VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

    Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

    Najave pojedinih visokorangiranih hrvatskih zvaničnika kako bi njihova država mogla u jednom trenutku blokirati kandidatski status BiH za učlanjenje u Evropsku uniju trebalo bi ozbiljno shvatiti, ali u sadašnjim okolnostima ta prijetnja je tek “pucanj u prazno”.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske”, politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva, Žarko Papić komentarišući izjavu ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, koji je s margina sastanka evropskih ministara inostranih poslova u Briselu, na kojem se razgovaralo i o budućnosti zemalja zapadnog Balkana, poručio kako je njegova država među onima koja podržava “evropski put BiH”, ali uz, kako je istakao, određene uslove – “provedbu određenih ustavnih i izbornih reformi u BiH”.

    “Kao prvo, da budem direktan i jasan. Takvo nešto me apsolutno ne bi nimalo iznenadilo što, naravno, nikako ne bi bilo dobro za BiH. Kao drugo, ne mogu da povjerujem da bi BiH, kako neki najavljuju i priželjkuju, mogla za šest sedmica dobiti kandidatski status, jer ne postoji šansa da se vlast u tom periodu formira, što je jedan od elementarnih uslova za tako nešto. Prema tome, i ova, nazovimo je hrvatska prijetnja, odnosno poruka, uslovno je rečeno pucanj u prazno. Prazne su i priče pojedinih briselskih zvaničnika. Njih pola je zrelo za psihijatriju ili za dodatno školovanje”, kaže Papić.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, saglasan se Papićem da je nerealno očekivati da BiH do kraja ove godine i pored svih lijepih riječi i najava, dobije dugo očekivani kandidatski status.

    “Bilo bi dobro kada bi ga dobili, ali isto tako treba biti realan, jer se do kraja ove godine ne može formirati državna vlast i sprovesti sve reforme koje se od nas traže. To je proces. Postoji tu još sijaset drugih uslova koje naše vlasti moraju da ispune i sprovedu. Nije u pitanju samo izborni zakon, kojeg pominje ministar Grlić Radman. Mislim da ne bi trebalo da budemo razočarani ako ovaj kandidatski status ne dobijemo tokom ove kalendarske godine. Smatram da će nam u decembru biti saopšteno samo kako smo na dobrom putu. Kada se podvuče crta, do konkretnijih koraka, ako je Brisel uistinu iskren i odlučan da zapadni Balkan uključi u EU, moglo bi doći tek polovinom 2023. godine”, smatra Sitarski.

    Za razliku od Papića, on je mišljenja kako Hrvatska pritom ipak neće mnogo “zatezati”i kočiti ulazak BiH u ovo elitno društvo, pogotovo jer su ustavne i izborne reforme nešto sa čim će se nove vlasti morati pozabaviti u narednom periodu.

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je da od političkih lidera u BiH očekuje da se usredsrede na brzo formiranje vlasti na svim nivoima, da preuzmu odgovornost i sprovedu ustavne, izborne i druge ključne reforme, kako bi BiH dobila kandidatski status za učlanjenje u EU. Kako je rekao Hrvatska podržava težnje BiH za učlanjenjem, uz opasku da prije toga vlasti u BiH moraju sprovesti sve reforme.

    Evropska komisija predložila je u oktobru davanje kandidatskog statusa BiH ukoliko budu, kako je tada saopšteno, preduzete konkretne mjere u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u koordinaciji svih nivoa kontrole granica, osiguravanju funkcionisanja sistema za azil i garantovanju slobode medija. Konačna odluka o daljnoj budućnosti BiH trebalo bi da bude saopštena u decembru.

  • Radanović: Srbi su apsolutno majorizovani u većini kantona u FBiH

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović rekao je da se prava zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom za BiH primjenjuju samo na teritoriji Republike Srpske, te da Srbi povratnici u FBiH i 27 godina nakon završetka rata teško ostvaruju svoja prava u tom entitetu.

    Radanović je rekao da se samo u Srpskoj primjenjuje mogućnost da ljudi vrate svoje imanje i da obnove kuće.

    “Uvijek kada imam priliku pozovem vlasti iz FBiH da izaberu bošnjačko selo na teritoriji Republike Srpske da odemo da vidimo u kakvom je stanju selo. Istovremeno, pozovem da odemo u srpsko selo u FBiH, pa da i tu vidimo kakva je situacija i ko živi u tom selu”, rekao je Radanović.

    Radanović je povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma rekao da se u FBiH krše prava Srba i kada je riječ o nadokandi štete za imovinu.

    “Sva prava zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom u BiH poštuju se samo na teritoriji Republike Srpske i ima nekih kantona gdje se Srbi mogu pohvaliti da imaju određena prava, ali većina su kantoni gdje su Srbi apsolutno majorizovani”, rekao je Radanović za Srnu.

    Diskriminacija Srba na teritoriji FBiH, tvrdi Radanović, vidljiva je u svakom segmentu društva.

    “Diskriminacija se vrši i u školama, još od prvog razreda, kada djeca u FBiH moraju da uče da mrze svoj, srpski narod. Takvi su udžbenici u FBiH”, pojasnio je Radanović i dodao da su Srbima u FBiH uskraćena i prava na život, navodeći i primjere fizičkih napada i ubistava Srba povratnika.

    Radanović je istakao da je Dejtonski mirovni sporazum uspostavio mir u BiH, koja je “unija koja unutar sebe ima i federaciju i republiku”.

    “Srbi u FBiH ne traže ništa, osim onoga što je napisano u katalogu prava iz Ustava BiH, koji je Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Radanović.

    U ponedjeljak, 21. novembra, navršava se 27 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

  • Opozicija Dodiku rekla NE, on im poručio da su gubitnici

    Opozicija Dodiku rekla NE, on im poručio da su gubitnici

    Iako novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik još zvanično nije ni uputio poziv za zajednički sastanak sa svim parlamentarnim strankama u Narodnoj skupštini RS u vezi s formiranjem tzv. široke koalicije, iz opozicije je već stigao odgovor da im ne pada na pamet da budu dio, kako kažu, te manipulacije.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na konstitutivnoj sjednici republičkog parlamenta zakazanoj za 15. novembar položiće zakletvu i zvanično stupiti na dužnost predsjednika Republike Srpske. S njim isto će učiniti i 83 novoizabrana narodna poslanika u 11. sazivu, a nakon toga počinje igra koalicionih dogovora i pregovora.

    U njih Dodik želi uključiti sve stranke u NSRS koje, kako je naveo, to budu htjele, a velika koalicija imala bi za cilj osiguranje dvotrećinske većine u parlamentu, a između ostalog i zaštitu uloge srpskog člana Predsjedništva BiH.

    “Naš cilj je brzo formiranje stabilne vlasti kako bismo nastavili da radimo na prioritetnim ekonomskim pitanjima koja nas opterećuju i koja zahtijevaju adekvatan odgovor institucija RS. Očekujemo da se okupimo oko Republike Srpske i time pokažemo njenu snagu i da zajedno radimo na očuvanju nacionalnih interesa i stvaranju boljih uslova za život našeg naroda”, istakao je Dodik.

    Dok stranke okupljene oko vladajuće većine u Srpskoj ne dovode u pitanje ništa što predloži lider SNSD-a, opozicija je, bar zasad, čvrstog stava da sa vladajućima nema nikakvog razgovora.

    Milan Miličević, v.d. predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS), poručio je da, dok je on na čelu SDS-a, svaki potez stranke će biti samo u interesu zaštite naroda i institucija Republike Srpske, a taj interes, kako kaže, nije tzv. široka koalicija.

    “Tražićemo to od svakog ko zastupa Srpsku demokratsku stranku, bićemo jedinstveni sa svakim ko stane pored nas u toj odbrani, ali nikada nećemo biti dio neke manipulacije tzv. široke koalicije kako bismo obezbijedili dvotrećinsku većinu pojedincu ili grupi za odbranu vlastitih ili partijskih interesa, a pod izgovorom srpskog jedinstva. To od nas neka niko ne očekuje”, naveo je Miličević, koji će, podsjetimo, biti prvi čovjek SDS-a do izbora novog stranačkog rukovodstva.

    On je dodao da nijedna odluka SDS-a neće biti donesena u interesu onih koji zloupotrebljavaju institucije Republike Srpske i to isključivo za vlastite ciljeve, te da se o tome nikada i ni s kim neće dogovarati.

    Oštru poruku uputio je i lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

    “Nikad na sastanak sa uzurpatorima režima. S njim se nema šta razgovarati ni pregovarati. Prije bismo išli u koncentracioni logor nego u koncentracionu vladu, ili došli na razgovor s onima koji ostaju na vlasti zahvaljujući veleizdaji i krađi glasova, te prodaji države strancima”, rekao je Vukanović za “Nezavisne novine” i dodao da o ovom pitanju ne može biti nikakve rasprave.

    “Nismo dobili do sada nikakav zvaničan poziv, niti treba da nam ga šalju”, poručuje Vukanović.

    Poziv bi, po svemu sudeći, bio uzaludan i kada je u pitanju PDP. Branislav Borenović, predsjednik ove stranke, za “Nezavisne” podsjeća da PDP prvenstveno ne prihvata izborne rezultate za predsjednika Republike Srpske, te da, u skladu s tim, nemaju o čemu da razgovaraju sa Dodikom.

    “Što se tiče PDP-a, nema razgovora s takvim ljudima i nema nikakvih sastanaka, jer oni sve rade na manipulacijama i prevarama”, naveo je Borenović.

    Nije se dugo čekalo na odgovor Milorada Dodika. On je poručio da je SDS gubitnička politička partija.

    “SDS je gubitnička, potpuno srozana politička partija koja sada pokušava da se stranačkim promjenama politički uzdigne, ali će ostati marginalna. Jedina velika politika danas je ovdje Republika Srpska. Dolazi teško vrijeme u kojem imate dva člana Predsjedništva koji će gomilati nove zahtjeve i odluke i ukoliko Narodna skupština ne bude ta koja će to sprečavati, onda Republika Srpska gubi. Ako oni hoće da budu dio tog gubitka, neka budu”, istakao je Dodik, te dodao da SDS niko nije zvao niti molio da bude dio šire koalicije.

    “Ovdje je riječ jesi li Srbin ili nisi, ako nisi – onda si izdajnik”, ocijenio je Dodik.

    Na ove poruke osvrnula se i Željka Cvijanović, potpredsjednica SNSD-a, koja je istakla da odgovor iz SDS-a nije iznenađenje, te da svaka politička partija ima pravo na svoj stav, te da svako nosi odgovornost za svoje odluke.

    “Mi godinama nudimo i pobjeđujemo, a opozicija godinama odbija i gubi na izborima. Narod očekuje jedinstvo po nacionalnim pitanjima”, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Teške Erdoganove optužbe: Grčka, SAD i pojedine zemlje Evrope štite teroriste

    Teške Erdoganove optužbe: Grčka, SAD i pojedine zemlje Evrope štite teroriste

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je optužio Grčku, Sjedinjene Američke Države i pojedine zemlje Evropske unije da štite teroriste, a to se odnosi i na organizaciju koju vladajući u Turskoj nazivaju FETO.

    Ovo je izjavio nedugo prije eksplozije iz 13. novembra u Istanbulu, a za koju se sumnja da je riječ o terorističkom napadu koji je izvršila Kurdska radnička partija (PKK). Za turske vlasti riječ je također o terorističkoj organizaciji.

    “Ko ih (teroriste) sada štiti? Uglavnom Grčka. Bježe u Grčku, bježe u Evropu. Uvijek idu tamo. Žive u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Engleskoj i Americi. Amerika skriva tog čovjeka (čelnika FETO-a Fetullaha Gulena). Ko ga skriva? Biden (američki predsjednik Joe Biden) ga skriva. Dali su mu ogromnu vilu u Pennsylvaniji u kojoj živi. Ako me pitate gdje je središte terorista, odmah ću vam kazati”, izjavio je Erdogan 12. novembra na samitu Organizacije turkijskih zemalja (OTS) u Uzbekistanu.

    Podsjećamo, Turska uslovljava članstvo Švedske i Finske u NATO-u isporučivanjem onih koje je označila kao teroristima, a među kojima su navodno pristalice PKK. U posljednjem napadu u Istanbulu poginulo je šest osoba, a više od 80 osoba je povrijeđeno.

  • Vulić: Ne treba mi lažni osmijeh vječitog člana CIK-a

    Vulić: Ne treba mi lažni osmijeh vječitog člana CIK-a

    Predsjednik i članovi Centralne izborne komisije (CIK), kako smo jučer otkrili, neće dobiti poziv za prisustvo na konstitutivnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    To znači da certifikate o dodijeljenim mandatima novim državnim parlamentarcima neće dodijeliti CIK, kao što je bila tradicija, već službenici Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH.
    Konstituirajuća sjednica će biti održana 1. decembra 2022. godine, ali na njoj će novi zastupnici Parlamentarne skupštne BiH pročitati i položiti zakletve, ali kako stvari trenutno stoje – bez uobičajene dodjele certifikata.

    Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH je već uputio pozive zastupnicima da preuzmu svoje certifikate/mandate u stručnoj službi parlamenta, a neki parlamentarci su već i preuzeli svoje certifikate.

    Novoizabranom poslaniku SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Miroslavu Vujičiću koji je rekao da je certifikat za funkciju na koju je izabran preuzeo u Sekretarijatu i da ne zna zbog čega se CIK odlučio da na ovaj način dodjeljuje certifikate, njegova stranačka kolegica Sanja Vulić je poručila da je Republika Srpska uređena, za razliku od institucija BiH u kojim ništa ne funkcioniše, pa ni CIK.

    “Nama mandat ne daje CIK već narod Republike Srpske, te samim tim nema potrebe za njihovim prisustvom kada se tehnički okupljamo da radimo za šta smo birani. Nikakve svečanosti i nikakvo davanje na važnosti veće od potrebnog. CIK ćemo gledati kada se bude raspravljalo o njihovom izvještaju o radu, a do tada to bi bio nepotrebni politički mazohizam”, rekla je.

    Ona je naglasila da je lično zahvalna Sekretarijatu za uručeno uvjerenje.

    “Ne treba mi lažni osmijeh vječitog člana CIK-a, niti savjetnice Mirka Šarovića koji i danas kažnjavaju Doboj zbog sjajnog rezultata Milorada Dodika”, dodala je Vulić.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnatuović jučer je za Klix.ba kazao da je “nepozvanom mjesto iza vrata” te da će se članovi CIK-a odazvati svima koji ih pozovu, kao što su već uradile kantonalne skupštine. Danas će prisustvovati prvoj sjednici Narodne skupštine RS-a, a sutra Predsjedništva BiH.

  • Petrovićeva pita vlast šta sada misli o CIK-u

    Petrovićeva pita vlast šta sada misli o CIK-u

    Navodi da predsjednik i članovi CIK BiH neće uručiti sertifikate novoizabranim poslanicima u Predstavničkom domu PSBiH, jer kako predsjednik CIK Suad Arnautović kaže, pojedini parlamentarci ne žele da se rukuju sa njima, predstavlja jasan i vrlo konkretan odgovor izabranih predstavnika u toj instituciji na ulogu CIK u neregularnom izbornom procesu, rekla je portparolka PDP Anja Petrović.

    Kako kaže, istitucija koja je trebala da čuva integritet izbornog procesa, svojim djelovanjem ga je potpuno zatrovala.

    – Međutim, zanimljiva je najava Suada Arnautovića da će dodijeliti sertifikate poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske, posebno što na sastanku predstavnika parlamentarnih stranaka nije bilo riječi o tome, te je poziv očigledno dobio iz skupštinskih struktura vladajuće većine – saopštila je ona.

    Petrovićeva pita kako to da za vladajuću strukturu CIK više nije nelegitiman, kako su ih godinama nazivali.

    Ad
    – Jesu li Arnautović i ostali isti ljudi za koje su tvrdili da su izabrani nelegalno? Jesu li to isti ljudi protiv kojih su podnosili krivične prijave? Je li to ista institucija na čije odluke su se više puta žalili Ustavnom sudu BiH? Teško je na ova pitanja dati odgovor, jer je njihovo djelovanje pokazalo da su preko noći, od ljudi koji su imali hrabrosti da ponište i ponove izbore u Doboju zbog izborne krađe, postali ljudi koji verifikuju rezultate izbora koji su na području čitave Republike Srpske pokradeni po „dobojskom modelu“. Ipak, jedno je jasno: kako su Arnautović i ostali promijenili djelovanje i retoriku, odjednom su postali prihvatljivi vlasti, što potvrđuje tvrdnje opozicije da je tu na neki čudan, možda i koruptivan način došlo do saglasja između onih koji vrše izborne manipulacije i institucije koja to treba da spriječi – zaključuje Petrovićeva.

    Podsjećamo, Kliks je objavio da će konstitutivna sjednica Predstavničkog doma PS BiH biti održana 1. decembara, ali bez uobičajene dodjele sertifikata

    Arnautović nije želio da potvrdi da je razloh taj što neki psrlamentarci ne žele prisustvo članova CIK. Međutim, rekao je da idu tamo gdje ih pozovu, te da je nepozvanima mjesto iza vrata.

    – Ja sam danas uručio sertifikate u Bihaću u Skupštini USK. Procedura je da stručne službe parlamenta, na različitim nivoima, kontaktiraju CIK. I onda ako nas pozovu – mi dođemo, ako nas ne pozovu onda ne dođemo. Nepozvanom je mjesto iza vrata. Dobili smo pozive iz nekoliko kantona, iz Narodne skupštine RS kao i predsjednika i potpredsjednike RS te Predsjedništvo BiH – rekao je Arnautović.

  • “Jasno je da ne žele pregovore”

    “Jasno je da ne žele pregovore”

    Izjava predsednika Ukrajine Zelenskog da neće biti “Minska-3” potvrđuje stav Kijeva da ne želi da pregovara, ocenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Na pitanje RIA Novosti da li te reči Zelenskog potvrđuju stav da se neće pregovarati sa Ruskom Federacijom, Pekosv je kratko odgovorio: “Apsolutno potvrđuju”.Zelenski je prethodno, u obraćanju putem video veze liderima G20 na Baliju, rekao da Rusija mora da povuče sve svoje trupe sa teritorije Ukrajine i da ne može biti nikakvih teritorijalnih ustupaka od strane Kijeva.

    “Očigledno je da se ne može verovati rečima Rusije i neće biti nikakvog ”Minska-3”, koji će Rusija prekršiti odmah po zaključenju”, rekao je Zelenski, preneo je Interfaks Ukrajina.

  • Svjetska populacija premašila osam milijardi ljudi

    Svjetska populacija premašila osam milijardi ljudi


    Svjetska populacija danas je premašila broj od osam milijardi ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije, upozoravajući da regione, koji se već suočavaju sa oskudicom resursa zbog klimatskih promjena, očekuje još poteškoća, prenosi Rojters.
    “Dostignuće od osam milijardi ljudi je znak uspjeha čovječanstva , ali je i veliki rizik za našu budućnost”, poručio je direktor odjeljenja za stanovništvo UN Džon Vilmot.

    Zemlje srednjih ekonomskih prihoda, uglavnom u Aziji, čine najveći dio tog rasta, pošto su uvećale svoju populaciju za oko 700 miliona ljudi od 2011.

    Indija je brojnija za oko 180 miliona ljudi i sljedeće godine trebalo bi da nadmaši Kinu, kao najmnogoljudnija država na svijetu, navodi Rojters.

    S druge strane, natalitet je u stalnom opadanju u SAD, Evropi i Japanu, ali i u Kini, koja se bori sa posljedicama svog programa Politike jednog djeteta, pa je prošle godine pozvala porodice da imaju drugo, pa čak i treće dijete, navodi britanska agencija.

    Bez obzira a to da li se radi o hrani, vodi ili energentima, svega će biti manje na raspolaganju, jer će se svjetska populacija povećati za još 2,4 milijarde ljudi do 2080. godine, prema projekcijama UN.

    “vakoj osobi su potrebni gorivo, drva, hrana i voda i mjesto gdje će živjeti”, rekla je direktorka za stanovništvo i održivost u Centru za biološku raznovrsnost Stefani Feldštajn.

    Pritisak na resurse biće posebno veliki u afričkim zemljama, gdje se očekuje da će stanovništvo rasti, navode stručnjaci.

    One su i među državama koje su najosjetljivije na klimatske uticaje i kojima su najpotrebnija sredstva za ublažavanje posljedica klimatskih promena.

    U podsaharskoj Africi, gdje oko 738 miliona ljudi već živi bez adekvatnih osnovnih životnih uslova, predviđa se da će se stanovništvo povećati za 95 odsto do sredine vijeka, prema Institutu za ekonomiju i mir.

    Prema podacima UN, svjetska populacija trenutno raste najsporijom stopom od 1950. i mogla bi dostići oko 8,5 milijardi 2030. godine, 9,7 milijardi 2050. godine, a vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi očekuje se 2080-ih kao i da ostane na tom nivou do 2100, navodi Rojters.

  • Borelj: Zapadni Balkan ostaje geostrateški prioritet

    Borelj: Zapadni Balkan ostaje geostrateški prioritet

    EU pojačava angažovanost na zapadnom Balkanu, jer region ostaje geostrateški prioritet bloka, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
    Evropski savjet je u saopštenju nakon jučerašnjeg sastanka u Briselu izrazio zabrinutost zbog kriza koje se naziru u regionu zapadnog Balkana i neposrednog štetnog uticaja sukoba u Ukrajini.

    Borelj je upozorio da “udarni talasi” rata u Ukrajini pogađaju region.

    “Kako bismo se borili protiv toga, pojačavamo angažovanost, jer zapadni Balkan ostaje strateški prioritet. Želim da insistiram na osnovnoj ideji da je budućnost regiona u Uniji i to je naša poruka pred samit EU i zapadnog Balkana 6. decembra”, rekao je Borelj.

    Borelj je tokom sastanka ministara spoljnih poslova EU govorio o svojoj angažovanosti u ulozi posrednika u dijalogu Beograda i Prištine sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem sa ciljem smanjenja nepotrebnih tenzija u odnosima dvije strane.

    On je naglasio da se radi o najozbiljnijoj krizi od 2013. godine i da i Beograd i Priština moraju da pokažu spremnost da pronađu način za smanjenje tenzija.

    Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da bilo koja strana krši ili ignoriše svoje obaveze u okviru dijaloga.

    Ministri su saglasni da i Beograd i Priština moraju da pokažu veću fleksibilnost i da mora postojati pravovremen i jasan napredak.

    U saopštenju se naglašava da Srbi na Kosovu i Metohiji moraju da se vrate u institucije, a vlasti u Prištini da pokažu više fleksibilnosti u vezi sa registarskim tablicama i da bez odgađanja rade na sprovođenju sporazuma o Zajednici srpskih opština.

    Savjet je razgovarao i o hibridnim prijetnjama usmjerenim ka regionu i osudio napade na Albaniju i infrastrukturu informacionih tehnologija u Crnoj Gori u avgustu.

    Ministri su se saglasili da intenziviraju rad i podršku partnerima EU u vezi sa odbranom od kibernetičkih prijetnji.

  • Raspisati Interpolovu potjernicu za Mahmuljinom, ako se ne pojavi pred sudom

    Raspisati Interpolovu potjernicu za Mahmuljinom, ako se ne pojavi pred sudom

    Sud BiH trebalo bi da izda nalog za raspisivanje Interpolove potjernice za nekadašnjim komandantom Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibom Mahmuljinom ako se 23. novembra ne pojavi u toj pravosudnoj instituciji odakle bi trebalo da bude upućen na izdržavanje pravosnažne kazne zatvora, poručili su pravni stručnjaci.
    Advokat Milan Romanić sumnja da će se Mahmuljin tada pojaviti u Sudu BiH, istakavši da ne bi pobjegao u Tursku da je to mislio.

    “Ako se ne pojavi u sudu po upućenom pozivu 23. novembra, za njim bi isti taj dan trebalo raspisati međunarodnu interpolovu potjernicu”, rekao je Romanić za “Glas Srpske”.

    U slučaju da Mahmuljin ima državljanstvo Turske gdje je i otišao nakon izricanja pravosnažne presude, Romanić kaže da BiH može od vlasti u Turskoj da traži Mahmuljinovo izručenje.

    “Mislim da BiH s Turskom nema sporazum o zabrani izručenja, odnosno da imaju sporazum o međunarodnoj pravnoj pomoći, tako da bi i na taj način Mahmuljin mogao da bude deportovan u BiH”, zaključio je Romanić.

    Iz Suda BiH su prošle sedmice naveli da je Mahmuljinu i njegovom braniocu na kućnu adresu dostavljen poziv u kojem je navedeno da je on dužan pristupiti u tu pravosudnu instituciju 23. novembra kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje izrečene zatvorske kazne.

    Sud BiH je krajem aprila izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog zastrašujućih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine. Mahmuljin je po izricanju presude napustio BiH i otišao u Tursku na navodno liječenje umjesto u zatvor.