Autor: INFO

  • Kružni tok na Obilićevu postaje trajno rješenje

    Kružni tok na Obilićevu postaje trajno rješenje

    Kružni tok koji se nalazi između Ulice cara Lazara i Bulevara Stepe Stepanovića u naselju Obilićevo, postavljen eksperimentalno prije više od mjesec dana, opravdao je očekivanja te će postati trajno rješenje saobraćajnice ovog dijela grada.

    Kazali su ovo iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve za “Nezavisne”.

    “Ovo rješenje se pokazalo kvalitetnijim od semafora”, naglasili su iz resornog odjeljenja, dodavši da i dalje vrše nadzor kako će se kružna saobraćajnica pokazati s povećanjem broja vozila.

    Naime, iako se nakon testnog perioda trebalo pristupiti izgradnji kružne raskrsnice, kako kažu iz nadležnog odjeljenja, zbog povećanog obima saobraćaja ovako postavljen privremeni kružni tok će se zadržati i u narednom periodu.

    “Svjesni smo činjenice da ćemo zbog godišnjih odmora, kao i uticaja cijene goriva na mobilnost putničkih vozila, privremeno predmetno rješenje morati zadržati i u narednom periodu”, kazali su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

    Dodali su da u narednom periodu očekuju povećanje obima saobraćaja, što im pruža priliku da prate stanje ove kružne saobraćajnice i u uslovima većeg saobraćajnog opterećenja”, zaključuju iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

    Podsjećamo da je saobraćajnica između Ulice cara Lazara i Bulevara Stepe Stepanovića u ovom naselju bila regulisana semaforom, a iz nadležnog odjeljenja su se odlučili na postavljanje elemenata eksperimentnog kružnog toka u cilju poboljšanja protoka saobraćaja.

  • Dodik: Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe

    Dodik: Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je očigledno da Kristijan Šmit, koji nelegitimno vrši funkciju visokog predstavnika, ispunjava želje sarajevskih stranaka i opozicije u Republici Srpskoj i da ono što je nametnuto, nema nigdje na svijetu.

    Dodik je za “Glas Srpske” rekao da je odustajanje Šmita od namjere da promijeni Izborni zakon na način da olakša legitimno predstavljanje u Domu naroda Federacije BiH (FBiH), dokaz da njegovim akcijama upravljaju sarajevski političari, a da će sve dovesti do još veće majorizacije Hrvata u FBiH.

    Sa druge strane, za nametnute takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona koji bi trebalo da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji kao i zloupotrebu javnih resursa, Dodik ističe da je Centralnoj izbornoj komisiji sada data “inkvizicijska uloga”.

    “Ako američki predsjednik ide u kampanju za drugi mandat, onda on koristi sve resurse, najviše iz bezbjednosnih razloga”, istakao je Dodik.

    On je rekao da je “Šmit neovlašćen i neizabran, te da ga ne priznaje Savjet bezbjednosti, što je primarno mjesto nepriznavanja”.

    “Nismo se mi tu nešto uzdigli. Nije saglasna Rusija, nije Kina, nije ni mnogo drugih zemalja, ali se to predstavlja kao neki problem nas ‘buntovnika’. Kako da te prihvatim kad te nije Savjet bezbjednosti imenovao? Ali i da je imenovan, nema pravo da ovo radi. I sada je pokazao da je isključivo na muslimanskoj strani”, naveo je Dodik.

    On je dodao da “Šmit govori da je došao ovdje da zaštiti građane i da to nije tačno”, ističući da “Šmit mora da štiti Dejtonski sporazum, a ne građane”.

    “A on krši Ustav, ovo je sve antidejtonski, urušena je sva priča o demokratiji. Nekoliko zapadnih zemalja želi da disciplinuje ovaj prostor. Prvo, to je eksperiment, koji neće uspjeti. Sve je oskrnavljeno”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da ne želi da prihvati narative koje Zapad nameće.

    Odgovarajući na pitanje da li će poštovati nametnute odredbe, Dodik je rekao da postoji konsenzus svih faktora u Republici Srpskoj da se zbog nametanja bilo kakvog zakona “postigne dogovor da ne izlazimo na izbore i da ih organizujemo samo na prostoru Srpske”, navodeći da bi on to prihvatio.

    “Nastavićemo pravnu borbu, ali i u takvim okolnostima ćemo pobijediti. Imamo istraživanja koja nisu naša, došla su sa strane, koja govore o određenim rezultatima, optimistična su, ali treba još mnogo da radimo”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da je SNSD blizu apsolutne podrške za sastav parlamenta.

    “Željka Cvijanović i ja ne bi trebalo da imamo problema u pojedinačnim kandidaturama, ali treba da se radi, i mi radimo. Mi smo sve svoje turbine upalili i krenuli”, rekao je Dodik.

    Dodik, koji završava mandat u Sarajevu, istakao je da BiH nije bilo ni prije njega, a neće je biti ni poslije.

    “Na sceni su te ‘bitange’ iz međunarodnog faktora koje nama nameću narativ kako da se ponašamo. Mi odemo u Brisel, oni kažu da Evropski savjet ima sastanak za pet dana i da odlučuju o Ukrajini, a možda i o BiH. Da bi imali neko meso uoči tog sastanka kažu nam: ‘Dajte da se nešto dogovorimo’. I onda smo se mi kao nešto usmeno dogovorili, a ne pisano. Pitao sam je li to samo za ovaj put, rekli su da jeste”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječma, onda Ukrajina dobije status kandidata, a BiH ne.

    “Oni kažu da sporazum iz Brisela važi i dalje. Čekajte, šta važi dalje?”, upitao je Dodik.

    On je istakao da dogovor iz Brisela ne bi trebalo da važi.

    “Iako u tom dogovoru ništa nije sporno što se nas tiče. Pred nas je donesen dokument u kojem je maltene pisalo da je BiH građanska zemlja bez entiteta. Rekao sam im da tamo mora da stoji ono što piše u Ustavu BiH i to je uvaženo”, naveo je Dodik.

    On je istakao da se Srbi ne bune protiv ustavne BiH.

    “Ovdje je problem što su nametnuti neki ciljevi koji nisu ustavni. Mi kažemo: ‘Ustavna BiH’, i mi smo loši momci. Potpuno izokrenuta situacija, to je jedno ludilo. Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, primjenjivo je ono što mi ovdje implementiramo.

    “Imamo sada odluke o skidanju nekih naših zakona, ali nismo mi blesavi da, u uslovima sukoba u Ukrajini, kada je Zapad pobjesnio i obračunava se s Rusijom, a ovdje traži neke navodne saradnike Rusa, se mi podmećemo. Polako. U čemu je razlika da li će neke stvari biti sprovedene sada ili do kraja godine, ili iduće godine”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je kapitalan politički dokument donesen u decembru, kada je Narodna skupština Srpske donijela odluku o odbacivanju neustavnih zakona i vraćanju nadležnosti.

    “Svako zna da to ne može jednokratno. Mi radimo po tom dokumentu, mi imamo sve napisano, samo je stvar procjene tajminga kad ćemo to i sprovesti”, poručio je Dodik.

    RS pripremljena za izgradnju auto-puta Beograd-Sarajeva, FBiH nije odredila ni trasu
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se Republika Srpska pripremila za izgradnju auto-puta od Beograda do Sarajeva, dok Federacija BiH (FBiH) nije odredila ni trasu.

    Dodik je rekao da je najavljeno da će turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, koji zagovara taj projekat, doći 18. avgusta, kada će, prema njegovim riječima, vjerovatno, biti podvučene neke crte.

    “Odnos sa Turskom je danas korektan. Ne mogu reći da li će tako biti u budućem vremenu. Erdogan je veliki državnik, veoma pragmatičan. Najčešće teme razgovora sa njim su bile ekonomske, u stilu izgradnje auto-puta od Beograda do Sarajeva”, izjavio je Dodik za “Glas Srpske”.

    Dodik je, govoreći o saradnji sa turskim predsjednikom, ocijenio da će on, u krajnjoj instanci, uvijek biti na strani Bošnjaka.

    “Ono što se promijenilo jeste da je sa pozicije ministra spoljnih poslova otišao Ahmet Davutoglu, koji je zagovarao neoosmanizam. Bila je prilika da se sretnem sa Erdoganom u dva-tri navrata. Nije lijepo prepričavati te sastanke, ali ja sam u njemu vidio jednog od najobjektivnijih ljudi iz te priče. Naravno da on voli BiH, ali je svjestan da se stvari ovdje ne mogu modelirati odlukama stranaca”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je svaki sastanak sa Erdoanom bio poziv da se u BiH dogovara.

    “Čak je jednom izričito rečeno da se ne oslanjamo na strance jer će oni doći glave BiH”, naglasio je Dodik i ocijenio da je to potpuno racionalno, da ulogu Turske ne treba odbaciti, te da je pozvao Erdogana da posjeti Republiku Srpsku.

    Govoreći o ideji o trilateralnom sastanku Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH, srpski član Predsjedništva BiH naveo je da je tu “zakočio” predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

    “Izetbegović je podanik Zapada, koji je odustao od trilateralnog sastanka Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović obećao da će učestvovati u ovom sastanku, te da je smatrano da se o tome ima dogovor, a on je onda javio da je pričao sa Izetbegovićem i da mu je rekao da je odustao.

    “Ne mogu da razumijem da jedan narod, koji bi trebalo da bude politički, odbija to i prihvata lažnog visokog predstavnika kao svoj autoritet. Meni to ne ide u glavu”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da su mnogi u politici shvatili da će BiH propasti ako nije ustavna, navodeći da i hrvatski predsjednik to razumije i gleda stvari iz svoje vizure.

    “Ako rušite Dejton, ugrozili ste poziciju Hrvata – sad su stjerani uz zid. Shvatili su da Hrvata neće biti kao političkog naroda ako se ovako nastavi. S druge strane, prije petnaestak godina protiv Srba su bili svi, i OHR i svi stranci, i muslimani i Hrvati. Danas to nije tako. A onda me opozicija proglašava hrvatskim čovjekom, a meni je u priči oko Pelješkog mosta bilo samo važno da dobijemo most u Gradišci”, rekao je Dodik.

    Dodik je, komentarišući optužbe da je preko priče o Pelješkom mostu mogao da bude rješavan problem Trgovske gore, rekao da je to došlo kasnije.

    “Ovo sa mostom u Gradišci traje 10 godina. Mi smo još tada dobili kredit, ali nismo aktivirali sredstva jer je Hrvatska opstruisala cijelu stvar. Još sam Ivi Sanaderu predlagao da mi finansiramo izgradnju, a da rade njihove firme, samo da bismo napravili most”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je na kraju odlučeno da se ne odstupi od stava da most bude pravljen popola.

    “To je nama kapitalno. Pelješki most, šta mi imamo s tim? A, i nije bilo opravdano zaustavljati Hrvatsku u toj priči. Meni su i Kinezi zahvalili što je ta investicija uspjela. Sve drugo je galama. To je bio pragmatičan potez”, ocijenio je Dodik.

    Dodik je istakao da ne smatra porazom to što nije imao “dovoljno ruku” u Narodnoj skupštini Republike Srpske za neka veta.

    “To je poraz Narodne skupštine, kojoj je dato to pravo. Moje je da kažem da mislim da to treba da ide na Skupštinu, da ona afirmiše svoje pravo da donese konačnu odluku. To je vrhunsko pravo”, pojasnio je Dodik.

    Sa Rusijom treba razgovarati
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je cilj njegovog odlaska u Rusiju jačanje pozicije Republike Srpske u nesumnjivo jednom od glavnih centara svjetske moći, koji bi trebalo da posjeti i u septembru.

    Dodik je istakao da je uoči odlaska u Sankt Peterburg na sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom razmišljao o tome da bi to moglo da izazove neke negativne posljedice.

    “Do samog odlaska na avion imao sam pozive iz Evrope i Sarajeva. Govorili su da mi to ne treba. Ali, smatram da rat u Ukrajini nije naša stvar, osim ovog generalnog pristupa protiv rata i da to se u suštini vodi rat između Rusije i tog liberalnog svijeta koji pada”, rekao je Dodik za “Glas Srpske”.

    Dodik je naglasio da je njegova uloga da predstavlja narod, te da smatra da treba sa Rusijom da se razgovara.

    “Eto, sada i Amerikanci traže neke sastanke. Razgovarali smo kao da nema rata. Osnovne teme su bile vezane za naš prostor, kako napraviti gasovod, kako učiniti neke stvari za veći uticaj ruskog kapitala”, naveo je Dodik.

    On je istakao da, da se insistiralo da se Rusima uvedu sankcije, da BiH bude proglašena za neprijateljsku zemlju, gas bi se u ovoj zemlji plaćao pet-šest puta skuplje.

    “Evo vidimo da se sa Putinom sastaje Erdoan. Imamo novu konfiguraciju odnosa u svijetu, tu su Kina, Indija i Iran, 80 odsto planete nije uvelo sankcije. Zašto bismo pripadali toj globalnoj manjini? Zašto bismo zatvorili vrata koja su nam otvorena?”, upitao je Dodik.

    On je rekao da, kada je putovao u Rusiju, morao preko Turske, te da mu je, kada je završavan sastanak, Putin rekao da će se u septembru potruditi da lakše dođe.

    Dodik se osvrnuo i na to da je, sa druge strane, sa predstavnicima SAD izazivao kontroverze svaki sastanak, nakon kojeg je ta strana davala pogrešne interpretacije.

    “Namjerno su to radili. To su lažovi koji guraju svoje matrice. (Izaslaniku SAD za zapadni Balkan) Gabrijelu Eskobaru sam rekao da ono što on predlaže nije ustavno, a on je uzvratio da njega to ne zanima i da oni imaju paket sankcija, na šta sam mu rekao to što sam rekao, a kako je to nepristojno, pokazao sam stenogram. Nakon toga sam dobio još žešće sankcije”, rekao je Dodik.

    On je upitao zašto se sastaju sa njim.

    “Kažu da sam član Predsjedništva, pa me ne mogu mimoići. Pa, zašto uvodite sankcije članu Predsjedništva ako cijenite BiH, kakav god da sam ja? Naravno da će smanjiti te sastanke kad postanem predsjednik Republike Srpske. Ja sam u vrlo lagodnoj situaciji, u SAD nemam imovinu, bio sam tamo tridesetak puta, ali sada nemam nikakvu želju da idem, osim da posjetim prijatelje, ali i za tim nema potrebe jer oni dođu ovdje”, rekao je Dodik.

    Komentarišući to da, zbog sankcija, ne može u NJujork, na sjednicu Savjeta bezbjednosti, gdje ode predsjedavajući Predsjedništva Šefik DŽaferović i priča samo svoju stranu priče, Dodik je rekao da je to stvar procedura.

    “Najvažnije sesije u UN padaju mimo mandata Srbina kao predsjedavajućeg. Taj problem su imali i Mladen Ivanić i Nebojša Radmanović. Potvrda raspada BiH je i odnos prema tom pitanju”, ocijenio je Dodik.

    Dodik je rekao da Amerikanci savršeno dobro znaju da je Predsjedništvo organ, a ne predsjedavajući, koji je, kako je pojasnio, tehničko lice.

    “Oni sada, da bi ojačali neku svoju priču, guraju predsjedavajućeg, minimiziraju Predsjedništvo i Ustav. Kad sam ja predsjedavao, uvijek su Željko Komšić i Šefik Džaferović išli sa mnom, gdje god bi bili pozvani, jer nisu htjeli da me puste samog”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH smatra da to pokazuje kako Zapad ruši BiH.

    “Ne poštuju njen ustavni poredak. Džaferović je tamo išao bez odluke Predsjedništva i iznosio lične stavove”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da je unutar SNSD-a, čiji je predsjednik, bilo razgovora o njegovom povlačenju tokom mandata iz Predsjedništva BiH, ali da nekada mora da prihvati i stavove kolega.

    “Oni su govorili da nije dobro vrijeme za to. Naši ljudi u institucijama BiH su pokazali kakva je BiH moguća, da je ne mogu praviti tako da je centralizuju. Sad zapadnjaci traže deblokadu. Čega deblokadu? Mi radimo u skladu sa Ustavom i nećemo da ispunjavamo njihove želje”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je najozbiljniji momenat kada je razgovarano o njegovom povlačenju bio u martu.

    “Nakon razgovora u stranci smo odustali”, naveo je Dodik.

  • Rusija prekinula dotok gasa i Latviji

    Rusija prekinula dotok gasa i Latviji

    Ruski energetski gigant Gasprom saopštio je danas da je obustavljena isporuka gasa susjednoj Latviji zbog kršenja uslova za preuzimanje ovog energenta.

    Rusija je ranije prekinula dovod gasa ka Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj, Nizozemskoj i Danskoj jer su odbili da vrše uplate prema novim regulativama na osnovu ukaza predsjednika Vladimira Putina prema kojima treba da otvore račune u ruskoj banci i da plaćaju u rubljama.

    Rusija je, takođe, prekinula prodaju gasa kompaniji Shell Energy u Njemačkoj.

    U saopštenju Gasproma nije navedeno koje je uslove prekršila Latvija.

  • Koliko su realne želje za izmjenom Dejtona

    Koliko su realne želje za izmjenom Dejtona

    Želja pojedinih krugova iz Hrvatske da ta zemlja, zajedno sa Srbijom, povuče potpis sa Dejtonskog mirovnog sporazuma spada u domen fantazija i rezultat je frustracija koje Zagreb ima zbog teškog položaja Hrvata u Federaciji BiH.

    To za Srpskainfo tvrdi Vladimir Lukić, nekadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske i član srpske pregovaračke delegacije u Dejtonu.

    “Uvod u nemire”
    Naime, hrvatski advokat Luka Mišetić, inače bivši branilac Ante Gotovine pred Haškim tribunalom, za hrvatske medije nedavno je izjavio da nakon izbora u BiH u oktobru ove godine Hrvatska, po međunarodnom pravu, može da raskine Dejtonski sporazum jer je, prema njegovim riječima, bošnjačka strana pogazila taj sporazum pretvarajući Hrvate u BiH u nacionalnu manjinu.

    Ad
    – Potpisnice Dejtonskog sporazuma su BiH, Hrvatska i Srbija. Tri zemlje su obećale da će poštovati ispunjenje sporazuma, koji uključuje prava konstitutivnih naroda. Bošnjačke političke stranke planiraju da oktobarske izbore iskoriste za oduzimanje prava Hrvatima na taj status i njihovo smanjenje na položaj nacionalne manjine. Time bi se direktno prekršio jedan od osnovnih stubova Dejtonskog sporazuma, a prema međunarodnom pravu, svaka od tri zemlje potpisnice ima pravo da suspenduje sporazum ako ga jedna od strana prekrši, a dvije od tri zemlje imaju pravo da ga raskinu ako smatraju da treća strana krši sporazum. Ukoliko se Beograd saglasi sa Zagrebom da je tako, dvije zemlje imaju pravo da raskinu Dejtonski sporazum – tvrdi Mišetić.

    On, takođe, predviđa da bi predstojeći izbori mogli da budu “uvod u politički haos, nemire i raspad BiH” ukoliko visoki predstavnik, kako kaže, ne pribjegne potezima koji bi garantovali poštovanje ustavnosti Hrvata.

    Flert s Bošnjacima
    Komentarišući za Srpskainfo tvrdnje hrvatskog pravnog stručnjaka, Lukić objašnjava da takvi stavovi nemaju veze s realnošću, jer, kako kaže, Srbija i Hrvatska imaju status država koje su bile garant potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali to, kako ističe, ne znači da one mogu da mijenjaju taj sporazum.

    – Dejton sporazumno mogu da mijenjaju samo sve tri strane u BiH i niko drugi. Razumijem da su Hrvati ogorčeni i frustrirani zbog svog statusa u Federaciji; lično smatram da imaju pravo, ali za to im niko sa strane nije kriv. Dugo su flertovali s Bošnjacima, s njima su prije rata, kao i najveći dio ratnog sukoba, vezivali zastave, a na kraju im je, zahvaljujući Franji Tuđmanu, podmetnuto potpisivanje Vašingtonskog sporazuma koji je stvorio Muslimansko-hrvatsku federaciju, iz koje je nastala Federacija BiH. Kasnije se ta ljubav poremetila, pa bi sad htjeli da prave probleme svima kako bi se neko borio za njih – smatra Lukić, koji je bio direktan učesnik u pregovorima oko sklapanja Dejtonskog sporazuma.

    On, takođe, smatra da je čista iluzija nadanje bilo koga u Hrvatskoj da bi se zvanični Beograd mogao uključiti u priču oko zahtjeva za promjenom Dejtona.

    – U tu priču Beograd neće ulaziti. To budite sigurni. Srbija je Hrvate dobro “pročitala”, pa sad neka se sami kuvaju u sosu koji im je zakuvao Tuđman – kaže Lukić.

  • Komisija za spoljne poslove PD Kongresa SAD usvojila Zakon o podržavanju Dejtonskog sporazuma kroz sankcije

    Komisija za spoljne poslove PD Kongresa SAD usvojila Zakon o podržavanju Dejtonskog sporazuma kroz sankcije

    Zamjenik člana Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD En Vagner izdala je saopštenje nakon što je Komisija usvojila njen Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, prema kom kaznene mjere mogu biti uvedene svim domaćim i stranim akterima koji ugrožavaju stabilnost BiH.

    Ona je navela da predstavlja najveću “bosansku” zajednicu izvan BiH i da su njeni birači veoma zabrinuti zbog krize kod kuće.

    Vagnerova je istakla da “cinični etno-nacionalistički političari” žele da iskoriste naredne opšte izbore u BiH za produbljavanje podjela, a srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika je optužila za secesionizam i podršku vlasti predsjednika Rusije Vladimira Putina.

    – SAD je očajnički potreban snažan i upotrebljiv ekonomski mehanizam kako bi se upravljano ekstremno nestabilnom situacijom u sljedećih nekoliko mjeseci – naglasila je Vagnerova.

    Prema njenim riječima, sada je vrijeme za djelovanje.

    – Moj predlog zakona kodifikuje i nalaže ključne sankcije sa ciljem rada na političkoj krizi i korupciji u BiH. Pred oktobarske izbore, Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije poslaće neophodan signal odvraćanja kako unutrašnjim tako i spoljnim akterima koji žele da destabilizuju BiH – napisano je u saopštenju.

    Vagnerova je dodala da će SAD uvoditi teške kazne za prijetnju suverenosti, tertorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH, uz napomenu da je zahvalna Komisiji na usvajanju prijedloga i da se nada da će cijeli Predstavnički dom što prije moći da glasa.

  • Danas će biti odata počast srpskim stradalnicima iz odbrambeno-otadžbinskog rata

    Danas će biti odata počast srpskim stradalnicima iz odbrambeno-otadžbinskog rata

    U Trnovu će danas, na praznik posvećen Ognjenoj Mariji, biti odata počast srpskim stradalnicima iz odbrambeno-otadžbinskog rata iz ove opštine.

    U Trnovu i lokalnim selima je od 1992. do 1995. godine stradala 101 civilna žrtva, a za odbranu ognjišta od agresora život je položilo 130 trnovskih boraca.

    Sjećanje na stradale organizuje Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo, u saradnji sa lokalnom zajednicom.

    Predsjednik Organizacije Goran Timotija rekao je da će biti služena liturgija u Hramu Svetog Georgija, parastos kod Centralnog spomenika, a potom će biti položeno cvijeće i vijenci, a planirano je i obraćanje zvaničnika.

    “Želimo da se na veliki pravoslavni praznik, molitvom i uz plamen svijeća, prisjetimo i poklonimo sjenima svih stradalih Srba na području opštine Trnovo tokom odbrambeno-otadžbinskog rata”, istakao je Timotija.

  • Špirić: Opoziciji bolje da izgubi od Dodika i Cvijanovićeve nego da pobijedi uz pomoć stranaca

    Špirić: Opoziciji bolje da izgubi od Dodika i Cvijanovićeve nego da pobijedi uz pomoć stranaca

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić poručio je opoziciji iz Republike Srpske da im je bolje izgubiti od Milorada Dodika i Željke Cvijanović nego pobijediti uz pomoć stranaca i političkog Sarajeva.
    “Iako predizborna kampanja još faktički nije ni počela, različite domaće i međunarodne organizacije sondirajući javno mjenje izlaze sa profilima favorita pobjednika”, rekao je Špirić Srni.

    On je dodao da tako birači Dodika vide kao zaštitnika Srpske i srpskih nacionalnih interesa i harizmatičnog čovjeka iz naroda sa velikim autoritetom koji svakome smije reći šta misli.

    Špirić je naglasio da Dodika krase veliko iskustvo i mudrost, te odlučnost u donošenju odluka i upravljanje državom.

    “Sa druge strane je Jelena Trivić kojoj se zamjera neiskustvo, te arogantno i drsko ponašanje bez pokrića”, istakao je Špirić.

    Prema njegovim riječima kao njena loša strana navodi se stranka kojoj pripada, te ljudi iz njenog okruženja, kao i njena saradnja sa strancima i slaba borba za nacionalne interese.

    “Ukratko, žena bez šanse, kako je vide”, naglasio je Špirić.

    Kada je riječ o trci za srpskog člana Predsjedništva BiH, Špirić je istakao da ispitanici daju ubjedljivu pobjedu Cvijanovićevoj nad Mirkom Šarovićem “kod koga primjećuju odsustvo liderstva i malokrvnost u zastupanju interesa Republike Srpske u Sarajevu i prevelika servilnost prema strancima”.

    “Ove ankete i procjene su upravo na tragu onoga o čemu dugo govorim i upozoravam da je bolje izgubiti od Milorada Dodika i od Željke Cvijanović, nego pobijediti uz pomoć stranaca i političkog Sarajeva, još samo da to opozicija shvati”, zaključio je Špirić.

  • Simens otklonio samo četvrtinu pronađenih kvarova na turbini za Sjeverni tok ?

    Simens otklonio samo četvrtinu pronađenih kvarova na turbini za Sjeverni tok ?

    Zamenik direktora Gasproma Vitalij Markelov izjavio je danas da isporuka turbine za Severni tok 1 Nemačkoj iz Kanade nakon remonta nije u skladu sa ugovorom.

    On je rekao i da je Siemens enerdži, koji servisira opremu za Severni tok 1, uspeo da otkloni samo četvrtinu pronađenih kvarova, preneo je Rojters.

    Markelov je istakao da će, čim budu otklonjeni problemi, snabdevanje gasom preko Severnog toka 1 biti obnovljeno.

  • Šta Putin zaista hoće?

    Šta Putin zaista hoće?

    Tokom pet meseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, izjave ruskih zvaničnika o ciljevima Moskve u ovom ratu su se više puta menjale.

    Evo najvažnijih izjava, pre svega Putina i Lavrova – u izboru DW.

    “Rusija će pomoći ukrajinskom narodu da zbaci antiistorijski režim koji je neprijatelj naroda”, rekao je, prema navodima agencije TASS, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov 24. jula na sastanku sa Arapskom ligom u Kairu. Rusiji je “žao ukrajinskog naroda” koji “zaslužuje mnogo bolje”.

    Nepuna tri meseca ranije, rekao je nešto sasvim drugo, naime, da je ciljl Moskve “da zaštiti narod u Donbasu”, te da Kremlj nema nameru da menja vlast u Ukrajini.

    DW podseća na izjave ruskog predsednika Vladiira Putina, ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova kao i drugih ruskih zvaničnika o ciljevima Moskve kada je reč o ratu u Ukrajini.

    Juli: širenje “geografskih ciljeva”
    Dana 20. jula, Lavrov je sa državnu rusku agenciju RIA Novosti i za medijsku kuću RT rekao da Moskva i dalje hoće da “denacifikuje i demilitarizuje Ukrajinu“, kako ona više ne bi predstavljala opasnost i vojnu pretnju za Rusiju. On je dodao: “Ne radi se samo o Narodnim republikama Lugansku i Donjecku, već i o regionima Hersona, Zaporožj i nizu drugih područja”.

    Lavrov je rekao da neće biti širenja “geografskih ciljeva” na područja van takozvanih “Narodnih republika” i dodao da nema smisla da se “u aktuelnoj situaciji” pregovara sa Ukrajinom. To je, kako kaže, specijalitet Amerikanaca, oni se time bave u čitavom svetu”, rekao je Lavrov 1. maja za italijanski “Mediaset”.

    U tom intervjuu Lavrov je podvukao da je cilj Rusije da “zagarantuje sigurnost ljudi na istoku Ukrajine, kako ih više ne bi ugrožavali militarizacija i nacifikacija, i kako bezbednost Ruske federacije ne bi bila ugrožavana sa ukrajinske teritorije.”

    Kasnije, 31. maja, Lavrov je na sastanku sa generalnim sekretarom Organizacije za islamsku saradnju (OIC) Huseinom Ibrahimom Tahom, izrazio mišljenje da “zapadne kolege” koriste situaciju u Ukrajini da bi “sprečile nastajanjae multipoloarnog sveta”.

    Mart i april: Neutralnost Ukrajine i suzbijanje NATO
    Navodna pretnja koju Zapad i pre svega NATO predstavljaju za Rusiju, odmah po početku rata je bila glavna tema u govorima ruskih političara. Oni stalno ponavljaju da Ukrajina mora biti neutralna i da samo tako može biti sprečen njen pristup NATO.

    To je naglasio i Vladimir Putin na sastanku sa predstavnicima ruskih aviokompanija 5. marta. Tom prilikom je dodao i da bi u slučaju konflikta između Rusije i NATO svima “bilo jasno” kakve bi bile posledice.


    Pre toga, 1. marta, manje od nedelju dana po početku ruske invazije, ministar odbrane Sergej Šojgu je na televiziji rekao: “Najvažnije je da se Ruska Federacija zaštiti od vojne pretnje koju predstavljaju zapadne zemlje koje pokušavaju da iskoriste ukrajinski narod u borbi protiv naše zemlje”.

    Krajem marta, posle neuspeha ruske ofanzive na Kijev, retorika se primetno promenila. “Denacifikacija i delmilitarizacija” su potisnute u drugi plan. Prednost su dobili podrška Donbasu i rešenje konflikta pregovorima.

    Tako je 25. marta zamenik šefa ruskog generalštaba, general-pukovnik Sergej Rudskoj, rekao da je cilj “ruske specijalne operacije da pomogne ljudima u Narodnim Republikama Donjecku i Lugansku, koji su osam godina izloženi genocidu kijevskog režima”.

    U aprilu su ruski zvaničnici ponovo tematizovali konfrontaciju sa NATO i SAD. Jedanaestog aprila, Sergej Lavrov je za Rosiju24 rekao: “Naše specijalne vojne operacije trebalo bi da okončaju bezobzirno širenje kursa ka potpunoj dominaciji SAD i njima podređenih zapadnih zemalja u mađunarodnoj areni”. Prema njegovim rečima, Zapad je od Ukrajine napravio “područje za definitivno podjarmljivanje Rusije”, ali “Rusija nikada neće zauzeti “podređenu poziciju”.


    Jun i februar: Krim i pretnja koju predstavlja NATO
    I Dmitrij Medvedev, šef Ruskog saveta bezbednosti, hoće da spreči članstvo Ukrajine u NATO. On je za ruski list “Argumenti i fakti” 29. juna rekao da bi to članstvo za Rusiju bilo opasnije od učlanjenja Švedske ili Finske. Istovremeno je naglasio da je Krim deo Rusije.

    “Svaki pokušaj da se prodre na Krim bio bi objava rata našoj zemlji. Kada bi to učinila neka članica NATO, onda bi to bio konflikt sa kompletnom Severnoatlantskom alijansom, treći svetski rat, totalna katastrofa”.

    Isto je rekao i Putin u martu na pomenutom sastanku sa predstavnicima aviokompanija.

    Još u Putinovom govoru na televiziji 24. februara, kada je rusku invaziju najavio kao “specijalnu vojnu operaciju”, veliki značaj je pridavan navodnoj pretnji Rusiji koju predstavlja dalje širenje NATO na istok.

    Putin je još tada izjavio da je “cilj da se zaštite ljudi koji su osam godina izloženi genocidu i tiraniji kijevskog režima”. “Zato se zalažemo za demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. Osim toga, izvešćemo pred sud one koji su počinili krvave zločine nad civilima, između ostalog i nad građanima Ruske Federacije”, rekao je Putin. Tada je još govorio da Moskva ne planira okupaciju ukrajinskih područja.

  • Uskoro kreću radovi na izgradnji autoputa Rača-Bijeljina

    Uskoro kreću radovi na izgradnji autoputa Rača-Bijeljina

    Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Repulike Srpske je potvrdila da je resorno ministarstvo izdalo dozvolu za pripremne radove za autoput Rača-Bijeljina.

    Kako je rekla, dužina ovog auto-puta je 19,7 kilometara.

    “Lokacijske uslove smo izdali prije nešto više od mjesec dana, kao i ekološku dozvolu za cijelu trasu. Sada očekujemo da će se već naredne sedmice i realizovati”, istakla je Golić.

    Naglasila je da je ovo sada “kamen temeljac” mreže auto-puteva.

    “Znači, pripremni radovi mogu početi, uz elaborat zaštite na radu, elaborat za uređenje gradilišta, te sve ono što je propisano Zakonom o uređenju prostora i građenja”, naglasila je Golić.