, koji nisu iznenađeni najnovijim upozorenjima iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz koga su nedavno saopštili da je globalna privreda postala značajno mračnija u prethodna tri mjeseca i da zbog ekonomske situacije ne mogu odbaciti mogućnost negativne stope privrednog rasta u 2023. godini.

    Iznoseći prognoze, Kristalina Georgijeva, direktorica MMF-a, poručila je da će ranije prognozirani ekonomski rast od 3,6 odsto za 2022. godinu ponovo biti ublažen, a što će, kako je navela, biti već treća korekcija u ovoj godini.

    Milenko Stanić, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” pojašnjava da inflacija na svjetskom nivou nezadrživo raste, a da bi se zaustavio rast cijena, onda mora biti primijenjena restriktivna monetarna politika.

    “Moraju se povećavati kamatne stope i mora se voditi računa o restriktivnoj poreskoj politici, dakle podizati visinu poreza”, kaže Stanić.

    Navedeno, poručuje, sa sobom direktno povlači pad privrednog rasta.

    “Sve te mjere će po pravilu smanjiti investicije, smanjiti privrednu aktivnost i zaposlenost. Pošto je u fokusu svih međunarodnih finansijskih institucija i vlada borba protiv inflacije, sigurno je da će doći do usporavanja privrednog rasta, a vjerovatno u nekim područjima svijeta do ulaska privreda u recesiju”, naglašava Stanić i podsjeća da je inflacija u BiH veća od prosjeka u EU i svijeta.

    Stručnjaci kažu da će sve izvjesnijoj recesiji na globalnom nivou prethoditi period stagflacije, u kome se, prema njihovim riječima, BiH već nalazi, jer trpi snažan rast cijena važnih energenata, koji u posljedici dižu troškove proizvodnje.

    “U zadnjih nekoliko mjeseci, čak i prije izbijanja rata u Ukrajini, bilo je takvih prognoza i na kraju je taj sukob samo još više pogoršao situaciju, pogotovo izglede za budući globalni privredni rast. Ima čitav niz takvih analiza koje upućuju na pojavu smanjenog privrednog rasta i koje će dovesti do jedne od najgorih stvari, a to je stagflacija. Nažalost, ova zadnja procjena MMF-a samo je jedna u nizu koje su u prethodnom vremenu dali takve prognoze”, ističe za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, iz Udruženje ekonomista RS SWOT.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da u posljednjih godinu dana svjetska privreda nije imala adekvatan odgovor na krizu niti je pokazivala znakove oporavka, kao što je to bio slučaj nakon najvećeg pandemijskog udara 2020. godine.

    “Nakon prvog polugodišta vidimo da je došlo do pada cijena na tržištu robe, prije svega metala i drveta, ali i drugih stvari. To su prvi znaci neke stagflacije i znaci da će privreda možda stati”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

    Podsetimo, o inflaciji i recesiji govorilo se i tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije nešto više od mjesec dana. Tada je Robert Habek, njemački ministar ekonomije, rekao da čak četiri međusobno povezane krize prijete izazivanju globalne recesije, a pored inflacije i energetske krize, Habek je naveo i nestašicu hrane i klimatske promjene.

  • Virus registrovan kod 44 osobe u Srpskoj

    Virus registrovan kod 44 osobe u Srpskoj

    Kod 44 osobe u Republici Srpskoj utvrđeno prisustvo virusa korona, 8. 7. 2022. u 9 časova.

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 107 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 44 osobe.

    Radi se o 21 muškarcu i 23 žene, od kojih je sedam mlađe, 21 srednje i 16 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 37 osoba je iz Banjaluke, pet iz Bijeljine i po jedna iz Zvornika i Laktaša.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 112.728 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.386 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 427.653 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 39, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 15, a u ostalim bolnicama 24. Na respiratoru je jedna osoba (UKC Republike Srpske).

  • Preminuo Šinzo Abe

    Preminuo Šinzo Abe

    Šinzo Abe, bivši premijer Japana, preminuo je nakon što je danas upucan tokom predizbornog skupa u gradu Nara dok je držao govor, prenosi Rojters pozivajući se na japansku državnu TV NHK

    On je pogođen u grudi i leđa, a njegov napadač je uhapšen nakon pucnjave.

    Abe (67) ostao je bez svijesti nakon što je na njega pucao neidentifikovani napadač, koga je policija privela na licu mjesta, prenio je Kjodo.

    Bivši lider vladajuće Liberalno-demokratske partije upucan je s leđa tokom posjete gradu Nara u okviru kampanje za izbore zakazane za nedjelju.

    Abe je pao na zemlju nakon što su se čula dva pucnja i hitno je prebačen u bolnicu.

    Novinska agencija Kjodo i NHK prenijeli su da je Abe bio bez svijesti i u stanju srčanog zastoja, kada je prebačen u bolnicu.

    Napadač je uhapšen odmah nakon pucnjave i nije ni pokušavao da pobegne, a NHK prenosi da mu je policija zaplijenila oružje i identifikovala ga.

    Japanska televizija NHK izvijestila je da je napadač Tecuja Jamagami, 41-godišnji bivši marinac iz Nare, rekao da je bio nezadovoljan Abeom i da ga je želio ubiti.

  • Zelenski: Ukrajina neće odustati od teritorije u zamjenu za mir sa Rusijom.

    Zelenski: Ukrajina neće odustati od teritorije u zamjenu za mir sa Rusijom.

    Predskednik Ukrajine Volodimir Zelenski izrazio je uverenje da će se ukrajinska zastava vijoriti na Krimu, kao što se već vijori na Zmijskom ostrvu.

    Zelenski je u video obraćanju na Instagramu rekao da će ukrajinska zastava jednog dana sigurno biti i na Krimu i u svim gradovima i selima koje su zauzele ruske snage, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je izjavio da Ukrajina neće odustati od teritorije u zamenu za mir sa Rusijom.

    Zelenski je za CNN rekao da Ukrajina ne želi da ustupi bilo koju teritoriju Rusiji i istakao da teritorijalni ustupci neće biti deo diplomatskih pregovora o okoncanju rata.

    “Ukrajinci nisu spremni da daju svoju zemlju, da prihvate da te teritorije pripadaju Rusiji. Ovo je naša zemlja”, rekao je Zelenski. Ponovio je poziv američkom predsedniku Džozefu Bajdenu da poseti Kijev, ocenivši da bi to poslalo poruku Rusiji i svetu.

    “Voleli bismo da vidimo predsednika Bajdena u Ukrajini. Čuo sam da je podržao tu ideju. Postoje neki bezbednosni momenti koji stoje na putu njegovoj poseti, mi to razumemo“, rekao je Zelenski.

    On je ocenio da posete svetskih lidera Kijevu daju signal da podržavaju Ukrajinu jer veruju u njenu pobedu i da se, kako je naveo, “ne plaše Rusije”.

  • Lavrov: Bezumna kritika Zapada

    Lavrov: Bezumna kritika Zapada

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov odbacio je danas “bezumnu” kritiku Zapada o ratu u Ukrajini, kritikujući ruske rivale što su izgubili šansu da se pozabave globalnim ekonomskim pitanjima.

    “Zapadni partneri su tokom diskusije izbjegavali da prate mandat G20, da se bave pitanjima svjetske ekonomije”, rekao je Lavrov na samitu G20 u Indoneziji.

    On je rekao da je diskusija Zapada “gotovo odmah, čim su uzeli riječ, skrenula na mahnitu kritiku Ruske Federacije u vezi sa situacijom u Ukrajini. Agresori, okupatori, osvajači – čuli smo mnogo stvari danas”, rekao je Lavrov.

    Lavrov je dodao da je Rusija spremna da pregovara sa Ukrajinom i Turskom o žitu, ali je nejasno kada bi do takvih pregovora moglo doći.

    Indonezija je danas pozvala G20 da pomogne u okončanju rata u Ukrajini, pošto su se ministri spoljnih poslova iz te grupe sastali na samitu tokom kojeg su se neki od najvećih kritičara ruske operacije našli u istoj prostoriji sa Lavrovom.

  • Abazović: Temeljni ugovor sa SPC danas na dnevnom redu

    Abazović: Temeljni ugovor sa SPC danas na dnevnom redu

    Crnogorski premijer Dritan Abazović poručio je da će se Temeljni ugovor danas naći na dnevnom redu Vlade.

    On je dodao da ne vidi potrebu za odlaganjem glasanja.

    “Temeljni ugovor za građane Crne Gore nije najprioritetnija stvar, niti je najvažnije pitanje. Ako mislimo da Crnu Goru guramo ka EU onda ne treba da je polarizujemo”, rekao je Abazović za Dnevnik RTCG.

    Kako je naveo, Temeljni ugovor je “jedna redovna aktivnost Vlade”, koja će se danas naći na dnevnom redu.

    Premijer će, kako je Abazović najavio, odlučiti da li će se glasati danas ili će “eventualno, ukoliko budu odsutni neki ministri, to završiti na nekoj elektronskoj sjednici”.

    Abazović je poručio gradjanima da Temeljni ugovor nije nikakvo stvaranje države u državi.

    Kaže i da je Temeljni ugovor samo u Crnoj Gori tema, te objašnjava da odnosi vjerske zajednice i države postoje u svim drugim uređenim državama i da će tako i Crna Gora isto pravo dati svim vjerskim zajednicama koje su registrovane.