VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lajčak poručuje da se Zapadni Balkan mora integrisati u EU

    Lajčak poručuje da se Zapadni Balkan mora integrisati u EU

    Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je danas da Brisel mora da završi nedovršeni posao kada je u pitanju evropska integracija Zapadnog Balkana.

    Lajčak je to rekao na 15. međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum

    – Na Dubrovnik Forumu 2022, naglasio sam da je rat u Ukrajini promijenio sve. To je proširenje ponovo učinilo političkim pitanjem. Predugo smo bili zadovoljni sami sobom. To se više ne može nastaviti – napisao je on na Tviteru.

    Lajčak je u drugoj objavi naveo da se jutros na marginama Dubrovnik Forum 2022, sastao sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem kako bi razgovarao o dešavanjima na Zapadnom Balkanu i potrebi za kredibilnom evropskom perspektivom za cijeli region.

  • Tviter zaprijetio Ilonu Masku da će ga tužiti ukoliko se povuče iz ugovora o kupovini

    Tviter zaprijetio Ilonu Masku da će ga tužiti ukoliko se povuče iz ugovora o kupovini

    Tviter je saopštio da će tužiti Ilona Maska ukoliko bude pokušao da se zaista povuče iz ugovora o kupovini te kompanije.

    Nešto ranije, američki mediji prenijeli su vijest da biznismen odustaje od kupovine Tvitera koja je bila vrijedna 44 milijarde dolara, ali, kako stvari stoje, ta odluka bi mogla da košta daljih komplikacija, jer druga strana pregovaračkog stola prijeti da će čitav slučaj prenijeti na sud.

    Predsjednik kompanije Bret Tejlor objavio je na društvenoj mreži kojom rukovodi da je bord posvećen zaključenju transakcije, da su cijena i uslovi već ugovoreni sa Maskom, tako da bi se u slučaju zaokreta napravila komplikacija.

    Tejlor ujedno tvrdi da bi, ukoliko bi slučaj završio na sudu, odluka sigurno bila u korist Tvitera.

    Musk je odlučio da ne nastavi sa dogovorom jer Tviter nije pružio dovoljno informacija o broju neželjenih i lažnih naloga. Suočava se sa naknadom od milijardu dolara (830 miliona funti) za raskid i mogućom tužbom ako odustane.

  • Šolc bio na privatnoj žurki na kojoj je najmanje 9 djevojaka omamljeno drogom za silovanje

    Šolc bio na privatnoj žurki na kojoj je najmanje 9 djevojaka omamljeno drogom za silovanje

    Najmanje devet žena dobilo je drogu za silovanje na privatnoj zabavi kojoj su prisustvovali kancelar Olaf Šolc i poslanici, saopštila je njegova Socijaldemokratska partija (SPD).

    Portparol SPD potvrdio je za Frans pres pisanje berlinskog lista Tagešpiegel. Berlinska policija saopštila je da istražuju navode o teškim tjelesnim povredama nakon što je 21-godišnja žena podnijela prijavu nakon “ljetnje zabave jedne političke stranke”.

    “Savjetujem svim zainteresovanima da podnesu žalbu“, rekla je Katja Mast iz SPD-a.

    Portparol SPD nije isključio mogućnost da još žena prijavi da im je podmetnuta droga za silovanje.

    SPD je u srijedu uveče poslala mejl svima koji su bili pozvani na događaj u kojem osuđuje “monstruozan čin” koji su “odmah prijavili parlamentarnoj policiji”.

    Oko 1.000 ljudi pridružilo se kancelaru i poslanicima na tradicionalnoj ljetnjoj proslavi SPD-a uoči skupštinske pauze.

    “To je bio interni događaj. Mogli ste ući samo uz poziv”, rekao je portparol i dodao da “i dalje ima mnogo neizvijesnosti, policija istražuje”.
    Berlinska policija navodi da se žena koja je podnijela žalbu sutradan nije sjećala zabave zbog čega je i otišla na ljekarski pregled a onda i podnijela žalbu.

    Photo of the Remarkables mountain range in Queenstown, New Zealand.
    Žena je rekla policiji da je tokom događaja osjetila mučninu i vrtoglavicu nakon što je konzumirala hranu i bezalkoholna pića. Policija je saopštila da je do sada obaviještena o još četiri slučaja.

    Droga za silovanje može da zbuni i omami žrtve i učini ih nesposobnim da se brane od napada.

  • U urušavanju ledenjaka u Italiji poginulo 11 osoba

    U urušavanju ledenjaka u Italiji poginulo 11 osoba

    Jedanaest ljudi poginulo je nakon urušavanja lednjaka u Alpama u Italiji.

    Spasilačke ekipe strahovale su da bi se broj poginulih moga rasti, ali sada kažu da nema razloga vjerovati da će broj žrtava biti veći.

    U dolini Fassa proglašen je dan žalosti kako bi se odala počast poginulima u lavini u nedjelju na Marmoladi. Radi se o 3.300 metara visokom vrhu, najvišem u Dolomitima, lancu u istočnim talijanskim Alpama koji se proteže preko regije Trento i Veneto.

    Veći dio Italije početkom ljeta pogodio je toplotni val. Naučnici kažu da su uzrok nepredvidljivosti nekada stabilnih ledenjaka klimatske promjene.

    “Možemo reći da smo vrlo brzo dovršili svoj posao i došli do konačnog broja od 11 mrtvih”, rekao je na konferenciji za novinare Giampietro Lago, voditelj policijske jedinice koja je sastavljena da pomogne u procesu identifikacije.

  • Ujedinjene nacije se oglasile: I Ukrajina je kriva

    Ujedinjene nacije se oglasile: I Ukrajina je kriva

    Visoki komesarijat UN za ljudska prava objavio je novi izveštaj o napadu na staračkim dom u ukrajinskoj Luganskoj oblasti.

    U tom izveštaju Visoki komesarijat je izrazio je zabrinutost zbog mogućeg korišćenja ljudi kao “živog štita”, uz zaključak da ukrajinske oružane snage snose veliki, a možda i pođednak deo krivice kao i proruske snage.

    Do napada na starački dom je dve nedelje nakon početka spcijalnih operaija ruskih snaga u Ukrajini.

    Ukrajinske vlasti ranije su optužile ruske snage da su odgovorne za ubistvo više od 50 civila u, kako su navele, “brutalnom i neisprovociranom napadu” u staračkom domu u selu Stara Krasnijanka, koje je udaljeno oko 580 kilometara jugoistočno od Kijeva.

    Međutim, kako navodi AP, nekoliko dana pre napada, ukrajinski vojnici zauzeli su položaje u staračkom domu, čime je sama zgrada staračkog doma postala meta.

    UN u izveštaju ukazuje da tačan proj ubijenih nije poznat, a da su najmanje 22 osobe, od 71 pacijenta, preživele napad, prenosi AP.

    U izveštaju se ne zaključuje da je bilo koja strana, ni ukrajinski vojnici ni proruski borci, počinila ratne zločine, ali se izražava zabrinutost zbog mogućeg korišćenja ljudi u staračkom domu kao “živog štita” kako bi se sprečile vojne operacije u određenim oblastima.

  • Predsjednik Šri Lanke nakon protesta prihvatio da podnese ostavku

    Predsjednik Šri Lanke nakon protesta prihvatio da podnese ostavku

    Predsjednik Šri Lanke, Gotabaya Rajapaksa prihvatio je da podnese ostavku nakon dramatičnog dana u Šri Lanci i protesta koji su rezultirali provaljivanjem demonstranata u privatnu kuću i rezidenciju predsjednika, te spaljivanjem kuće.

    U poruci objavljenoj preko glasnogovornika parlamenta, predsjednik je rekao da će 13. jula odstupiti sa funkcije kako bi osigurao miran transfer vlasti.
    Ostavka predsjednika predstavlja historijsku pobjedu za demonstrante koji su već mjesecima pozivali na njegovu ostavku dok se država borila sa najvećom ekonomskom krizom u nekoliko generacija. U subotu je u protestima protiv predsjednika i premijera učestvovalo više desetina hiljada stanovnika Šri Lanke.

    Ranije je i premijer Ranil Wickremesinghe objavio da će podnijeti ostavku nakon razgovora sa predstavnicima parlamentarnih stranaka. Postignut je sporazum je da se formira nova vlada u koju će ući predstavnici svih stranaka u Šri Lanci.


    Šri Lanku potresaju protesti nakon što je država doživjela faktički bankrot i ostala bez stranih novčanih deviza te time izgubila sposbnost da učestvuje na svjetskom tržištu roba. Država je gotovo ostala bez zalihe naftnih derivata te je obustavljena prodaja stanovništvu.

  • Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Ministarstvo odbrane SAD-a saopćilo je kako je odobrilo slanje dodatne vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara koja će uključivati raketne sisteme, ali i drugu opremu.

    Kako su naveli iz Pentagona, Bidenova administracija odobrila je novu vojnu pomoć kako bi zadovoljila kritične potrebe ukrajinske vojske u borbi. Ujedno, ovo će biti 15 paket pomoći koju Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini još od augusta 2021. godine.

    Prema navodima iz Ministarstva odbrane SAD-a, novi paket pomoći uključivat će:

    Četiri raketna sistema HIMARS i dodatnu municiju za ovaj sistem

    Tri taktička vozila

    Artiljerijsku municiju 155 mm

    Protivbaterijske sisteme

    Rezervne dijelove i drugu opremu

    Također, iz Washingtona su naveli kako su Sjedinjene Američke Države u posljednje tri sedmice izdvojile 2,2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.

    “Sveukupno, Sjedinjene Američke Države od početka Bidenovog mandata poslale su oko 8 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Od 2014. godine, SAD su poslale više od 9,2 milijarde dolara pomoći Ukrajini. Sjedinjene Američke Države nastavit će raditi sa svojim saveznicima i partnerima kako bi pružili Ukrajini kapacitete koji će ispuniti njene zahtjeve na bojnom polju”, saopćeno je iz Pentagona.

  • Dodik: Ako su Nijemci rasturili veliku Jugoslaviju, zašto ne bi dovršili raspad i male

    Dodik: Ako su Nijemci rasturili veliku Jugoslaviju, zašto ne bi dovršili raspad i male

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik upitao je, ako su Nijemci rasturili veliku Jugoslaviju, zašto povratkom na Balkan ne bi dovršili raspad i male.
    Dodik je naveo da je njemačko uslovljavanje potpisivanja Ugovora o EU 1992. rezultiralo priznanjem Slovenije i Hrvatske.

    “To je značilo rat i raspad Jugoslavije. Od tada do danas su na strani muslimana u BiH. Ako su rasturili veliku Jugoslaviju, zašto ovim povratkom na Balkan ne bi dovršili raspad i male”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    Bundestag je usvojio rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost” kojom se od njemačke Vlade traži da se u EU založi za “sankcije protiv onih koji potkopavaju teritorijalnu integritet i ustavni poredak BiH”.

  • Poljoprivrednici na nogama – protesti se šire Evropom

    Poljoprivrednici na nogama – protesti se šire Evropom

    Od Poljske do Španije poljoprivrednici izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog mnogih problema koji ih muče.

    Protesti poljoprivrednih proizvođača postaju sve učestaliji i intenzivniji širom Evrope. Ovaj sektor se našao prvi na udaru krize koja je zahvatila celi svet, ali i ograničenja vezanih za “Zeleni dogovor” Evropske unije.

    Poremećaji koji muče poljoprivrednike su raznovrsni. Najveći problemi su niske otkupne cene, visoke cene troškova proizvodnje, prvenstveno đubriva i goriva. Sve veći deo stanovništva podržava poljoprivrednike, prenosi Agroklub.

    Poljaci protestovali u Varšavi

    Poljski poljoprivrednici su u aprilu predvođeni Agrouniom, nacionalnom organizacijom poljoprivrednika, protestovali ispred zgrade poljskog ministarstva kada su doneli više od tone jabuka. Ukazali su na problem otkupa ove voćne vrste zbog čega su mnogi bankrotirali ili napustili svoja imanja.

    U organizaciji Agrounije nedavno je prosuto žito ispred kancelarije Jaceka Sašina, zamenika premijera. Prevelika količina ukrajinskog žita koja je dospela na poljsko tržište izazvala je veštačku krizu.

    U Varšavi je 7. jula održan veliki protest poljoprivrednika u kome je izraženo nezadovoljstvo politikom koja ne podržava seljake proizvođače i ne bori se protiv inflacije već se nameću sve veće marže i obezvređuju domaći poljoprivredni proizvodi.

    Žitarice u Poljskoj imaju najmanju cenu u celoj Evropskoj uniji, a žito iz nove žetve neće niko da kupi. Ratari nemaju mogućnost da prodaju svoj rod i neće imati finansijska sredstva za sledeću setvu.

    Sve teže biti poljoprivrednik u Španiji

    Poljoprivrednici su ponovo blokirali puteve, najviše na području Andaluzije. Protesti su usmereni protiv visokih cena goriva i osnovnih namirnica. U martu je protestovalo 150.000 poljoprivrednika s područja cele Španije.

    Već u junu inflacija je bila iznad deset odsto. Najviše zbog inflacije i enormnog poskupljenja energenata i hrane protestuju andaluzijski poljoprivrednici. Oni su obučeni u žute prsluke izašli na autoputeve sa svojim traktorima.

    Holandija na nogama

    Protesti koji u nekoliko poslednjih dana potresaju Holandiju vlast pokušava da obuzda i zaustavi. Nizom zakona pokušava se sprovesti regulacija o emisiji azotnih materija i amonijaka. To znači smanjenje broja stoke na farmama, ali bi veliki broj stočara, posebno u blizini prirodnih rezervata, morao u potpunosti da prestane da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Vlada je pripremila novac za otkup, ali poljoprivrednici ne odustaju od borbe za svoja imanja.

    Protesti su iz dana u dan sve intenzivniji. Stočari su započeli izražavati svoje nezadovoljstvo zatvaranjem krave u štale buneći se zbog dozvola za ispašu. Nastavljeno je blokadom auto-puteva, a zatim i distributivnih centara. Bilo je upada i na posed ministarke Kristine van der Val, ali i prekoračenja policijskih ovlašćenja i pucanja na poljoprivrednika u traktoru.

    Snimak je pokazao da je do takve intervencije došlo bez razloga. Trojica traktorista su uhapšeni, od kojih je jedan šesnaestogodišnji mladić kojem je metak prošao pored glave. Poljoprivrednici su protestovali ispred zatvora. Policija je posle pustila njih trojicu, ali je bilo novih hapšenja.

    Komesar za životnu sredinu Virdžinijus Sinkevicius u debati u Strazburu o evropskim ciljevima biodiverziteta rekao je da je mere smanjenja azota trebalo preduzimati ranije i sigurno ne bi bilo ovako drastične reakcije poljoprivrednika. On je istakao važnost provođenja mera zaštite prirode i naveo primere iz Šapnije.

    Među holandskim farmerima kruže glasine da stoje na putu planovima EU za masovnu migraciju koja je deo “Plana zamene stanovništva UN-a” i da je to razlog oduzimanja njihovih poseda.

    Njima su se pridružili poljoprivrednici iz Nemačke. Oni su zajedno u blizini granice blokirali kružni tok u Hirenbergu.

  • Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Lideri EU i SAD-a zatražili su od parlamenta Sjeverne Makedonije da prihvati prijedlog Francuske o ukidanju bugarskog veta i početka pregovora o dobijanju statusa kandidata za članstvo Sjeverne Makedonije u EU.

    “U ovom kritičnom trenutku u evropskoj historiji napredak Albanije i Sjeverne Makedonije na putu ka članstvu u EU od ključne je važnosti za jačanje kohezije i otpornosti cijelog evropskog kontinenta”, navodi se u zajedničkom saopćenju visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena.
    U saopćenju je pozdravljen kompromisni prijedlog kojim se uzimaju u obzir interesi i zabrinutosti Sjeverne Makedonije i Bugarske zasnovani na obostranom poštovanju, povjerenju i razumjevanju.

    “BUGARSKO PITANJE”
    Tamo gdje vječno sunce sja: Hoće li Sjeverna Makedonija zbog Brisela ponovo gutati gorke pilule
    Borrell i Blinken ističu da bi odluka parlamenta Sjeverne Makedonije bila važna za napredak.

    “EU i SAD su posvećeni bližoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Zajednički cilj ostaje osiguranje stabilnosti i napretka te ostvarenje evropske i euroatlantske budućnosti država regiona”, dodaje se u saopćenju.

    Sjeverna Makedonija kandidat je za članstvo u EU već 17 godina, ali su razgovore o članstu blokirale prvo Grčka, a sada i Bugarska, koja želi da Skoplje prizna bugarsku manjinu i zajedničku historiju sa bugarskim jezikom.

    Sporazumom o promjeni imena države iz Makedonija u Sjeverna Makedonija 2017. godine je okončan spor sa Grčkom. Bugarska je uložila veto 2020. godine zbog historije i jezičkog pitanja. Građani Sjeverne Makedonije smatraju da je ovo napad na njihov nacionalni identitet.

    Francuska je prošlog mjeseca predložila da se u Ustavu Sjeverne Makeodnije prizna bugarska manjina i da Skoplje i Sofija razgovaraju o preostalim pitanjima. Ovim prijedlogom od Bugarske se ne traži da prizna makedonski jezik.