Autor: INFO

Prvo obraćanje Džonsona nakon ostavke: Nikoga neću podržati

U prvom javnom obraćanju nakon što je podnio ostavku na mjesto šefa britanskih Konzervativaca, Boris Džonson je izjavio da neće podržati nijednog kandidata.

On je dodao da ne želi svojom podrškom da im odmogne.

On je naveo da ne želi da ikome umanji šanse za izbor tako što bi mu pružio podršku., prenosi B92.

“Ustavna funkcija premijera u ovoj situaciji je da nastavi da ispunjava mandat, to i radim. Moj posao je samo da nadgledam proces nekoliko narednih nedelja”, rekao je Džonson.

On je dodao da je siguran da će ishod izbora biti “dobar”.

12 Jula, 2022
Bajden: Moramo zabraniti ofanzivno oružje

Predsjednik SAD Džozef Bajden upozorio je danas, nakon usvajanja prvog velikog saveznog zakona o bezbjednosti oružja u posljednje tri decenije, da su SAD mjesto za “reciklažu ratnog oružja” i obnovio svoj poziv o zabrani ofanzivnog oružja.

Kongres je pokazao malo sluha da izglasa zabranu nakon što je prethodna zabrana za takvo oružje istekla 2004. godine, ali Bajden se nada da će uspjeti da iskoristi rastući gnjev Amerikanaca zbog masovnih pucnjava i da time obezbijedi snažniji pritisak na zakonodavce da promijene mišljenje, prenosi Rojters.

“Ofanzivno oružje moramo zabraniti. Odlučan sam da zabranimo”, rekao je Bajden i poručio zakonodavcima da bi trebalo da usvoje zakone o bezbjednom skladištenju oružja koji uključuju ličnu odgovornost.

12 Jula, 2022
Pucnjave u lancu prodavnica u SAD, ima žrtava

Dvije osobe su ubijene, a tri su ranjene u pucnjavama u četiri prodavnice 7-Eleven u južnoj Kaliforniji, saopštile su danas američke vlasti.

Vjeruje se da su najmanje tri od četiri pucnjave, koje su se dogodile u ponedjeljak rano ujutru, povezane sa istim napadačem, prenosi AP.

Do pucnjave je najvjerovatnije došlo nakon pljački ili zbog pokušaja pljačke u četiri prodavnice pred zoru 11. jula, na dan kada ovaj brend proslavlja godišnjicu poslovanja i dijeli besplatna pića.

“Naša srca su sa žrtvama i njihovim najmilijima. Prikupljamo informacije o ovoj strašnoj tragediji i sarađujemo sa istražnim organima”, navodi u saopštenju kompanije.

Policija još nije utvrdila šta je motiv ovih pucnjava u gradovima Riversajd, Santa Ana, Brea i La Habra.

“Mislim da je jedina osoba koja bi mogla da odgovori na to osumnjičeni”, saopštio je portparol policijske uprave Riversajd, gdje se prva pucnjava dogodila dva sata nakon ponoći.

Druga pucnjava dogodila se oko 3.20 ujutro na oko 40 kilometara u Santa Ani.

Policajci su reagovali na prijavljene pucnje u “7-Eleven” u tom gradu i pronašli čovjeka mrtvog na parkingu.

Portparol policije Santa Ane rekla je da se čini da je nasilje uključivalo i pokušaj pljačke.

Lopez je dodala da detektivi vjeruju da je osumnjičeni za ubistvo u Santa Ani ista osoba koja je tada otputovala 20 kilometara do Brea, gdje je zaposleni “7-Eleven” pronađen mrtav oko 4.18 ujutro.

Na fotografijama za nadzor, koje je policija Brea objavila na društvenim mrežama, vidi se osumnjičeni, maskirani muškarac koji nosi crni duks sa kapuljačom preko glave.

Policija je odbila da kaže šta je, ako je bilo šta, ukradeno iz prodavnice ili od žrtve – ponavljajući samo da je incident počeo kao pljačka.

Manje od sat vremena kasnije, policajci u susjednoj La Habri su poslati na prijavu pljačke u prodavnici 7-Eleven.

Otkrili su dvije žrtve iz vatrenog oružja oko 4.55 ujutro, a napadač za koga je policija uvjerena da je isti osumnjičeni je pobjegao, prenosi AP.

12 Jula, 2022
EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

Najoptimalniji način da se region zapadnog Balkana približi EU je ujedinjavanje svih regionalnih inicijativa koje pokazuju da imaju potencijal, rekao je izvor “Nezavisnih novinama” blizak briselskoj administraciji.

Dodao je da je Brisel svjestan da od brzog pristupanja ovog regiona EU iz raznih razloga trenutno nema ništa i da je njihova ideja da se maksimalno podrže regionalne inicijative, poput Berlinskog procesa, koji je započela Njemačka, a u koji su uključene i još neke zemlje EU, odnosno Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Poljska, Slovenija i Italija. Sa zapadnog Balkana u ovoj inicijativi učestvuje svih pet zemalja ovog regiona i Kosovo, koje pet zemalja EU, Srbija i BiH ne priznaju kao nezavisnu državu.

Kako nam je rečeno, kao drugu uspješnu inicijativu EU vidi “Otvoreni Balkan“, koju su osnovali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iako EU nema direktan uticaj na ovu inicijativu i preferira Berlinski proces, rečeno nam je da mnogi u Briselu “Otvoreni Balkan” vide kao “čedo” Berlinskog procesa i da su na tom osnovu spremni da pomognu da se dvije inicijative ujedine u jedinstven proces, s obzirom na to da obje za cilj imaju uvođenje principa četiri slobode – sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, na kojem je zasnovan princip zajedničkog tržišta EU.

Međutim, kao što smo ranije pisali, postoje sukobi među zapadnim saveznicima koja od ove dvije inicijative treba da bude podržana, zbog čega tri zemlje regiona – BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo – i dalje odbijaju da se pridruže “Otvorenom Balkanu”.

Marija Đorić, univerzitetski profesor u Beogradu i politikolog, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da se “Otvoreni Balkan” pojavio kao reakcija na zastoj Berlinskog procesa. Ona smatra da treba pozdraviti ekonomsko povezivanje zemalja u regionu u situaciji kad se nalaze u “evropskoj čekaonici” rezervisanoj za “loše đake”.

I Đorićeva smatra da su “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces kompatibilni procesi koji jedan drugi uzajamno ne isključuju, što ide u prilog tezi da se u zapadnom dijelu međunarodne zajednice, kao odgovor na djelovanje Rusije i Kine u regionu, razmišlja o tome da se ove dvije inicijative iskoriste kao ubrzani put približavanja regiona Zapadu.

Đorićeva, međutim, napominje da postoji određena vrsta različitih gledanja EU i SAD na ova dva procesa, o čemu smo i mi ranije pisali.

“Ideju Otvorenog Balkana podržava Amerika, dok je Berlinski proces proizvod EU. Videćemo čiji uticaj će na kraju prevladati, ali čini mi se da je ‘Otvoreni Balkan’ kao inicijativa ofanzivnija i da će dati brže rezultate. Očigledno je da je većini zemalja zapadnog Balkana dozlogrdilo čekanje na prijem u EU, koji je neizvestan, i da su rešile da uzmu stvar u svoje ruke”, ističe ona.

Borut Pahor, premijer Slovenije, u intervjuu za “Politiku” rekao je da ne razumije zašto se neki, poput Kosova, ne žele priključiti “Otvorenom Balkanu”.

“To je sjajna platforma za poboljšanje odnosa. U ovim uslovima odlučuje se o geopolitičkoj sudbini zapadnog Balkana za narednih deset do 15 godina”, rekao je Pahor.

I Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, izjavio je da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

Povodom ranijeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.

On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da budu vidljivi pozitivni efekti.

Podsjećanja radi, ove inicijative dolaze nakon završenog evropskog samita krajem prošlog mjeseca, na kojem nije otkočen put Sjeverne Makedonije i Albanije ka EU, a BiH nije dobila kandidatski status.

Prema riječima našeg briselskog sagovornika, očekuje se da će na jesen ili u decembru biti postignuto dovoljno napretka da ove zemlje mogu ući u narednu fazu evropskih integracija.

12 Jula, 2022
Pao Wall Street

Na Wall Streetu su juče berzovni indeksi pali, nakon prošlosedmičnog rasta, jer na tržištu vlada nesigurnost uoči izvještaja o inflaciji u SAD-u i početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je 164 boda ili 0.52 posto, na 31.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1.15 posto, na 3.854 boda, a Nasdaq indeks 2.26 posto, na 11.372 boda.

Nakon rasta prošle sedmice, indeksi su juče izgubili dio tih dobitaka jer ulagači ne žele riskirati uoči objave izvještaja o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u junu inflacija dodatno ubrzala s 8.6 posto, koliko je iznosila u maju, na 8.8 posto na godišnjoj razini.

Bila bi to nova najviša razina inflacije u više od 40 godina, što je ponajviše posljedica rasta cijena energenata i poremećaja u nabavnim lancima.

– Tržište se pozicionira za izvješće o inflaciji. Nadamo se usporavanju, što bi moglo navesti Fed na ublažavanje tempa zaoštravanja monetarne politike. S druge strane, puno je razloga da se očekuje zadržavanje inflacije na visokim razinama i da će Fed i dalje biti agresivan – kaže Rob Havort, strateg u kompaniji U.S. Bank Wealth Management.

I na većini evropskih berzi cijene dionica juče su pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1.40 posto, na 12.832 boda, a pariški CAC 0.61 posto, na 5.996 bodova. Londonski FTSE stagnirao je, pak, na 7.196 bodova.

12 Jula, 2022
Potpisani ugovori sa dobavljačima za nabavku lijekova za rijetke bolesti

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske potpisao je ugovore sa ponuđačima za nabavku lijekova za rijetke bolesti.

Na ovaj način Fond je okončao aktivnosti koje su u nadležnosti njihove institucije u vezi sa procedurom nabavke lijekova za rijetka oboljenja.

– Naime, budući da nije bilo žalbi na izbor najpovoljnijeg ponuđača za realizaciju nabavke Posebnog programa lijekova za rijetke bolesti, ugovori su potpisani sa izabranim ponuđačima i to ”Farmacija 2011” d.o.o. Bihać, ”Phoenix Pharma” d.o.o. Bijeljina, ”Interpromet” d.o.o. Novi Grad i ”Pharma Maac” d.o.o. Sarajevo – navodi se u saopštenju FZO Srpske.

Navode da su se na tender javili dobavljači za svih sedam lijekova koji su bili predmet nabavke i izabrana su četiri pomenuta dobavljača.

– S obzirom na to da većina lijekova koji se nabavljaju (šest od ukupno sedam) nisu registrovani na tržištu BiH, dobavljači treba da pokrenu proceduru interventnog uvoza za šta im je potrebna saglasnost Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske – dodaje se u saopštenju.

FZO Republike Srpske je krajem aprila, nakon što su sprovedene sve neophodne procedure, pokrenuo postupak javne nabavke lijekova za rijetke bolesti, kako bi se za oboljele od rijetkih oboljenja u Srpskoj obezbijedili pojedini najnoviji u svijetu dostupni lijekovi. Јavna nabavka lijekova za rijetke bolesti je sprovedena na osnovu potreba koje nam je dostavio Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a nakon inicijative Komisije za rijetke bolesti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

U skladu sa tim, u otvorenom postupku za ovu godinu nabavljeno je sedam lijekova za rijetka oboljenja, kao što su cistična fibroza, Pompeova bolest, mukopolisaharidoza tip 2 i 4, Gošeova bolest, kao i lijek za liječenje akutnih napada angioedema. Vrijednost nabavke je 4,5 miliona KM bez PDV-a, a obavještenje o nabavci, kao i Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača dostupni su i na internet stranici FZO Republike Srpske.

– FZO Republike Srpske i do sada je oboljelima od rijetkih bolesti finansirao neophodne lijekove, a ubuduće trebalo bi da im budu dostupni u Republici Srpskoj i pojedine najnovije terapije koje se koriste u svijetu – navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je nakon inicijative srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se oboljelima od rijetkih bolesti u Srpskoj obezbijede lijekovi, po hitnoj proceduri Narodna skupština Republike Srpske je usvojila dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, čime je Fondu omogućeno da nabavlja u okviru posebnog programa i lijekove za rijetke bolesti.

12 Jula, 2022
Evro se praktično izjednačio s dolarom

Vrijednost evra u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1 dolar = 0.99 evra). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina.

Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je evro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14,1 posto svoje vrijednosti u dolaru.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,46 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 107,39 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,95 na 137,18 jena, blizu najvišeg nivoa u 24 godine.

Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Evropi.

Inflacija u evrozoni dostigla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u.

Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona takođe izjeda naše ušteđevine, nezavisno o tome štedimo li u evrima ili valutama koja su vezane za evro poput konvertibilne marke.

Stanje je tim gore po nas zbog promjene kursa, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14,1 posto slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.

Jedina poluga u rukama centralnih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali evro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije privrede.

Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize.

Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, takođe nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije “ne može isključiti” te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i jako se osjeti.

12 Jula, 2022
Mihajlović: Isporuka gasa za Srpsku se nastavlja i ove godine

U periodu globalne energentske krize, neophodno je da region djeluje jedinstveno, izjavila je, ministarka energetike i rudarstva Srbije, Zorana Mihajlović.

Naglasila je da je Srbija, ugovorom sa Ruskom Federacijom u iznosu od dvije milijarde kubika, po povoljnoj cijeni, obezbijedila gas, ali da to nije dugoročno rješenje.

Isporuka za Republiku Srpsku i BiH će se nastaviti i ove godine jer, kaže Mihajlovićeva, cijeli region mora biti solidaran, prenosi RTRS.

12 Jula, 2022
Gasprom dodatno smanjio isporuku gasa Austriji i Italiji

Ruski Gasprom, usljed početka remonta na gasovodu Sjeverni tok 1, smanjio je dodatno isporuke gasa Austriji.

OMV danas dobija za oko 70 odsto manje gasa nego što je dogovoreno, saopštio je portparol austrijskog naftnog koncerna Andreas Rinofner agenciji APA.

Sredinom juna Gasprom je već smanjio isporuke za oko 50 odsto, a sada je sprovedeno dalje smanjenje od 20 odsto.

Rinofner kaže da je neizvjesno da li je moguće punjenje skladišta gasa, i da to zavisi od dnevne potrošnje, kao i kupovine gasa na tržištu.

Austrija se uglavnom snabdijeva preko gasovoda koji ide preko Ukrajine, ali je ministarka energije Leonore Gevesler i pored te činjenice već izrazila očekivanje da bi Austriji mogla biti smanjenja isporuka zbog remonta Sjevernog toka 1.

U Italiji isporuke smanjene za trećinu
Energetska kompanija Eni saopštila je u ponedjeljak da je ruski Gasprom dodatno smanjio isporuku prirodnog gasa Italiji, pošto počinju planirani radovi na održavanju gasovoda Sjeverni tok 1, prenosi RT.

“Gasprom je najavio da će danas Eni isporučivati gas od oko 21 milion kubnih metara dnevno, dok je prosjek posljednjih dana bio oko 32 miliona kubnih metara dnevno”, navodi se u saopštenju Enija, prenosi “B92”.

Ovo će dodatno smanjiti isporuke gasa koje su već prepolovljene od sredine juna.

Gasprom je u ponedjeljak obustavio dotok prirodnog gasa u EU preko gasovoda Sjeverni tok 1 zbog planiranih radova na održavanju. Zaustavljanje će trajati do 21. jula. Za to vrijeme prestaće svi tokovi gasa kroz gasovod. Operater je istakao da su popravke zakazane i dogovorene sa svim partnerima.

12 Jula, 2022
Ko je skovao plan za ukidanje Republike Srpske?

Britanci i Amerikanci, nisu slučajno pojačali svoje prisustvo u BiH. ATV ima saznanja da postoji plan za ukidanje Republike Srpske i smjenu njenih funkcionera. Zapadni operativci vršljaju po terenu, a prema našim saznanjima najvažniji sastanak održan je u kampu Butmir u Sarajevu. I mogući plan zapadnih sila, reagovao je i srpski član BH Predsjedništva. I mi imamo svoj plan, poručuje Milorad Dodik.

“Britanci i Amerikanci ovdje su došli da podrže muslimane, i to nam je jasno. Važnije je kakav plan mi imamo da sačuvamo Republiku Srpsku. Mi plan imamo I mi ćemo svoj plan sprovesti, u to ne treba da sumnjaju. Jer voliko Srpsku!”, napisao je Dodik na Tviteru.

Plan zapadnih sila uključuje primjenu bonskih ovlašćenja kojim se planiraju smjene izabrnaih predstavnika u Repulici Srpskoj. Plan je i da se ukinu izvršna i zakonodavna vlast.

“Pozivam sve dobronamjerne, i u međunarodnom faktoru, ali i domaće snage u Srpskoj – ako mislite dobro sebi, svojim porodicama, ako mislite dobro svojoj djeci – onda čuvajte Dejton i ono na čemu je zasnovana BiH”, izjavio je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Cijeli plan bi se, kako saznajemo, realitzovao strateškim pozicioniranjem snaga u EUFOR-a. Bili bi raspoređeni na određenim tačkama, a imali bi podršku NATO vojnika. Realizaija plana bila bi udar na nacionalno pitanje, kažu stručnjaci.

“Sem potvrde vaših nedobronamjernih (lažnom demokratijom prekrivenih) postupaka kojima svjedočimo već duže vrijeme, budite sigurni da kada je riječ o Republici Srpskoj, njene institucije i njen slobodarski narod neće dati ni djelić Republike Srpske da zadovolje vaše sulude neprovodive ideje”, istakao je Siniša Karan, profesor ustavnog prava.

Ove informacije izazvale su lavinu reakcija i u boračkim orgnaizacijama. Poručuju da sve treba ozbiljno shvatiti i o svemu upozoriti i prijatelje Republike Srpske.

“Da zaista pridobijemo i pozitivnu reakciju i drugih zemalja svijeta, potrebno je da i u Republici Srpskoj obezbijedimo jedinstvo i sve srpsko jedinstvo srpskog naroda u regionu. Bez toga će zadatak neprijateljima Republike Srpske biti olakšan, a s tim će zadatak neprijatelja Republike Srpske biti potpuno onemogućen”, rekao je Slobodan Župljanin, iz Organizacije starješina Vojske Republike Srpske.

Prema saznanjima ATV-a, strane čete i bataljoni bili bi raspoređeni u Distriktu Brčko. Tako bi Republiku Srpsku presjekli na dva dijela. Veće vojno-policijske snage izazivale bi sukob sa policijskim snagama Republike Srpske.

12 Jula, 2022