VRBAS Media

Autor: INFO

  • Za srpske kadrove u CIK-u prihvatljive Šmitove odluke?

    Za srpske kadrove u CIK-u prihvatljive Šmitove odluke?

    Nametanje izmjena Izbornog zakona BiH je neprihvatljivo, poručio je u pismu OHR-u predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Čubrilović u pismu ističe da su za Srpsku obavezujuće odluke Skupštine koja je usvojila zaključak da je djelovanje OHR-a u BiH odavno izašlo iz okvira Ustava BiH, i da je njihovo prisustvo nepotreban teret.

    Dok dio predstavnika iz Srpske i Hrvati negoduju zbog nametanja izmjena Izbornog zakona, iz CIK-a, u kome sjede i srpski kadrovi, pozdravljaju odluku Kristijana Šmita.

    HNS je poručio da će namjere eliminisanja Hrvata kao konstitutivnog naroda propasti – pozvali su međunarodnu zajednicu da OHR iz Sarajeva preseli u Brisel.

    Domaće institucije treba da preuzmu odgovornost za funkcionisanje BiH, poručio je u pismu OHR-u predsjednik Narodne skupštine Srpske.

    Neprihvatljivo je da stranac nameće zakonska rješenja u BiH – to su nedemokratski i necivilizacijski postupci, smatra Čubrilović.

    • Naglašavamo da je potpuno neprihvatljiva činjenica da neko ko pretenduje da bude međunarodni predstavnik podliježe pritisku sarajevske ulice i bošnjačkih političara, a ne uvažava stav legalnog i legitimnog demokratskog organa kao što je Narodna skupština Republike Srpske – istakao je Čubrilović.

    U Srpskoj je obavezno poštovanje zaključaka i odluka Narodne skupštine, a jedan od njih koji je usvojen, kaže Čubrilović, navodi da je prestala potreba za postojanjem OHR-a u BiH.

    U Centralnoj izbornoj komisiji se na to ne obaziru čak ni oni koji dolaze iz Srpske jer ni riječ nisu rekli nakon što je predsjednik CIK-a Suad Arnautović pohvalio nametanje izmjena Izbornog zakona i jasno stavio do znanja da je ta institucija radila na izmjenama Zakona zajedno sa Kristijanom Šmitom.

    • Posebno želim naglasiti da je gospodin Šmit prije nametanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BIH obavio konsultacije sa CIK-om, što je izuzetno bitno, jer sva rješenja koja se donesu treba da budu i provodiva, a ova rješenja su itekako provodiva i ova Centralna izborna komisija ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.

    Po čijem nalogu je CIK dogovarao izmjene sa Šmitom, nije jasno. Srpski predstavnici u CIK-u ne obaziru se na stavove Narodne skupštine, ali ni stavove partija kojima su bliski, a koje u načelu tvrde da su protiv Šmitovog nametanja odluka, ali im izmjene ne smetaju.

    Јelena Trivić je, kako kaže, protiv nametanja, ali postavlja pitanje zašto se domaći polički faktori nisu ranije dogovorili, pa ne bi bilo potrebe za nametanjem.

    Priznanje da je Šmit morao da nametne izmjene Zakona, istovremeno je priznanje i njegovog legitimiteta kao visokog predstavnika, kaže savjetnik srpskog člana Predsjedništva Radovan Kovačević.

    • To nam već dalje pokazuje da ovi iz PDP-a i SDS-a koji imaju svoje direktno stranačke ljude u CIK-u, imaju namjeru i da tu poziciju u CIK-u, ali i ove sramne nametnute izmjene Izbornog zakona Kristijana Šmita, koriste u svrhu mijenjanja izbornih rezultata, u svrhu rušenja pravih izbornih pobjednika u Republiku Srpsku – izjavio je Kovačević.

    Hrvati su nezadovoljni jer je, kako kaže predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, OHR podlegao pritisku bošnjačke javnosti.

    OHR ima vrlo jasan zadatak, da poštuje Dejtonski sporazum i provodi ga, a nikako da mijenja njegove odluke, kao i odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Čović nakon sjednice HNS-a.

    • Јedino smatram da bi visoki predstavnik trebao donijeti odluku kojom poništava sve odluke prethodnih visokih predstavnika jer su grubo narušili normalno funkcionisanje dejtonske BiH, od prvog do posljednjeg – naglasio je Čović.

    Dok se srpski i hrvatski predstavnici ne slažu sa nametanjem odluka, CIK je već počeo da se priprema za izbore po novim pravilima. A počelo je i štampanje prvih glasačkih listića.

  • Borel: EU će se odviknuti od ruskog gasa

    Borel: EU će se odviknuti od ruskog gasa

    EU će se u narednim godinama odviknuti od prirodnog gasa koji isporučuje Rusija, izjavio je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

    On je tokom gostovanja na televiziji “Televizion espanjola” rekao da su članice EU došle do zaključka da previše zavise od ruskog gasa.

    “Prvo će biti ugalj, pa nafta, ali će trebati više vremena za ukidanje ruskog gasa, jer moramo da se prilagodimo, ne možemo tokom noći sa 40 odsto preći na nula odsto”, istakao je Borel.

    Prema njegovim riječima, Rusija zna da će EU prestati da kupuje ruski gas, prenijela je “Raša tudej”.

    “Rusija želi da proda svoj gas, ali ne nužno nama”, naglasio je Borel, pozivajući članice EU da dobrovoljno smanje upotrebu energije kako vlasti ne bi morale da uvode obavezne restrikcije.

    Šef diplomatije EU rekao je i to da je blok već uložio napore da smanji upotrebu ruskog gasa i da je smanjenje temperature zagrijavanja u Evropi za jedan stepen Celzijusov ekvivalentno uštedi šest odsto gasa.

    Borel je podsjetio da je Evropa, prije početka sukoba u Ukrajini, iz Rusije uvozila oko 40 odsto prirodnog gasa, ali da je taj procenat sada oko 20 odsto.

    “Odobrili smo gotovo sve sankcije Rusiji koje smo mogli. Ali situacija sa gasom je suprotna; nije poenta da ne želimo da ga kupimo, već to da bi Rusija mogla da odbije da ga proda nama”, dodao je Borel.

  • Savjet bezbjednosti UN zasijeda zbog situacije u Ukrajini

    Savjet bezbjednosti UN zasijeda zbog situacije u Ukrajini

    U Njujorku je počela sjednica Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini, na inicijativu zemalja Zapada.

    Prvi zamjenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski najavio je ranije da će sjednica početi u 16.00 časova.

    “Sjednica nema posebnu temu, čini se da su naši zapadni partneri tražili sjednicu zadnjeg radnog dana u julu kako bi imali bar jedan sastanak mjesečno o temi Ukrajine”, kaže Poljanski.

    On je istakao da će Rusija imati šta da kaže i podsjetio da će predstavnik Rusije govoriti dvanaesti po redu “odnosno sigurno ne prije 17.00 časova”.

    Današnjoj sjednici predsjedava Brazil.

    Rusija je 24. februara pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini radi denacifikacije i demilitarizacije te zemlje.

  • Đukanović: Vlada pada ako Abazović potpiše Temeljni ugovor

    Đukanović: Vlada pada ako Abazović potpiše Temeljni ugovor

    Ukoliko se potpiše Temeljni ugovor za koji smo jasno ocijenili da je protivan državnim interesima Crne Gore, ovakav kakav je usvojen u Vladi, nema nikakve sumnje procesuiramo inicijativu za smjenu Vlade, rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

    “Parlament nastavlja da funkcioniše, on radi, mi zakazujemo izbore”, rekao je u intervjuu za N1.

    Na pitanje da li će se kandidovati na narednim izborima u Crnoj Gori godine, Đukanović odgovara: “Nisam još uvijek o tome odlučio. U susret izborima ću sam i sa svojim saradnicima procijeniti da li smo obezbijedili ono što je temelj građanske Crne Gore”.

    Komentarišući izjavu crnogorskog premijera Dritana Abazovića da će sljedeće sedmice da se glasa za Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Đukanović je rekao da to za njega nije iznenađenje.

    “Gospodin Abazović se opredijelio, prilično iznenada, da preformuliše prioritete vladine agende, tako da je umjesto ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24. u prvi plan doveo potpisivanje o pitanjima od zajedničkih interesa Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Opredijelio se da ne obavi jedan konsultativni proces prije nego što Vlada donese odluku”.

    Na pitanje koji je odgovor DPS-a na ovu odluku, Đukanović kaže: “Mi mislimo da u tekstu ugovora nisu dovoljno zaštićeni državni interesi Crne Gore. Logično je bilo očekivati da se nakon toga incijativa procesuira u parlamentu zbog drugog stava koji smo zauzeli, da ćemo biti adaptibilni u procesuiranju te inicijative dajući prioritet potencijalnim dogovorima u parlamentu koji su vezane za pravosuđe, koji su preduslov bismo deblokirali pregovarački proces”, rekao je Đukanović.

    “Ukoliko bi se potpisao ugovor koji je protivan nacionalnim interesima i ustavno pravnom sistemu Crne Gore, tu nema više manevarskog prostora i idemo u parlament sa inicijativom za izglasavanje nepovjerenja vladi. Istovremeno, to će biti naš pristup, nećemo ići na skraćivanje mandata parlamentu, upravo da bismo sačuvali parlament u stanju funkcionalnosti sa većinom koja bi obezbijedila da se izaberu pravosudni organi”, objasnio je Đukanović.

    Na pitanje da li pada vlada kada Abazović potpiše temeljni ugovor, Đukanović odgovara potvrdno.

    “Da, ako se potpiše ugovor za koji smo jasno ocijenili da je protivan državnim interesima Crne Gore, ovakav kakav je usvojen u vladi, nema nikakve sumnje procesuiramo inicijativu za smenu vlade. Parlament nastavlja da funkcioniše, on radi, mi zakazujemo izbore”, kaže on.

  • Sančez: Španija će uvijek biti uz Srbiju po pitanju Kosova

    Sančez: Španija će uvijek biti uz Srbiju po pitanju Kosova

    Španski premijer Pedro Sančez poručio je večeras, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da Španija podržava Srbiju kada je riječ o pitanju Kosova, i da će biti uvijek uz nju u odbrani principa međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta i suvereniteta, za koji se zalažu obje države.

    Sančez je uz to dodao da Srbija treba da postane punopravna članica EU i da će Španija uvijek biti uz nju naputu evropskih integracija.

    “Španija i Srbija jesu zemlje prijatelji odavno, vezuju nas mnoge stvari, kao potreba da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet i suvrenitet naših država”, istakao je Sančez.

    Naglasio je da zato Španija podržava Srbiju kada je riječ o pitanju Kosova i poručio da će Španija uvijek biti uz Srbiju u odbrani tih principa.

    Sančez je dodao da se Španija zalaže da razgovorom treba riješiti probleme između dvije strane, ali da svakako mora poštovati teritorijalni integritet.

    Sančez je podsjetio na konferenciji za medije da je Srbija na evropskom putu još od 2002. godine i poručio da naša zemlja uvijek može da računa na podršku Španije.

    “Politički odnosi Španije i Srbije su fantastični i ubeđen sam da i ekonomski i trgovinski odnosi mogu da dođu na taj nivo”, istakao je Sančez.

    Kaže da je poboljšana trgovina između dvije zemlje u posljednjih pet godina, ali da treba i dalje da raste.

    “Imamo španske firme koje rade ovdje, a i veliki broj novih će tek doći u Srbiju”, naveo je španski premijer i dodao da će zbog toga u oktobru u Beogradu biti organizovan srpsko-španski poslovni forum.

    Kazao je da će biti pripremljeno i potpisivanje bilateralnog sporazuma u oblasti ekonomije između dvije zemlje zahvalio je predsjedniku Vučiću na velikom i divnom prijemu i dodao da će prenijeti njegove pozdrave kralju Španije.

    Istakao je da su i on i Vučić veliki fanovi košarke i da je u razgovoru sa Vučićem izrazio divljenje prema srpskom košarkašu Nikoli Jokiću.

    Sančez je rekao da njegov put po zemljama Zapadnog Balkana predstavlja obećanje Španije regionu zapadnog Balkana da će biti dio Evrope i istakao da zapadni Balkan i jeste dio Evrope i blizak bez obzira na geografsku udaljenost.

    Kaže da je u februaru pred rat u Ukrajini Vučić u razgovoru sa njim u Španiji rekao da postoji velika vjerovatnoća da će početi konflikt, što se i dogodilo.

    Sančez je rekao da je oružani konflikt u Evropi donio veliku patnju građanima u Ukrajini.

    “I ja i predsjednik Vučić želimo da se mir uspostavi”, istakao je Sačez.

    Kazao je da je taj rat uticao da se povećaju cijene energenata zbog čega građani imaju probleme, kao i da postoje problemi sa prehrambenim proizvodima zbog žitarica i drugi.

    “Ovo je ključna poruka za Vladu Srbije: rat je podstakao jedno razmišljanje – šta je to Evropa i ko su to Evropljani”, poručio je on.

    Dodaje da je EU otvorila novo poglavlje proširenja i otvorila vrata za zemlja na istoku Evrope, ali na zapadni Balkan.

    “I dalje podržavamo ovaj proces pristupanja, jer ste vi dio Evrope i težite da postanete dio naše zajednice i da zajedno dijelimo naš prosperitet”, naveo je on.

    Podsjetio je da je Španija postala članica evropske zajednice 1986. godine i poručio da će ta zemlja postati Srbiji da postane članica EU.

    “Dragi prijatelji, hvala što ste nas primili. Nastavićemo da sarađujemo, naročito tokom predsjedništva Španije EU u drugom semestru naredne godine i nastavićemo da radimo tako intenzivno kao i do sada zarad dobrobiti naše dvije zemlje, za mir i veliku evropsku familiju čiji smo svi dio”, poručio je Sančez.

  • Čović traži vraćanje Dejtonu, Džaferović optužuje Hrvatsku

    Čović traži vraćanje Dejtonu, Džaferović optužuje Hrvatsku

    Ni tri dana nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo dio tehničkih odredaba o unapređenju izbornog procesa strasti se ne smiruju.

    Užarenu atmosferu dodatno je podgrijao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, insinuacijama da su Bošnjaci spremni za rat, što je izazvalo neuobičajeno žestoku reakciju Ambasade SAD, čiji službenici inače pažljivo biraju riječi, kao i iz Delegacije EU.

    U petak je svoje nezadovoljstvo onim što je uradio Šmit izrazio i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji je poručio da će Hrvati znati da zaštite svoja prava nakon što je Šmit odbio da nametne dio izmjena Izbornog zakona BiH koje bi, s tačke gledišta Hrvata, osigurale legitimnost predstavljanja u bh. institucijama i u FBiH.

    “Znat ćemo na adekvatan način, u skladu sa svim pravnim i političkim sredstvima, zaštititi ustavnu ravnopravnost konstitutivnog naroda, naše legitimne predstavnike. Ne samo na način kako je to neko zamislio kroz cenzus od tri odsto i Domu naroda, nego o svemu onome što smo definisali zajedno sa međunarodnim predstavnicima u Mostaru”, rekao je Čović nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.

    Čović je rekao da je HNS u petak iskazao žaljenje zbog komunikacije u javnosti bošnjačke politike, kao i zabrinutost zbog toga da li OHR poslije protesta u Sarajevu uopšte može da djeluje u BiH. Podsjećanja radi, stranke iz Sarajeva su organizovale proteste kako bi spriječile Šmita da nametne odluke koje je želio Čović, koji smatra da Hrvati ostaju diskriminisani po postojećem zakonu i ostaju bez svojih legitimnih predstavnika još jedan mandat.

    Čović je rekao da bi Šmit trebalo da poništi sve odluke svojih prethodnika koje su, kako smatra, narušile funkcionisanje Dejtona, ali je istovremeno naglasio i da se HDZ jasno opredijelio prema OHR-u kao instituciji koja djeluje u skladu s Dejtonom.

    Šefik Džaferović, bošnjački član i predsjedavajući Predsjedništva, izjavio je da HDZ uz podršku zvaničnog Zagreba prijeti nasiljem protiv teritorijalnog integriteta BiH ukoliko do izbora ne bude izmijenjen Izborni zakon po njihovim zahtjevima.

    “Radi se o nedopustivim prijetnjama koje je trebalo u startu odbaciti. Umjesto da rezolutno odbaci ove prijetnje HDZ-a, dio međunarodne zajednice ih je prihvatio kao ‘legitiman argument’, te je krenuo putem popuštanja pred ovim prijetnjama, na štetu prava značajnog dijela građana”, rekao je Džaferović, a kako je saopšteno iz njegovog kabineta.

    Džaferović je kritike uputio i prema Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatske, za koga je rekao da vrijeđa građane BiH.

    Milanović je, pak, izjavio da je Džaferović “mudžahedinska hostesa”, koja prijeti ratom.

    “Bio je u odboru za doček mudžahedina u bezbjednosne jedinice u Zenici. Sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega”, rekao je Milanović.

    On je podsjetio na Izetbegovićevu izjavu o ratu, na šta je, prvi put nakon izbijanja skandala, odgovorio i sam Izetbegović, pojasnivši da njegova izjava da će Bošnjaci imati odgovor i za najgore scenarije i da su se “prebrojali” pogrešno shvaćena.

    “Tvrdnja da ćemo uvijek biti spremni da sve učinimo kako bismo sačuvali vlastitu državu, sigurnost i mir u njoj, naše je pravo i obaveza. Tu obavezu svakom građaninu BiH propisuje i Ustav. Ne može biti prijetnja ni ratno huškanje kada kažemo da ćemo se braniti. Ratno huškanje je kada se prijeti secesijom, podjelom države, na dnevnoj bazi govori o ‘srpskom svetu’, o prekrajanju granica”, rekao je Izetbegović.

    I Džaferović je stao u odbranu svog šefa, kazavši da je pravo na samoodbranu propisano Poveljom UN-a.

    I Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, reagovao je na Izetbegovićevu izjavu, rekavši da ga ona brine, te da Srbija želi da sačuva mir.

    “Želimo da dugoročno rešavamo naše probleme sa Bošnjacima”, rekao je on.

    Kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, Vučić je naveo da će nastojati da sa Hrvatima Srbija ima dobre odnose.

    Istovremeno, Izetbegović je danas u Gradačcu ponovo govorio o “prebrojavanju” kazavši da “dok u Višegradu četnici prijete da će Drina ponovo biti krvava, prijete podjelom Bosne, svi su zgroženi kada kaže da smo se prebrojali”, prenosi Fena.

  • Kovačević poručio da nijedna odluka Šmita neće biti poštovana

    Kovačević poručio da nijedna odluka Šmita neće biti poštovana

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da Kristijan Šmit nema pravo da nameće bilo kakve odluke u BiH i da nijedna neće biti poštovana u Republici Srpskoj, koja ne planira da odustane od svoje autentične politike zasnovane na pravu i interesu njenog naroda.

    Ida postoji visoki predstavnik u BiH, on nema pravo da se miješa u proces donošenja zakona i odluka u BiH, naglašava Kovačević.

    Prema njegovim riječima, cilj je da se na osnovu rigidnih izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Šmit utiče na izborne rezultate i ko će biti pobjednik u Republici Srpskoj i da to ne budu oni koje, bez obzira na pritiske, uporno bira narod u Srpskoj.

    Cilj je, kaže Kovačević, da pobijede oni koje favorizuju oni koji čine sve ovo zajedno sa Sarajevom i opozicijom iz Republike Srpske.

    Kovačević je istakao da ovdje, nažalost, postoji sinergija dijela međunarodne zajednice, bošnjačke političe strukture i opozicije iz Republike Srpske, jer su njuhove izjave i reagovanja potpuno podudarni.

    To je dio udruženog poduhvata protiv Republike Srpske i mi ćemo se protiv toga boriti svim raspoloživim demokratskim sredstvima – poručio je Kovačević.

    On je pojasnio da posljednje odluke Šmita daju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da sa izbornih lista skida kandidate zbog izjava koje im se ne sviđaju.

    – Kada uzmete ko se sve nalazi u CIK, da tu nisu kao ranije pravni eksperti koji su izabrani na konkursu, nego su ljudi sa izbornih lista SDS i PDP koje su tu instalirali zajedno sa SDA, onda se vidi šta je namjera cijele price – rekao je Kovačević za Televiziju Gradiška.

    On je naglasio da Republika Srpska ne pristaje da bude ničija marioneta, nego insistira na tome da vodi svoju autentičnu politiku koja je zasnovana na interesu naroda koji ovdje živi.

    – Bez obzira na bilo kakve prijetnje, sankcije i jalova nametanja, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i svi iz tog tima neće odustati od toga da vode politiku isključivo u interesu ovog naroda – rekao je Kovačević.

    On je naveo da kandidat PDP za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić opravdava ovakva nametanja time da je Šmit morao da nametne odluku zato što se nisu dogovorili domaći akteri.

    – Da li smije da daje takve izjave neko ko pretenduje da vrši ozbiljne funkcije u Republici Srpskoj i da ne neki način bude lider ovog naroda? Mislim da je to apsolutno nedopustivo – napomenuo je Kovačević.

    On je ponovio da ne postoji odluka Savjeta bezbjednosti UN da je Kristijan Šmit visoki predstavnik i da sve dok ta odluka ne postoji on nije visoki predstavnik.

    – To je jasno za one koji žele da se bave pravom i onim što jesu činjenice – naglašava Kovačević.

    On je podsjetio da je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku u jednom razgovoru o tome sa predstavnicima Stejt departmenta, prije nego što mu je Amerika uvela sankcije, rečeno: “Pustite pravo, nije to pravo, to je politika”.

    – Mi ne možemo da pustimo pravo, jer je pravo jedino što imamo. Potpisali smo Dejtonski mirovni sporazum, Aneks četiri koji je Ustav ove zemlje i Aneks 10 koji definiše šta to može da radi visoki predstavnik. S obzirom na to da su to naša prava mi se njih ne možemo odreći. Naša politika se zasniva na pravu i od toga ne planiramo da odustanemo – poručio je Kovačević.

    Kada je riječ o ratnohuškačkim izjavama lidera SDA Bakira Izetbegovića, Kovačević je naveo da je jasno da je cilj toga da ponovo budu napadani i ubijani Srbi, te da je na to blago odgovorio Dodik – da Srbe neće niko prebrojavati, a da kome god tako nešto pada na pamet treba da zna da Srba ima dovoljno. – Američka Ambasada, Šmit i Trivićeva imali su apsolutno identične izjave. Oni su stavili u isti kontekst prijetnju Izetbegovića i blagi odgovor Dodika. Potpuno je jasno da se to sve usmjerava sa jedne adrese – rekao je Kovačević

  • Šulić istakao da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Šmita

    Šulić istakao da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Šmita

    Član Izvršnog komiteta SNSD Denis Šulić rekao je Srni da je očigledno da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, a to je PDP u prvom redu.

    Treba istaći da je PDP još jednom priznao Kristijana Šmita, koga Republika Srpska smatra za nelegalnog visokog predstavnika u BiH jer nema odluke u Savjetu bezbjednosti UN o njegovom izboru – rekao je Šulić, reagujući na tvrdnju potpredsjednika PDP Igora Crnatka da “režim traži alibi za poraz na oktobarskim izborima izjavama da PDP i SDS nametnute izmjene Izbornog zakona BiH koriste u svrhu rušenja pravih izbornih pobjednika”.

    Šulić je naveo da Crnadak nije dobio nijedne izbore, tako da neće ni ove oktobarske.

    – SNSD će na čelu sa Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović ostvariti uvjerljivu pobjedu na svim nivoima, dok će Crnadak i ljudi iz PDP-a ponovo preko kompenzacionih mandata ući u Narodnu skupštinu Republike Srpske i opet govoriti kako su oni veliki lideri i imaju veliku podršku u narodu – rekao je Šulić.

  • Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Vlast je donosila zakone u parlamentu Srpske u cilju zaštite Republike, a opozicija pravila cirkus i rijaliti. Ustvari, vlast je pravila cirkus i obezvrijedila instituciju NSRS, a opozicija ih je demaskirala.

    Ovako ukratko izgleda rad Narodne skupštine Republike Srpske u protekle četiri godine u očima poslanika, u zavisnosti od toga da li pitate one iz vlasti ili opozicije.

    Ono što je činjenica jeste da je ovaj 10. saziv parlamenta Srpske u protekle četiri godine održao 22 redovne i čak 33 posebne sjednice. U međuvremenu su 22 poslanika od ukupno 83 u NSRS promijenila političku partiju, a neki su osnovali nove stranke i nove koalicije.

    U parlament Srpske je tako nakon izbora 2018. godine ušlo sedam stranaka, a danas ih ima 10. Riječ je o tri nove stranke – DEMOS i NPS, koje su nastale cjepanjem DNS, te SPS, koja je nastala cjepanjem SP.

    Kako se bliži kraj sadašnjeg saziva NSRS, pitali smo pojedine poslanike po čemu će pamtiti prethodne četiri godine.

    Odgovori su bili šaroliki, a većina njih se složila da su protekle četiri godine bile turbulentne, te da će im ovaj saziv najviše ostati urezan u pamćenju po velikom broju poslanika koji su mijenjali stranke.

    Potpredsjednik NSRS i poslanik US, Milan Petković, ističe da se ne može osporiti da je u protekle četiri godine bilo sjednica koje su bile izuzetno značajne.

    On dodaje da su se u parlamentu donosile bitne odluke u veoma turbulento vrijeme.

    Kao jednu od najznačajnijih i najpresudnijih sjednica izdvojio je onu koja je održana nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

    – Tada se postiglo srpsko jedinstvo i svi zajedno smo predložili izmjenu i dopune Krivičnog zakonika RS, ali i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Ponosan sam na tu sjednicu, posebno jer sam bio aktivan učesnik u njoj – istakao je Petković za Srpskainfo.

    On dodaje da će ovaj saziv NSRS ostati upamćen i po tome jer su radili pod posebnim epidemiološkim uslovima i održavali sjednice u Banskom dvoru, prostorijama Vlade RS i drugim mjestima.

    Petković kaže da jeste bilo mnogo posebnih sjednica NSRS, što je netipično, ali je to bilo izazvano krizom vlasti na nivou BiH.

    – Sve u svemu smatram da je ovo bio jedan uspješan saziv jer je donijeto mnogo zakona i propisa, bez obzira što su građani u nekom trenutku mislili da se skupština pretvarala u rijaliti – ističe Petković.

    Jedan od najglasnijih opozicionara, Nebojša Vukanović, ističe da je bilo raznih dešavanja od mijenjanja stranačkih dresova, pa do ponižavanja institucije NSRS donošenjem zaključaka i odluka koji se kasnije nisu sprovodili.

    – Milorad Dodik je preko svojih marioneta pretvorio parlament Srpske u protočni bojler, sazivajući vrlo često posebne sjednice, ne s ciljem da se donose neke odluke, već da manipuliše s javnošću i skreće pažnju sa suštinskih problema u društvu. Koristio je skupštinu za jeftini populizam, donošenjem odluka koje su kasnije stavljane van snage – kaže Vukanović za Srpskainfo.

    On ističe da je opozicija uspjela da spriječi neke negativne i loše postupk vlasti, te da „demaskira režim“.

    Vukanović kaže da će ovaj saziv NSRS pamtiti i po „nestajućem Čubriloviću“, koji je vrlo često bio odsutan sa sjednica parlamenta.

    On ističe da je rukovođenje NSRS bilo „skandalozno“, i da su mu u više navrata oduzimali riječ, pa čak ga i izbacili iz skupštinske sale.

    – Opozicija je bila ponižena. Posebno se u tome istako potpredsjednik Denis Šulić iz SNSD, ali i ostali koji su zloupotrebljavali funkciju predsjedavajućeg skupštine kako bi oduzimali pravo opoziciji da diskutuje o suštinskim problemima – navodi Vukanović.

    Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić ističe da je ovaj saziv NSRS bio specifičan po puno stvari, ali da sigurno nije saziv s kojim bi poslanici, ali i građani koji su ih birali, trebalo da budu ponosni.

    On kaže da je nekoliko poslanika od samog početka imalo plan da od parlamenta naprave cirkus, što su i činili.

    – Malo je bilo korektne i konkretne parlamentarne rasprave, a previše rijalitija, cirkusa i podloge za snimanje nekih filmova za javnost. Ovaj saziv jeste obilježio i prelazak većeg broja narodnih poslanika na relaciji vlast-opozicija, ili iz partije u partiju – kaže Žunić za Srpskainfo.

    Ako se izuzmu neke negativne stvari, kako ističe Žunić, ne može se zanemariti i čvrsto političko djelovanje koje se ogledalo ne samo kroz donošenje zakona već i kroz političko djelovanje u odbrani interesa i nadležnosti Srpske.

    On kaže da možda neko ne može da razumije zbog čega se održavao veći broj posebnih sjednica NSRS, ali da će jednog dana uvidjeti da je to bilo nužno.

    – Sve odluke, zaključci i zakone koje je NSRS donijela, imaće svoj značaj u budućnosti jer ništa nije urađeno bezveze – zaključuje Žunić.

    Poslanica PDP u NSRS, Jelena Trivić, ističe da s obzirom na to da Srpska ima „nesposobnu vlast“ ovaj mandat je obilježilo više posebnih, nego redovnih sjednica.

    Ona dodaje da su se neke posebne sjednice morale održati, ali da ne može shvatiti da su se svaki budžet i ekonomska politika usvajali na posebnoj sjednici i da ni jedan budžet nije prošao redovnu proceduru od nacrta prema prijedlogu, već su svaki put usvajani po hitnoj proceduri.

    – Dakle, ne govorim samo o političkim posebnim sjednicama, nego i onih koje su se ticale socijalnih i ekonomskih tema – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    Kao događaj koji će najviše pamtiti, Trivićeva je izdvojila sjednicu NSRS na kojoj je ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač fizički nasrnuo na njenog stranačkog kolegu Draška Stanivukovića, današnjeg gradonačelnika Banjaluke, a tada poslanika.

    – Ja sam se tada našla između njih dvojice i na neki način spriječila neku dalju štetu i urušavanje NSRS u vidu potencijalnog daljeg fizičkog obračuna – kaže Trivićeva.

  • “Mostovi treba da dominiraju, a ne njihovi rušitelji”

    “Mostovi treba da dominiraju, a ne njihovi rušitelji”

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, obraćajući se večeras sa novog mosta u Čatrnji kod Gradiške, sa svečanosti upriličenoj povodom njegovog završetka rekao je da ovdje svi svjedoče o velikoj i važnoj pobjedi.

    Pokazali smo sposobnost da možemo pobijediti i velike izazove, izgraditi sebe i svoje institucije, procedure i most po standardima Evropske unije kojoj težimo. Naš cilj jeste EU i žao nam je što BiH tako traljavo i sporo ide tom cilju. To je istovremeno posljedica složenih procedura evropske birokratije koja uvijek iznova isporučuje neostvarive zahtjeve – poručio je Dodik iz Gradiške.

    Nered koji vlada na globalnoj sceni, rekao je takođe Dodik, ne obećava perspektivu.

    – Otvaranje ovakvih mostova, ulaganja u ovakve građevine, svakako daje nadu da će mostovi biti dominantni, a ne oni koji te mostove ruše. Republika Srpska ima namjeru da dalje gradi mrežu auto-puteva. Ovih dana, tačnije u ponedjeljak, 1. augusta, počećemo gradnju dionice auto-puta od Rače do Bijeljine. Zvanični početak radova je 15. septembra – najavio je Milorad Dodik još jedan važan projekat za Srpsku.

    Ističe kako je cilj da Srpska bude premrežena auto-putevima.

    – To je veliki cilj za malu zajednicu kakva je Republiku Srpska. Mi to radimo vlastitim novcem i uz pomoć prijatelja. Vjerujem da ćemo Doboj i Bijeljinu povezati auto-putem za tri do četiri godine – rekao je Dodik.

    Dodao je kako mu je želja da bude što više mostova i da u našem regionu bude stavljena tačka na sve sukobe.

    – Želimo se usmjeriti na dobru saradnju. Veliki je stepen intervencionizma stranaca u BiH, koji ne dozvoljavaju da napravimo zemlju, održivu i po mjeri svih koji u njoj žive. Danas imamo veliku institucionalnu i političku krizu u BiH, sa nepoznatim načinom kako će se ta kriza riješiti. Moramo shvatiti, da smo mi dio integrisanih evropskih vrijednosti, a ne stvar neizabranih stranaca, koji ovdje nameću zakone i pokušavaju da određuju šta ko treba da čini – smatra Dodik.

    Naveo je da BiH jedno može opstati kao zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, gdje politički faktori moraju dogovarati život.

    – Pustite nas da sami o sebi odlučujemo. Hvala EU i za novac ali i novac jednom postane nedovoljan stimulans da se ljudi odreknu svog identiteta, zavičaja, porijekla i budućnosti – zaključio je Milorad Dodik u obraćanju na svečanosti upriličenoj povodom završetka izgradnje mosta na Savi u Čatrnji kod Gradiške.

    Treba znati da dio sredstava koji je uložen u izgradnju mosta sa nivoa BiH pripada Republici Srpskoj, dodao je Dodik, obrazlažući način finansiranja gradnje mosta. On je pojasnio da su to sredstva od “takozvane univerzalne mobilne mreže, što je u suštini oteto od ovog entiteta u cilju centralizacije na nivo BiH”.

    – Odlučili smo da taj novac uložimo ovdje, mada bi se most trebao finansirati izvornim novcem BIH. Međutim, mi smo se na ovaj postupak odlučili jer smo shvatili da drugačije ne može – kazao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH takođe je rekao da žali što na hrvatskoj strani nije završen dio ceste, što je uslov za puštanje mosta u saobraćaj.