VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pad evra povećava dug BiH

    Pad evra povećava dug BiH

    Zaključno sa prvim kvartalom, Bosna i Hercegovina u dolarima je bila dužna u vrijednosti oko 470 miliona KM, a s obzirom na to da posljednjih mjeseci ta valuta značajno jača u odnosu na evro, rata kredita koji BiH vraća u dolarima značajno je porasla.

    Inače, evro se praktično izjednačio sa dolarom i juče se za evro, kao i obično, moglo dobiti 1,955 KM, a za dolar 1,936 KM. U ovom trenutku za dolar je direktno vezano oko 470 miliona KM duga Bosne i Hercegovine, međutim značajan dio vezan je i za SDR, u kojem dolar takođe ima značajnu ulogu. Vrijednost SDR-a određuje se na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti pet svjetskih valuta i to dolara, evra, japanskog jena, funte i kineskog juana tako da će sasvim sigurno pad evra u odnosu na dolar djelimično povećati i spoljni dug BiH u ovoj valuti.

    U Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine “Nezavisnim novinama” rekli su da se prilikom formiranja godišnjeg budžeta uz stavku koja je potrebna za otplatu spoljnog duga planira još pet odsto sredstava kao korektivni faktor, upravo kako bi se pokrile neplanirane kursne razlike i neplanirani troškovi na koje se ne može uticati.

    “Imajući u vidu planirane iznose za servis spoljnog duga uz korektivni faktor za 2022. godinu smatramo da će izvršenje obaveza biti u planiranim okvirima”, rekli su nam u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

    Kako će se rast dolara odraziti na budžet Bosne i Hercegovine, možda je najbolje prikazati na primjeru. U januaru 2021. godine za 1.000 dolara duga Bosna i Hercegovina morala je vratiti 1.590 KM bez kamata, da bi danas za tih istih 1.000 dolara duga morala vratiti 1.930 KM, takođe bez kamata.

    Za razliku od ostalih valuta, konvertibilna marka odlukom karensi borda Centralne banke BiH fiksno je vezana za evro i svaka izdata novčanica ima pokriće u evrima. Fiksni kurs KM je 0,51129 evra ili za jedan evro dobije se 1,95583 KM.

    “Jačanje dolara spram evra će nas dovesti u nepovoljniji položaj i biće nam veće rate i to nije pozitivna vijest. Nekada ne možete birati valutu u kojoj ćete se zaduživati i tu ste prinuđeni na uzmi ili ostavi. Mislim da taj udar, s obzirom na stanje u budžetima, neće izazvati krizu s obzirom na inflaciju i da u budžetima ima novca”, rekao je za “Nezavisne novine” Marko Đogo, profesor Ekonomskom fakulteta u Palama.

    Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan spoljni dug BiH, zaključno sa prvim kvartalom, iznosio je 9,670 milijardi KM. Najveći dio spoljnog duga Bosna i Hercegovina ima u evru i to 64,19 odsto, u dolarima 4,86 odsto, u SDR-u 24,70 odsto itd.

    Koliko će Bosna i Hercegovina morati dati više novca zbog jačeg dolara, zavisi od toga koliko u ovoj godini stiže na naplatu i koja je valutna struktura glavnice i kamate koja se plaća, ali po gruboj računici, to može koštati od par miliona do nekoliko desetina miliona KM, što, kako kažu ekonomisti, neće predstavljati veći problem, jer je punjenje budžeta zbog inflacije rekordno.

    Svjetski ekonomisti tvrde da je pad evra u odnosu na dolar odraz opreznosti svjetskog tržišta kapitala kada je riječ o evrozoni, koja je ozbiljnije i mnogo teže pogođena od SAD, prije svega kada je riječ o snabdijevanju energijom.

    Uprkos ovim problemima, konstantnim poskupljenjima pa i padu vrijednosti vlastite valute, Evropska centralna banka zaostaje za mjerama drugih zemalja, jer još nije podigla referentnu kamatnu stopu i pored činjenice da su to uradili i FED, kao i Velika Britanija i Švajcarska.

    Ipak i od manje vrijednosti evra pojedine zemlje u Evropskoj uniji imaju koristi, jer je roba koja je proizvedena u zoni evra jeftinija na svjetskom tržištu, što zemlji izvoznici kao što je Njemačka može biti i od koristi.

    Ipak, glavni problem je to što se praktično svi energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu obračunavaju u dolarima tako da u ovom trenutku od “jeftinog evra” u Evropskoj uniji niko nema koristi.

  • Danas pregovori oko izvoza ukrajinskog žita

    Danas pregovori oko izvoza ukrajinskog žita

    Rusija i Ukrajina trebale bi održati svoje prve razgovore s dužnosnicima UN-a i Turske s ciljem izlaza iz višemjesečnog zastoja oko izvoza žitarica.

    Sastanak u Istanbulu dolazi u trenutku kada izvoz preko Crnog mora i dalje blokiraju ruski ratni brodovi i morske mine koje je Kijev postavio kako bi spriječio zastrašujući amfibijski napad. Pregovore kompliciraju rastuće sumnje da Rusija pokušava izvesti žito koje je ukrala od ukrajinskih farmera u regijama pod svojom kontrolom.

    Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres ranije je umanjio očekivanja od pregovora u Istanbulu.

    • Zaista naporno radimo, ali još uvijek postoji put – rekao je šef UN-a novinarima.

    Na sastanku će učestvovati vojna izaslanstva tri zemlje i diplomati iz UN-a. Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je da će se fokusirati “na sigurnu otpremu žitarica na međunarodna tržišta koje čekaju u ukrajinskim lukama.”

    Turska, članica NATO-a, koristi svoje dobre odnose s Kremljom i čelnicima u Kijevu koje podržava Zapad kako bi pokušala postići sporazum o sigurnom načinu isporuke žitarica.

    Ukrajina procjenjuje da je do 25 miliona tona žita trenutno blokirano u njenim lukama. Turska kaže da ima 20 trgovačkih brodova koji čekaju u regiji koji bi se mogli brzo ukrcati i poslati na svjetska tržišta.

    Plan UN-a predlaže da brodovi slijede sigurne “koridore” koji prolaze između poznatih lokacija mina.

  • Tviter tužio Maska

    Kompanija Tviter tužila je Ilona Maska sudu zbog kršenja ugovora vrijednog 44 milijarde dolara o kupovini te društvene mreže i zatražila od suda u Delaveru da naloži najbogatijem čoveku na svijetu da završi spajanje po cijeni od dogovorenih 54,20 dolara po akciji Tvitera.

    • Nakon što je napravio javni spektakl i nakon što je predložio i potom potpisao sporazum o spajanju pogodan za prodavce, Mask očigledno veruje da je, za razliku od svake druge strane koja podleže ugovornom zakonu Delavera, slobodan da promjeni mišljenje, uništi kompaniju, poremeti njene operacije, uništi vrijednost akcionara i ode – navodi se u tužbi, prenosi Rojters.

    Mask je u petak objavio da odustaje od namjere da preuzme kompaniju za 44 milijarde dolara, tvrdeći da Tviter nije otkrio važne informacije, kao što je konkretan broj lažnih naloga i neželjene pošte.

  • Zajednička komisija o Zakonu o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda

    Zajednička komisija o Zakonu o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda

    Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i ostalih akata danas bi na sjednici u Banjaluci trebalo da usaglasi tekst Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma na koji su predstavnici Bošnjaka pokrenuli vitalni nacionalni interes.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske u junu je usvojen Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, ali njegova primjena još nije počela budući da su Bošnjaci pokrenuli pitanje zaštite nacionalnog interesa.

  • “Nismo uspjeli u Jugoslaviji, nećemo ni u Ukrajini”

    “Nismo uspjeli u Jugoslaviji, nećemo ni u Ukrajini”

    Otkad je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, zapadne zemlje su donirale više od 10 milijardi dolara vojne pomoći.

    Među oružijem našli su se prenosivi minobacači, puške, vojna vozila, velika količina razne municije…

    NATO i članice Evropske unije pozivaju na bolju kontrolu oružja kojim su snabdeli Ukrajinu jer postoje strahovi da ga kriminalne grupe krijumčare i potom prodaju na evropskom crnom tržištu, piše Fajnenšl tajms.

    Veliki broj NATO članica raspravlja s Kijevom o nekom obliku sistema praćenja ili detaljne liste inventara za oružje koje je dostavljeno Ukrajini, dva zapadna zvaničnika su rekla za pomenuti list.

    Ukrajinska vlada počinje jači nadzor oružja i postavlja sistem praćenja uz pomoć zapadnih zemalja, otkrio je pak treći izvor upoznat sa situacijom.

    “Svo ovo oružje pristiže u južnu Poljsku, prevozi se preko granice i onda se stavlja u vozila koja će preći granicu: kamione ili privatne automobile. I od tog trenutka nam njihova lokacija postaje nepoznata i ne znamo gde ide, gde je korišćeno, pa čak ni da li ostaje u zemlji”, kazao je zapadni zvaničnik.

    Mogućnost da američko oružje koje je poslano Ukrajini padne u pogrešne ruke je ‘uzeta u obzir‘ s obzirom na ‘zahtevnu situaciju‘ u zemlji, kazala je Boni Denis Dženkins, američki zvaničnik za kontrolu oružja i međunarodnu sigurnost.

    “SAD vrlo ozbiljno shvataju odgovornost da zaštite američku obrambenu tehnologiju i spreče nezakonito širenje tog oružja, rekla je Dženkins novinarima u Briselu, dodavši da je SAD ‘u stalnom kontaktu‘ s Kijevom oko ovog pitanja.

    “Imamo poverenje u ukrajinsku vladu i njenu odanost nameri da prikladno čuva i vodi računa o američkom oružju, dodala je Jenkins.

    Jurij Sak, savetnik ukrajinskog ministarstva obrane, rekao je: Svako kretanje oružja u i iz Ukrajine, kad je takvo kretanje potrebno zbog popravaka, vrlo pažljivo nadziru i Ukrajina i njeni međunarodni partneri.

    Problem prenošenja oružja iz Ukrajine bio je jedna od tema na susretu ministara unutrašnjih poslova EU ove nedelje. U ponedeljak je Evropska komisija pokrenula ‘Centar podrške EU‘ u susednoj Moldaviji kako bi osigurala ekspertizu i kooperaciju u borbi protiv fenomena kao što je krijumčarenje oružja.

    “Teško je izbeći nedozvoljenu trgovinu i krijumčarenje, to nismo uspeli u bivšoj Jugoslaviji i verovatno nećemo u Ukrajini, kazala je Jana Černohova, češka ministarka odbrane u Pragu.

    Kazala je kako veruje da zemlje koje doniraju oružje preduzimaju sve potrebne korake kako bi ga i pratile, ali je upozorila da neće biti moguće slediti svaki pojedini komad oružja.

    Evropol, evropska agencija za sprovođenje zakona, u aprilu je objavila da njena istraga pokazuje kako je krenulo krijumčarenje oružja kako bi se snabdele kriminalne grupe da je to potencijalna opasnost za sigurnost Evropske unije.

    “Ruski agresivni rat protiv Ukrajine je rezultirao porastom posedovanja vatrenog oružja i eksploziva”, stoji u dopisu Evropola poslanom vladama.

    “Izvorno su ukrajinski zvaničnici zadržali popise vatrenog oružja koje je predano civilima, ali ova praksa je napuštena kako rat napreduje i vatreno oružje je otada deljeno bez evidencije, kaže se u dopisu i poziva na ‘registar oružja i drugih vojnih materijala koji su prebačeni iz EU u Ukrajinu‘ kako bi se pomoglo agencijama za provođenje zakona da ih prate.

    “Informacija da Ukrajina postaje centar krijumčarenja oružja ne odgovara realnosti, uzvratio je Sak, sugerišući da bi oni koji to tvrde ‘mogli biti deo ruskog informacionog rata kojim bi se obeshrabrili međunarodni partneri da snabdeju Ukrajinu oružjem koje je potrebno za pobjedu, piše Fajnenšl tajms.

  • Ðukanović: Premijer rekao da se neće glasati o Temeljnom ugovoru sa SPC

    Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović izjavio je danas da je premijer Dritan Abazović rekao da se na prošloj sjednici Vlade na kojoj je usvojen prijedlog Temeljnog ugovora sa SPC, neće glasati o tom dokumentu.

    “Sve partije koje su u aktuelnom vladinom aranžmanu dobile su uvjeravanje da se na prošloj sjednici Vlade neće glasati o Temeljnom ugovoru sa SPC, već da će se samo otvoriti rasprava na tu temu. To nas je upućivalo na zaključak da je premijer prihvatio sugestije”, rekao je crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Ðukanović u intervjuu Televiziji Crne Gore.

    Na pitanje “da li to znači da ih je premijer Dritan Abazović prevario”, Ðukanović je rekao da je on na sastanku rekao da će biti otvorena rasprava i da se Vlada neće izjašnjavati o tom aktu.

    Ðukanović je ponovio da je Vlada napustila dogovor dajući prioritetet sklapanju ugovora sa SPC u odnosu na sporazumom definisane prioritete prilikom formiranja vlasti, a to je prije svega bavljenje evropskom agendom Crne Gore.

    Komentarišući izjavu premijera da se pojedinci ne plaše Temeljnog ugovora već Europola, Ðukanović je ocijenio da je riječ o zamjeni teza.

    “Pokušava se pustiti magla, da bi se pod plaštom fingirane borbe protiv kriminala i korupcije pokušale sakriti određene slabosti”, poručio je Ðukanović i ocijenio da je Vlada napravil dvije greške – prva je napuštanje evropske agende, a druga zbrzana procedura usvajanja Temeljnog ugovora.

    Ðukanović je rekao da nije adekvatno bio upoznat sa sadržajem ugovora.

    “Desetak dana ranije, u susretu s premijerom dobio sam samo normativan deo, bez preambule koja sadrži važan dio ukupne političke priče. Da sam bio upoznat s kompletnim tekstom, smatrao bih potpuno neadekvatnim da se o tim pitanjima povede sporadična priča”, naglasio je Ðukanović.

    Vlada Crne Gore usvojila je u petak prijedlog Temeljnog ugovora sa SPC.

  • Šeranić: Ministarstvo spremno za nadzor nad zaraznim bolestima

    Šeranić: Ministarstvo spremno za nadzor nad zaraznim bolestima

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je sinoć da je broj zaraženih virusom korona u regionu i Evropi u porastu i da je resorno ministarstvo spremno za sve aktivnosti po pitanju nadzora nad zaraznim bolestima.

    “Aktivnosti koje radimo u skladu su sa procjenama rizika Instituta za javno zdravstvo”, rekao je Šeranić novinarima u Novom Gradu, prenosi Srna.

    On je naveo da se na ovom pitanju radi u skladu sa zakonskim aktima i planovima koji su prethodno usvojeni.

    “Što se tiče virusa korona, ništa neuobičajno u vezi sa mutacijama koje taj virus doživljava. Ono što je dobro jeste da su simptomi mnogo blaži, da se broj lica u bolnicama zadržava na podnošljivom nivou i ne opterećuje zdravstveni sistem”, rekao je Šeranić.

    On je pojasnio da teže simptome imaju uglavnom imunokompromitovana ili starija lica, koja su pod nadzorom.

  • Kriza koalicione vlade Marija Dragija

    Kriza koalicione vlade Marija Dragija

    Italijanski premijer Mario Dragi izjavio je danas da će se povući s funkcije ako se Pokret 5 zvijezda povuče iz njegove koalicije i pozvao stranke koje ga podržavaju da prestanu da postavljaju “ultimatume” njegovoj vladi.

    Lider Pokreta 5 zvijezda, bivši premijer Ðuzepe Konte prošle nedjelje je podnio listu političkih zahtjeva za nastavak podrške Vladi i zaprijetio da će uskratiti podršku ako Dragi ne preduzme niz mjera, prenosi Rojters.

    Ključno glasanje o povjerenju paketu podsticaja i pomoći porodicama i firmama da se izbore s energetskom krizom održaće se ove nedjelje u Senatu, ali još uvijek nije jasno da li će Pokret 5 zvijezda učestvovati u glasanju ili će napustiti koaliciju.

    U želji da ublaži tenzije, a nakon sastanka sa sindikatima Dragi je rekao da se mnogi politički prioriteti Pokreta 5 zvijezda preklapaju s Vladinim, ali je upozorio na stalne zahtjeve koalicionih partnera.

    “Vlada ne funkcioniše s ultimatumima, ona s njima gubi smisao svog postojanja”, rekao je Dragi na konferenciji za novinare, dodajući da neće biti voljan da ostane premijer ako se Pokret 5 zvijezda povuče iz kabineta.

    Lider Desničarske lige Mateo Salvini, čija je stranka najveća u Dragijevoj koaliciji, u junu je rekao da će u septembru odlučiti da li će ostati u Vladi ili ne.

  • SZO: Kovid ostaje globalna prijetnja, nije ni blizu kraja

    SZO: Kovid ostaje globalna prijetnja, nije ni blizu kraja

    Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je danas da kovid ostaje globalna prijetnja, skoro dvije i po godine nakon što je krenula pandemija.

    Komitet za hitna pitanja SZO koji čine nezavisni eksperti, naveo je da povećanje broja slučajeva, aktuelna evolucija virusa i pritisak na zdravstvene službe u brojnim zemljama znače da je situacija i dalje urgentna, prenio je Rojters.

    Broj slučajeva koji je prijavljen Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji porastao je za 30 odsto u prethodne dvije nedjelje, uprkos povećanom kolektivnom imunitetu, uglavnom od vakcina.

    “Kada virus pravi prodor treba da ga potisnemo. Pandemija COVID-19 daleko je od završene”, rekao je direktor SZO Tedros Gebrejesus na virtuelnoj novinskoj konferenciji u Ženevi.

    Dok raste broj hospitalizovanih i raste prenos COVID-19, vlade treba da primjenjuju oprobane mjere kao što je nošenje maske, poboljšane ventilacije, protokole testiranja i liječenja, dodao je on.

    On je govorio na margini objavljivanja rezultata posljednjeg sastanka Hitnog komiteta SZO za COVID-19, održanog u petak prošle nedjelje.

    SZO je objavila da se pandemija COVID-19 zadržava na nivou “hitne situacije za javno zdravlje međunarodnog dometa”, što je najviši nivo uzbune organizacije, na osnovu jednoglasne odluke Komiteta.

    Komitet je ukazao na pad broja testiranih i genomskog testiranja što, kako je navedeno, sve više otežava procjenu uticaja sojeva COVID-19, i ukazao da je “aktuelni nadzor pandemije neadekvatan”, prenosi Beta pozivajući se na AP.

    Komitet je ukazao na skorašnji porast broja slučajeva COVID-19 u raznim oblastima svijeta kao i na to da nedostaje uvođenje prilagođenih mjera za javno zdravlje u oblastima pogođenim ponovnim porastom broja slučajeva.

    Zdravstvena agencija UN je proglasila najveći nivo opreza zbog kovida 30. januara 2020. godine.

  • Virolozi zabrinuti zbog Kentaura, nove podvarijante koronavirusa

    Virolozi zabrinuti zbog Kentaura, nove podvarijante koronavirusa

    Omikron varijanta BA.2.75 nazvana “Kentaur” je otkrivena u Indiji, Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji, Njemačkoj i Kanadi. Virolozi su sada zabrinuti zbog pojave novog soja omikron varijante koronavirusa koja se brzo širi.

    Varijanta omikrona BA.2.75. nazvana “Kentaur” prvo je detektirana u Indiji u maju ove godine nakon čega se broj slučajeva zaraze tim sojem polako povećavao, a sada se čini kako se širi brže od prethodnog soja.

    Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) označio je novi soj kao “varijantu pod nadzorom” 7. jula, što znači da postoje neke naznake da bi se mogao brže prenositi ili biti povezan sa težim oblicima bolesti.

    Pored očigledno brzog rasta broja zaraženih, virolozi su zabrinuti zbog broja dodatnih mutacija koje BA.2.75 sadrži u odnosu na raniji soj BA.2 iz kojeg je vjerovatno evoluirao.

    “To bi moglo značiti je imao priliku da razvije prednost u odnosu na već uspješnu varijantu virusa”, rekao je dr. Stephen Griffin, virolog sa Univerziteta u Leedsu.

    Evropske agencije za zdravstvo i medicinu objavile su preporuke za tzv. drugu booster dozu, odnosno četvrtu vakcinu protiv koronavirusa, sa naglaskom na osjetljive grupe i osobe starije od 60 godina.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj slučajeva koronavirusa u većem dijelu Evrope naglo raste od kraja maja.