VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poznat identitet stradalog radnika u centru Banjaluke

    Poznat identitet stradalog radnika u centru Banjaluke

    Radnik koji je danas poginuo na banjalučkom gradilištu državljanin je Turske, potvrđeno je za UNU.
    Kako saznaje ovaj portal, riječ je o Orhanu Gunduzu (54), koji je pao sa 15 metara visine na gradilištu u Ulici Nikole Pašića te podlegao povredama.

    Utvrđeno je da je izvođač radova firma “BOSFOR MASON SONS CONSTRANOL”, čiji je vlasnik Banjalučanin Božidar Golubović. Vlasnik je odbio da govori za medije dok su drugi radnici, takođe iz Turske, rekli da ne govore engleski jezik.

    “Nastradali je izgubio ravnotežu usljed vibracija do kojih je došlo u toku rada i pao sa oko 15 metara visine. Potom je udario u beton koji je bio na jednoj od nižih etaža a onda i na pod. Drugi radnici su vidno uznemireni”, rekao je jedan od očevidaca.

  • Pelješki most će rasteretiti BiH i povezati cijeli region

    Pelješki most će rasteretiti BiH i povezati cijeli region

    Pelješki most ne samo da će pomoći ekonomski razvoj južnog dijela Hrvatske, nego će rasteretiti i BiH u području oko Neuma, zbog toga što će veliki dio saobraćaja kroz Neum biti preusmjeren na novi most, rečeno je u Evropskoj komisiji na brifingu organizovanom za predstavnike medija.

    Povodom današnjeg otvaranja Pelješkog mosta, koji je dug 2,4 kilometara, oni su pojasnili da će on povezati i cijeli region i značajno poboljšati protok ljudi i robe u cijelom području vezanom za TENT koridore, za čije je finansiranje EU posebno zainteresovana.

    Oni su istakli da je EU finansirala most sa 357 miliona evra iz Regionalnog fonda za razvoj, dok je ostatak od 63 miliona iz nacionalnog finansiranja od strane Hrvatske, a sredstva su obezbijeđena kroz kredit Evropske investicione banke.

    Osim činjenice da će mostom biti rasterećen desetokilometarski neumski koridor kroz BiH, kao opravdanje za odobravanje sufinansiranja projekta je činjenica da je most način direktnog povezivanja teritorije Hrvatske u situaciji kada ne postoji željeznička veza, a trajekti ne omogućavaju dovoljan protok da se zadovolje sve potrebe ljudi i privrede u tom području.

    Naglasili su da je simulacija pokazala da će isprva most koristiti oko 7.800 vozila dnevno, s tendencijom povećanja protoka na 14.000 vozila dnevno do 2046. godine.

    “Važno je naglasiti da je od početka Hrvatska planirala da most bude otvoren za sve i da se ne naplaćuju mostarine. Most će imati dodatnu prednost jer će predstavljati efikasan pristup tom području bez ikakvih naknada, zasnovan na nediskriminatorskoj bazi time što će on biti otvoren za sve korisnike”, rečeno je u Evropskoj komisiji.

    Osim mosta, predviđena je i pristupna saobraćajnica, a kompletna cjelina će biti završena do novembra naredne godine, kada će on biti u potpunosti dio evropske mreže transportnih koridora uzduž jadranske obale.

    “U konačnici, most će maksimalno doprinijeti teritorijalnoj i ekonomskoj koheziji cijelog regiona, ojačaće ekonomski razvoj, povećaće turističke potencijale i donijeti čitav niz novih društvenih usluga poput boljeg pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i drugim segmentima”, kažu oni.

    Podsjećanja radi, u BiH je ovaj projekt veoma kontroverzan jer su političke stranke iz Sarajeva smatrale da će on blokirati pristup BiH otvorenom moru, što je izbjegnuto dizanjem mosta na 55 metara visine, kako bi bio omogućen pristup u neumski kanal.

    Stranke iz RS i Mostara podržale su izgradnju, a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, spriječio je blokladu izgradnje mosta u Predsjedništvu BiH, pravdajući to činjenicom da će Hrvatska doprinijeti bržoj izgradnji mosta na Savi kod Gradiške, koji je od vitalnog značaja za banjalučki region. Napomene radi, most na Savi će biti otvoren u petak, a svečanosti će pored zvaničnika BiH i RS prisustvovati i predstavnici Vlade Hrvatske.

    U Vladi Hrvatske kažu da se radi o svehrvatskom projektu na čiju se realizaciju čekalo decenijama. Kako su saopštili, Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, rekao je da je bilo objektivnih razloga zašto se Pelješki most nije počeo graditi ranije.

    “Kriza je došla 2009. Tada Hrvatska nije mogla graditi jer smo imali drugih problema. Ulaskom u EU se otvorila mogućnost, tu priliku smo iskoristili. Došli smo do kraja, u utorak je veliki dan i otvaramo Pelješki most”, rekao je Butković.

  • Njemačka na pragu recesije?

    Njemačka na pragu recesije?

    Njemačku privredu čekaju teška vremena, ukazao je najvažniji indikator privrednog rasta, indeks poslovne klime minhenskog ekonomskog instituta Ifo.

    Ekonomisti govore o mogućoj recesiji.Raspoloženje nemačkih preduzetnika u julu se znatno pokvarilo i percepcija poslovne klime je u odnosu na prethodni mesec pala za 3,6 poena, na 88,6, saopštio je u ponedeljak Ifo. To je najniže od juna 2020.

    Stručnjaci u očekivali pad, ali su u proseku računali da će se zaustaviti na 90,1 poen.

    “Nemačka je na pragu recesije”, prokomentarisao je rezultat ankete predsednik Ifo Klemens Fist. “Visoke cene energenata i nestašica gasa opterećuju konjunkturu”, rekao je Fist.

    Raspoloženje preduzetnika pokvarilo se u svim privrednim granama, i to vidno. U industriji je pesimizam najveći od vrhunca pandemije u aprilu 2020.

    “Taj trend se provlači kroz skoro sve privredne grane”, rekao je Fist, dodajući da se u usložnim delatnostima raspoloženje ponovo preokrenulo posle nedavnog velikog optimizma, kao i u turizmu i ugostiteljstvu.

    Nemačku privredu trenutno pritiska nekoliko problema. Najteži su po svoj prilici opasnost krize sa gasom, problemi sa isporukom u spoljnoj trgovini i visoka inflacija. Uz to dolaze i visoke kamate na tržištu kapitala, koje dižu cenu kredita za preduzeća i potrošače i tako guše investicije i ličnu potrošnju.

    Evropska centralna banka je prošle nedelje prvi put za 11 godina podigla referentnu kamatnu stopu u zoni evra. Mnoge druge centralne banke u svetu još ranije su počele da dižu kamatne stope.

    Ekonomisti iz bankarskog sektora nalaze Ifo komentarišu sa pesimizmom.

    “Teško ćemo izbeći recesiju”, rekao je Tomas Gicel, glavni ekonomista VP Banke.

    Teret visoke inflacije, preteće energetske krize i problema sa lancima snabdevanja je, prema njegovoj oceni, prevelik.

    Jerg Kremer, glavni ekonomista Komercbank takođe je naveo da je nemačka privreda već u opadanju, a da u prvom redu od ruskog predsednika Vladimira Putina zavisi koliko će situacija na kraju biti teška.

    “Ako bude potpune obustave isporuka gasa, duboka recesija je neizbežna”, rekao je Kremer.

  • Rusija upozorila ukrajinu

    Rusija upozorila ukrajinu

    Rusija je upozorila Ukrajinu da obustavi provokacije kod nuklearne elektrane Zaporožje koje bi mogle biti imati velike posledice.

    To je danas rekla rekla portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Upozoravamo režim Zelenskog da prestane sa provokacijama kod najveće evropske nuklearke koje bi mogle da izazovu nuklearni akcident, sa mogućim posledicama koje bi prevazišle Ukrajinu”, rekla je Zaharova, prenosi TAS S.

    Rusija, kako je dodala, poziva međunarodnu zajednicu da pojača oprez tim povodom i osudi akcije vlasti u Kijevu.

  • Varhelji tvrdi da se u Brisel vratila volja za proširenje EU

    Varhelji tvrdi da se u Brisel vratila volja za proširenje EU

    Komesar EU za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelji ocijenio je da se u Brisel vratila volja za proširenje EU, kao i da treba dozvoliti Srbiji male, reformske korake.

    Mi, Evropljani, sada ne samo da shvatamo, već smo i spremni da to ispunimo. Evropa neće uživati u bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu bez potpune integracije zapadnog Balkana, rekao je Varhelji za briselski portal Juroaktiv.

    On je rekao da je situacija u Ukrajini “otrijeznila” debatu u vezi sa procesom proširenja EU i pokazala potrebu da se ubrzaju procedure, koje je u suštini zaustavio prethodni sastav Evropske komisije.

    – Srbija pravi male korake i treba da dozvolimo da se ti koraci ostvare. Jer ako to ne učinimo, onda dobijamo upravo suprotno od onoga što želimo da postignemo – naglasio je Varhelji.

    On je napomenuo da previše otvoren pritisak na Beograd na određenim pozicijama može izazvati “gubitak Srbije”, prenosi RTS.

    – Želimo da Srbija bude naš saveznik, ali moramo da razumijemo njen stav kada nešto tražimo od nje – rekao je Varhelji.

  • Zelenski smijenio komandanta snaga za specijalne operacije

    Zelenski smijenio komandanta snaga za specijalne operacije

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smijenio je ukazom koji je danas objavljen na sajtu predsjedništva komandanta snaga za specijalne operacije ukrajinske vojske Grigorija Galagana.

    Drugim ukazom na tu funkciju imenovan je Viktor Horenko, prenio je TAS S.

    Galagan je bio komandant snaga za specijalne operacije ukrajinske vojske od avgusta 2020. godine.

    Prije toga bio je prvi zamjenik načelnika Centra za specijalne antiterorističke operacije ukrajinske službe bezbjednosti.

    Od 2014. do 2019, učestvovao je u operacijama u Donbasu.

    Razlog njegove smjene za sada nije naveden.

  • Novitović: Helikopterski servis Srpske nastavlja da gasi požar na Čvrsnici

    Novitović: Helikopterski servis Srpske nastavlja da gasi požar na Čvrsnici

    Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite (RUCZ) Milan Novitović izjavio je da je helikopter Helikopterskog servisa Republike Srpske od jutros izvršio 44 naleta iznad opožarenog prostora u Parku prirode “Blidinje” na Čvrsnici i ispustio više desetina tona vode u pokušaju da se obuzda vatrena stihija.

    “RUCZ zajedno sa Helikopterskim servisom već peti dan na poziv Federalne uprave civilne zaštite pomaže u gašenju požara na Čvrsnici, a situacija je takva da je pomoć i dalje potrebna”, rekao je Novitović Srni.

    On je istakao da su RUCZ i Helikopterski servis svojim stavljanjem na raspolaganje za gašenje požara na Čvrsnici doprinijeli da razmjere štete budu što manje.

    Novitović je podsjetio da i vatrogasne jedinice iz Posušja, Ljubuškog i Sarajeva pomažu lokalnoj vatrogasnoj jedini na stavljanju požara pod kontrolu.

    “Velika je opožarena površina”, naveo je Novitović i dodao da su ekipe koje učestvuju u gašenju požara juče imale pomoć iz prirode – nižu temperaturu i manje vjetra, dok je danas vjetar pojačan, a temperatura u porastu, što otežava borbu sa vatrenom stihijom.

    Novitović je rekao da stanovništvo i stambeni objekti nisu ugroženi, ali da je šteta na prirodnom dobru izuzetno velika.

  • U direktnom sudaru jedna osoba poginula, više povrijeđeno

    U direktnom sudaru jedna osoba poginula, više povrijeđeno

    Jedna osoba je poginula, a više je povrijeđeno u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u kanjonu Vrbasa, na magistralnom putu Banjaluka – Jajce.

    Kako je potvrđeno za portal Una do nesreće je došlo u 15.40 časova u Krupi na Vrbasu.

    Očevici kažu da se radilo o frontalnom sudaru dva vozila.

    Nakon nesreće na lice mjesta izašla je saobraćajna policija, kao i ekipa Hitne pomoći koja je povrijeđenima ukazivala prvu pomoć.

    U PU Banjaluka je potvrđeno da im je nesreća prijavljena, te da saobraćajna policija obezbjeđuje mjesto nesreće.

    Obaviješteno je i Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, čiji je tužilac izašao na lice mjesta.

    Uviđaj je u toku i više detalja biće poznato nakon njegovog završetka.

  • Poginuo radnik mlađe životne dobi

    Poginuo radnik mlađe životne dobi

    Radnik mlađe životne dobi poginuo je oko 16 časova prilikom pada sa gradilišta na novoj zgradi u Ulici Nikole Pašića u centru Banjaluke.
    Do pada je došlo prilikom izvođenja radova na zgradi nakon čega je rad na gradilištu odmah prekinut.
    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka su došli na lice mjesta i uviđaj je u toku. Još nema bilo kakvih zvaničnih informacija o tragičnom događaju.
    Kako su BL portalu rekli očevici, nesrećni radnik nije imao adekvatnu zaštitu za rad, a radovi se bez obzira na upozorenja nadležnih konstantno izvode i po izuzetno visokom temperaturama. Još nije poznato da li mu je pozlilo.
    Na ovom gradilištu uglavnom su angažovani radnici iz Turske.

  • MUP Kantona Sarajevo: Na protestima ispred OHR-a više od sedam hiljada građana

    MUP Kantona Sarajevo: Na protestima ispred OHR-a više od sedam hiljada građana

    Javnom protestu koji je održan u blizini zgrade OHR-a u Sarajevu, prema prvim procjenama, prisustvovalo je više od sedam hiljada građana, saopšteno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

    Kako se dodaje u saopštenju, policijski službenici MUP-a KS uspješno provode aktivnosti na osiguranju protesta, koji je, sa sigurnosnog aspekta, protekao bez incidenata.

    S obzirom da je skup bio predviđen do 21.00 čas, MUP je građane zamolio da se raziđu kako bi se normalizovao saobraćaj na tom području.

    Kako javlja novinar “Nezavisnih”, pojedini građani odbijaju molbe MUP-a i ne žele da se sklone s mjesta protesta.