Rusija je solidarna sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u vezi sa kineskim suverenitetom na Tajvanu, saošteno je danas iz Kremlja.
“Nijedna zemlja ne treba to da dovodi u pitanje”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je ranije da Rusija podržava politiku jedne Kine po pitanju Tajvana.
On je ovo rekao nakon što je kineski predsjednik upozorio Vašington da se “ne igra vatrom” kada je riječ o Tajvanu.
Kremlj je danas saopštio da ne vidi promjenu što se tiče spremnosti Zapada da načini ustupke po pitanju Ukrajine radi osiguranja prekida vatre, javlja TASS.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je negativno na pitanje da li Moskva vidi promjenu u stavu Zapada.
SAD, EU i Britanija pružile su vojnu i političku pomoć bez presedana Ukrajini u borbi protiv ruskih snaga.
Peskov je reagovao na komentare ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebe, koji je u članku za “Njujork tajms” pozvao Zapad da “odbije lažne mirovne prijedloge Rusije”.
Prvi smrtni slučaj kao posljedica zaraze virusom majmunskih boginja u Evropi registrovan je danas u Španiji, javili su španski mediji pozivajući se na izjave iz Ministarstva zdravlja.
Zajedno sa jednim smrtnim slučajem u Brazilu, slučaj u Španiji je ukupno sedmi u svijetu. Petoro ljudi preminulo je od zaraze u Africi.
Radio-stanica “Kadena SER” objavila je da je od prve pojave u Evropi u proljeće ove godine u Španiji prijavljeno 4.298 slučajeva zaraze, koja je endemska u Africi. Više od 4.000 slučajeva zaraze registrovano je kod muškaraca.
Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine izmijenio je Odluku o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknada na iznos rezervi na način da je smanjio naknade za čuvanje viškova likvidnosti i na taj način bankama oslobodio značajan iznos sredstava.
U samoj odluci CB BiH, koja je usvojena u petak, navodi se da se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti ne obračunava naknada te da će se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom obračunavati naknada po stopi od minus 10 baznih poena, dok će se na sredstva iznad obavezne rezerve obračunavati naknada po stopi od minus 25 baznih poena.
U suštini, banke koje drže sredstva kod Centralne banke BiH u stranoj valuti do sada su plaćale 0,6 odsto godišnje, a izmijenjenom odlukom to će sada plaćati 0,1 odsto.
Takođe, banke su na višak iznad obaveznih rezervi plaćale naknadu 0,75 odsto godišnje, a sada je ta naknada smanjena na 0,25 odsto.
“Na ovaj način oslobodili smo značajan dio sredstava bankama i očekujemo da će banke sada smanjiti svoje naknade prema klijentima. Radi se o značajnim sredstvima i ova odluka na neki način posljedica je usklađivanja s odlukama Evropske centralne banke”, rekao je za “Nezavisne” Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.
Inače, odluka Centralne banke BiH uslijedila je nakon što je Evropska centralna banka prvi put u posljednjih 11 godina za 0,5-odstotnih poena povećala ključne kamatne stope. Između ostalih, kamate na depozite podignute su sa – 0,5 na nula odsto, a posljedica toga je i reakcija Centralne banke Bosne i Hercegovine.
“Upravni odbor odlučio je da je primjereno napraviti krupniji prvi korak u tempu normalizacije monteralne politike nego što je to signalizirano na prethodnoj sjednici. Odluka se temelji na ažuriranoj procjeni Upravnog odbora o inflatornim rizicima”, saopštili su prošle sedmice iz Evropske centralne banke.
Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Palama, kaže da je odluka Centralne banke BiH očekivana, ali i da su trebali u potpunosti ukinuti negativnu kamatnu stopu. Kako pojašnjava, ta negativna kamatna stopa služila je za to da se banke natjeraju da plasiraju novac privredi, a ne da novac drže na računima, dok je sada u uslovima inflacije stvar potpuno drugačija.
“Sa stanovišta ekonomske teorije sve je potpuno jasno. Ti penali i negativne kamatne stope služili su da preveliku likvidnost banke plasiraju. U ovakvim okolnostima s ovako visokom inflacijom Centralna banka Bosne i Hercegovine tu kamatnu stopu je trebalo dovesti na nulu. To nisu uradili jer vjerovatno gledaju vlastiti interes i kako da zarade, isplate sebi plate i pokriju troškove”, rekao je Đogo.
Pitanja koja i dalje izazivaju neku nedoumicu treba sklanjati sa dnevnog reda na način da se svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori omogući potpuno adekvatan i isti tretman, poručio je premijer Dritan Abazović.
On je to izjavio, komentarišući stav predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da će, ukoliko bude potpisan Temeljni ugovor sa SPC kakav je sada, pokrenuti inicijativu za smjenu Vlade.
„Razumijem politički kontekst te izjave, nisam za varijante da se uslovljava Vlada, Vlada ima svoj programa rada, svi su bili upoznati kada su iskazali podršku Vladi šta će biti zadaci, ovaj zadatak moramo da završimo da bi mogli da se bavimo drugim stvarima. Čeka nas jako teška jesen, čekaju nas problemi koji nisu generisani u Crnoj Gori nego van i moramo da rješavamo životni standard građana. Stoga ta pitanja koja i dalje izazivaju neku nedoumicu treba sklanjati sa dnevnog reda na način da se svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori omogući potpuno adekvatan i isti tretman. Tako da će se to definitivno desiti, u ovoj ili onoj formi, ali ukoliko neko poslije toga povuče politički potez, ništa, svi ćemo snositi odgovornost za ono što će biti“, rekao je Abazović.
Kako je naveo, kada je riječ o izboru najvećih funkcionera sudske vlasti, odnosno članova Ustavnog suda ili Sudskog savjeta, to i dalje ostaje kao opcija.
„Imamo sutra šansu da glasamo za Sudski savjet, nemojte misliti da je sve na Vladi, mi se ne možemo baviti poslom poslanika. To je to. Svi zadaci koji se tiču Vlade, sve ono što jeste evropska agenda, Vlada je u sto dana ispunila, i to će obznaniti 4. avgusta, kada se i navršava sto dana rada vlade. Ono što je moj apel jeste da se služimo algoritmom koji smo zajednički dogovorili, i da iskoristimo ovaj period, naredna dva dana kada završava prolećno zasjedanje Skupštine, da se izglasa Sudski savjet“, kazao je Abazović za TVCG u Rožajama.
Kada je riječ o Ustavnom sudu, Abazović očekuje da budu izabrana sva četiri člana, na vanrednom zasjedanju koje bi moglo da bude održano početkom septembra.
„To bi bilo dovoljno da te pozitivne stvari uđu u izvještaj EU vezano za Crnu Goru”, dodao je Abazović.
Ako izbije kriza zbog prekida snabdijevanja gasom iz Rusije i proglasi se uzbuna u EU računa se na međusobnu solidarnost članica.
Ta solidarnost se zasnica, između ostalog, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom.
Kako saznaje “Jutarnji list”, razgovaraće se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i finansijske aranžmane.
U pitanju je mehanizam predviđen evropskom uredbom o sigurnosti snabdijevanja iz 2017, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti.
Prvi u decembru 2020. između Njemačke i Danske, potom krajem 2021. između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine – između Estonije i Letonije, Litvanije i Letonije, Italije i Slovenije, kao i Finske i Estonije.
Evropska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu direktno biti primjenljivi i ako nema bilateralnih sporazuma.
Cilj je, kako se navodi, da se zemlje međusobno pomažu kako bi se obezbijedilo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su domaćinstva i bolnice) budu snabdjeveni gasom i u najvećoj krizi.
Kako je na ovosedmičnom vanrednom evropskom sastanku o energetici rekao slovenački ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.
Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje gasa do proljeća 2023. od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice treba do kraja ljeta da ažuriraju i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u snabdijevanju gasom i pokažu kako namjeravaju da ispune ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavaju Evropsku komisiju.
Stravičan slučaj dogodio se danas na Rajskom jezeru Bašigovci kod Živinica, a kako je potvrđeno federalnim medijima, utopila su se dvojica mladića.
Kako se saznaje, riječ je o stricu i bratiću iz susjednog sela.
Život su na jezeru izgubili tridesetdvogodišnji Mirnes Salkanović i maloljetni I.S, njegov bratić.
I.S. je bio sedmi razred osnovne škole, a oni su se, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, utopili u jezeru, piše Dnevni avaz.
Policija trenutno vrši uviđaj, a cijelo jezero je ograđeno.
Odmah nakon što se pojavila informacija o smrti, na društvenim mrežama je pokrenuta akcija skupljanja novca za troškove s obzirom, obzirom da je riječ o porodici skromnog imovinskog stanja.
Zapad će nakon završetka specijalne vojne operacije u Ukrajini morati da živi i sarađuje sa Rusijom, a da se uslovi svega toga upravo određuju.
To je izjavio prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski na sednici Saveta bezbednosti o Ukrajini.”Isporučujući Ukrajini artiljerijske sisteme dalekog dometa i višecevne bacače raketa vi, zapravo, pomerate uslovnu liniju bezbednosti koja je neophodna za miran razvoj regiona Donbasa još dalje na zapad, čime se preciziraju ciljevi i zadaci naše specijalne vojne operacije. Zamislite se nad tim, kao i nad onim da ćete nakon završetka operacije, ovako ili onako, svejedno morati da živite zajedno sa nama i da sarađujete”, naglasio je Poljanski.
Takođe je kazao i da je Rusija ostvarila značajne pomake u ispunjenju zadataka specijalne vojne operacije, a potpuno oslobođenje Donbasa je samo pitanje vremena. Naglasio je i da su oslobođenjem Severodonjecka i Lisičanska, ruske oružane snage i jedinice narodnih republika uspele da u potpunosti oslobode teritoriju Luganske Narodne Republike. Poljanski je dodao da je u republikama već oslobođeno 255 naselja i da je samo pitanje vremena kada će se cela njihova teritorija vratiti pod kontrolu stanovnika Donbasa.
Napad na Jelenovku – osveta kijevskog režima svojim vojnicima
Prema njegovim rečima, napad Oružanih snaga Ukrajine na istražni zatvor u Jelenovki u Donbasu samo će podstaći proces predaje mobilizovanih Ukrajinaca u zarobljeništvo.
“Kijevski režim pokušava da se osveti čak i svojim vojnicima koji su postali svesni besmislenosti ispunjavanja zločinačkih naređenja i predali su se kako bi dobili šansu za iskupljenje i miran život”, istakao je Poljanski.
Kako je saopštio Štab teritorijalne odbrane DNR u ukrajinskom granatiranju zatvora u Jelenovki, u Donjeckoj Narodnoj Republici, poginula su 53 zarobljena pripadnika nacionalističkog bataljona “Azov”, a 75 je ranjeno.
“Ubijenu decu Donbasa vam ne možemo zaboraviti”
Poljanski je na sednici Saveta bezbednosti pokazao fotografiju dece koja su poginula kao rezultat granatiranja ukrajinske vojske iz oružja koje Kijevu isporučuje Zapad.
“Obraćam se američkim, britanskim i francuskim kolegama koje sede za ovim stolom. Želim da razumete da iz oružja koje šaljete Ukrajini, a koje plaćaju vaši poreski obveznici, stradaju deca, dok se predsednik Ukrajine otvoreno hvali time kako je preciznost vašeg naoružanja prevashodna. Da li ste to želeli da postignete?”, upitao je Poljanski.
“Nadamo se da će prehrambeni sporazum uskoro zaživeti”
Diplomata se još osvrnuo na Istanbulski sporazum o ukidanju ograničenja na izvoz ruskih proizvoda, kao i saradnju Rusije prilikom izvoza ukrajinskog žita i istakao da Moskva smatra da će uskoro doći do realizacije ovog sporazuma u punom obimu. “Smatramo da će Istanbulski sporazum uskoro biti u potpunosti realizovan, a generalni sekretar UN Antonio Gutereš će, u skladu sa preuzetim obavezama, učiniti sve kako bi se ukinule prepreke koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija u oblasti plaćanja, osiguranja i logistike ruske robe”, istakao je Poljanski.
“Nastavićemo da uništavamo vojne isporuke u Odesi”
Diplomata je, takođe, dodao da raspoređivanje vojnog tereta i objekata u luci u Odesi ne doprinosi uspešnoj realizaciji prehrambenog sporazuma. On je naglasio da će ruske snage nastaviti da uništavaju takvu robu i objekte, kao što je to bilo urađeno 23. jula kada su uništeni ukrajinski vojni brod i skladište protivbrodskih raketa “harpun” koje je isporučila Amerika. Poljanski je istakao i da ništa u potpisanom memorandumu ne sprečava Rusiju da nastavi sa demilitiraizacijom Ukrajine.
Od zemalja EU zahtijeva se da štede gas kako bi brže napunile objekte za skladištenje tog energenta, saopštila je Evropska komisija.
“Već dobijamo 75 odsto više gasa od drugih zemalja nego 2021. godine. Ali sada treba da štedimo gas kako bismo brže napunili naše skladište”, napisano je u objavi Komisije na Tviteru.
U objavi se navodi da je EU izložena riziku daljeg smanjenja isporuke gasa iz Rusije.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili je prošle sedmice plan da se dopune rezerve gasa prije zime. Ministri energetike EU saglasili su se u okviru plana da odrede obavezan nivo gasa u objektima za skladištenje na 80 odsto do 1. novembra 2022. godine. Članicama EU i energetskim operaterima rečeno je da dopune zalihe do 85 odsto.
Evropski komesar za energiju Kadri Simson izjavio je ranije ove sedmice da su skladišta gasa u EU napunjena samo 66 odsto.
Evropski savjet postigao je u utorak, 26. jula, politički dogovor u vezi sa prijedlogom Komisije pod nazivom “Sačuvajte gas za bezbjednu zimu” kojim je predviđeno dobrovoljno smanjenje upotrebe gasa među članicama EU za 15 odsto, a ta mjera biće na snazi od ponedjeljka, 1. avgusta, do 31. marta 2023. godine.
Vlada čiji ministar spoljnih poslova traži od Austrije da u Blajburg vrati ustaški grb je ustaška vlada i nema drugog imena za njih, istakao je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, povodom zahtjeva hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana Austriji.
“Ako je takva politika primjer evropskih vrednosti, onda bolje da Srbija ostane van EU. Klub u kome je legitimno isticati ustaške simbole nije mjesto za Srbiju”, naveo je Vulin, povodom zahtjeva Radmana da Austrija vrati ustaški grb u Blajburg.
Prema riječima Vulina, za razliku od Hrvata, Srbi su i u Drugom svjetskom ratu izabrali da budu antifašisti, neka tako i ostane, saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman tokom posjete Beču prije dva dana apelovao je da austrijska Vlada pomogne u nastojanjima za vraćanje ustaškog grba /sa prvim bijelim poljem/ u Blajburgu, za koji Radman kaže da je “istorijski”.
Vlasti austrijske savezne pokrajine Koruške sklonile su ove godine ustaški grb sa spomenika u Blajburgu, mjestu gdje se Hrvati i danas klanjaju likvidiranim ustašama.
Tu komemoraciju su Austrijanci nazivali i najvećim fašističkim skupom u Evropi.